Arhiva oznaka: vijesti

U Bosni i Hercegovini su u posljednja 24 sata zabilježena 223 nova slučaja zaraze korona virusom, dok su četiri osobe preminule.

U Federaciji BiH testiran je 1.041 uzorak, od kojih je 137 pozitivnih na COVID-19.

U ovom entitetu do sada je testiran 70.261 uzorak, a korona virus je potvrđen kod 3.988 osoba.

Zaključno sa današnjim danom, u Federaciji BiH oporavljena su 1.602 pacijenta, 74 pacijenta oporavila su se u protekla 24 sata.

Trenutno je aktivno 2.299 slučajeva oboljelih od COVID-19, a do sada je zabilježeno 87 smrtnih slučajeva.

Kada su u pitanju smrtni slučajevi, u FBiH su u zadnja 24 sata zabilježena tri smrtna slučaja, radi se o ženskim osobama iz Goražda (1941.) i Kladnja (1939.) i muškoj osobi iz Banovića (1942.).

Objava U BiH 223 nova slučaja korona virusa, četiri osobe preminule pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Brčkom je danas potvrđeno 10 novozaraženih lica virusom korona, od kojih su dva hospitalizovana, dok je osmoro u samoizolaciji, saopšteno je iz Štaba distrikta za zaštitu i spasavanje.

Riječ je o šest muškaraca od 68, 41, 28, 27, 26 i 19 godina, i četiri žene od 57, 40, 29 i 28 godina.

U distriktu je na virus korona trenutno pozitivno 51 lice, ranije su izliječena 23 lica, a preminulo je petoro.

Na Odjeljenju brčanske Bolnice za kovid pacijente smješteno je ukupno 10 pacijenata, od kojih jedan ima tešku kliničku sliku, petoro je sa srednje teškom, a četvoro sa lakšom kliničkom slikom.

Tri pacijenta su mlađe, petoro je srednje životne dobi, dok su dva pacijenta starija.

Testirano je ukupno 1.444 lica, negativnih je bilo 1.353, a rezultate čeka 12 lica.

Po zdravstvenim nadzorom je 386 lica, navedeno je u saopštenju.

Objava Desetoro novozaraženih u Brčko Distriktu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Menadžment Rudnika uglja Kreka Tuzla pokušaće danas kod jedne banke dobiti kredit kako bi isplatio junsku platu rudarima.

U Sindikatu Rudnika Kreka naglašavaju da rudari neće nastaviti rad ukoliko menadžment ne osigura sredstva i podijeli platu rudarima.

Predsjednik Sindikata RMU Kreka Tuzla Zuhdija Tokić rekao je da danas oko 1700 rudara ne izvršava svoje radne zadatke, već se isključivo radi na obezbjeđenju objekata i poštivanju mjera zaštite na radu, uključujući i one vezane za pandemiju koronavirusa.

“Trenutno ne rade rudari rudnika Šikulje, rudnika Mramor, a što se tiče rudnika Dubrave, moram kazati da je selektivnim i nestručnim izvođenjem radova taj objekat doveden u poziciju da bi bilo kakva obustava rada ugrozila postojeće stanje, tako da se na tom rudniku mora raditi. Ovo se sigurno neće završiti na način kako neko misli”, rekao je Tokić za BHRT.

On smatra da bi današnje otvaranje ponuda u vezi kredita moglo ponuditi rješenje za rudnik.

“Rudari bez isplaćene plate neće raditi. Klasično je nepoštivanje Granskog kolektivnog ugovora, član 44. stav 1, i ovo nije prvi put da se dešava samo u rudnicima Kreka”, izjavio je Tokić.

Podsjećamo, jučer su rudari površinskog kopa Šikulje u prvoj smjeni obustavili rad a rudari jame Mramor su to uradili u drugoj smjeni. Rudari Šikulja i Mramora, njih ukupno oko 1 700, su danas na svojim radnim mjestima ali odbijaju raditi. Rudari površinskog kopa Dubrave, zbog složenosti poslova, nisu obustavljali proizvodnju.

Objava RU Kreka: Menadžment pokušava dobiti kredit za plate, rudari nastavljaju štrajk pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na području Tuzlanskog kantona u posljednja 24 sata registrovano je 45 novozaraženih korona virusom, a testirano je 364 osoba.

Noovzaraženi su iz Banovića – šest osoba, Čelić – jedna, Gračanica – jedna, Gradačac – dvije, Kalesija – četiri, Lukavac – devet, Sapna – jedna, Srebrenik – jedna, Tuzla – 19, Živinice – jedna.

U posljednja 24 sata zabilježena su dva smrtna slučaja, a preminuli su muškarac starije životne dobi iz Banovića, imao komorbiditete, te ženska osoba, starije životne dobi iz Kladnja sa komorbiditetima.

Trenutno su aktivno zaražene 642 osobe, od čega je 59 na hospitalizaciji, dvije osobe su na respiratoru, a ostali su u kućnoj izolaciji.

Objava U TK 45 novozaraženih, iz Srebrenika jedna osoba pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Migrantska situacija u Bosni i Hercegovini stalno dobija nove karakteristike i ostaje predmet interesa političkih opcija. Naravno više iz razloga kako da se ta tema iskoristi u predizborne svrhe, nego u cilju objektivnog sagledavanja situacije i iznalaženja mogućnosti trajnog rješenja ovog pitanja. Podaci koji dolaze iz država u kojima počinju migracije jasno ukazuju da faktori koji uzrokuju migracije ne slabe, već naprotiv oni su sve izraženiji i prognoze su da će to trajati narednih decenija.

Prema procjenama UN-a, razlog je što bogati dio svijeta ne ulaže sredstva u ublažavanje siromaštva i posljedica štetnih globalnih klimatskih uticaja na atmosferu i prirodu. Takođe, u državama koje su zahvaćene sukobima i ratnim dešavanjima, izostaju kontinuirani mirovni napori. Međutim, i kada dođe do nekog smirivanja ratnih ili oružanih dejstava u jednoj državi, kao po pravilu pojavljuju se nestabilnosti i sukobi u nekim drugim državama. Tako da je vjerovatno očekivati dalju navalu migranata prema Evropi, a trenutno je najaktuelnija zapadno-balkanska migrantska ruta, koja prolazi preko BiH, što znači ukoliko ne dođe do promjene u rutama kretanja migranata, naša država će još dugo biti prostor koji će biti dio tranzita za migrante.

Porast broja migranata i izbjeglica u svijetu se reflektuje i na stanje u Bosni i Hercegovini

Godišnji izvještaj UNHCR-a o globalnim trendovima pokazuje da je do kraja 2019. raseljeno neviđenih 79,5 miliona osoba. Izvještaj takođe bilježi smanjene izglede za izbjeglice u smislu nadanja brzom okončanju njihovog stanja. Godišnji porast, sa cifre od 70,8 miliona na kraju 2018. godine na 79,5 miliona ljudi u pokretu, rezultat su dva glavna faktora. Prvo je zabrinjavajuće novo raseljavanje u 2019. godini, posebno u Demokratskoj Republici Kongo, Sahelu, Jemenu i Siriji. Rat u Siriji je u svojoj desetoj godini sukoba sa 13,2 miliona izbjeglica, azilanata i interno raseljenih osoba je iz ove države, što čini šestinu ove populacije u svijetu. Drugi bolji prikaz situacije Venecuelanaca izvan njihove države, od kojih mnogi nisu pravno registrirani kao izbjeglice ili azilanti, ali za koje su potrebni aranžmani za zaštitu.

Prisilno raseljavanje se gotovo udvostručilo od 2010. godine (sa 41 milion u 2010. godini na 79,5 miliona u 2020. godini). Više od tri četvrtine svjetskih izbjeglica – 77 posto – zahvaćeno je situacijama dugoročnog raseljavanja – na primjer sukob u Afganistanu, koji je sada u petoj deceniji. Pet država čini dvije trećine raseljenih osoba: Sirija, Venezuela, Afganistan, Južni Sudan i Mjanmar. Izvještaj o globalnim trendovima broji sve više raseljene i izbjegličke populacije, što uključuje 5,6 miliona palestinskih izbjeglica koji su pod brigom Agencije za pomoć i rad Ujedinjenih naroda za Palestinu.

Direktorica Centra za društvena istraživanja Global Analitika iz Sarajeva, Anesa Agović, navodi da je u stalnom kontaktu sa više nevladinih organizacija iz Turske, Grčke, Sjeverne Makedonije, Srbije, ali i sa referentnim međunarodnim organizacijama koje prate i istražuju problematiku migracija. “Imamo redovne kontakte na terenu u državama koje su polazne tačke migracija, te svi trendovi ukazuju na to da će se migracije nastaviti, a možda čak i povećati. Krizna područja u svijetu ne pokazuju znakove ozdravljenja, niti svjetske sile čine nešto konkretno da u smjeru poprave stanje u državama iz kojih migracije potiču”, navodi Agović.

Podaci zvaničnih institucija Bosne i Hercegovine pokazuju da je došlo do povećanja broja migranata na prostoru BiH, te da je sve veći dio njih van prihvatnih kampova, te se u sve većem broju mogu sresti na ulicama gradova, posebno u Unsko-sanskom kantonu, ali i u Sarajevu, Tuzli, Mostaru i drugim gradovima. Međutim na terenu se ne vidi da se poduzimaju neke nove adekvatne mjere kako bi migracije bile kontrolisane uz poštivanje međunarodnih standarda koji se odnose na prava ljudi u pokretu. Aktivista u oblasti ljudskih prava, Rinat Kevrić je mišljenja da pojedine političke opcije iz njemu nepoznatih razloga politiziraju pitanje migracija, iako je to prvenstveno socijalno i humanitarno pitanje. “Slažem se da su efekti migracija različiti, da se različito interpretiraju, ali za svako mišljenje ili prijedlog rješavanja pitanja migracija, neophodno je uvažiti konvencije UN-a i Protokole EU koji se odnose na zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda. Tada ne bi imali ovako radikalne prijedloge koji mogu samo dovesti do smanjenja podrške EU, što bi tek tada predstavljalo problem za institucije države koje ne planiraju sredstva u budžetu za ublažavanje posljedica migracija”, ističe Kevrić.

EU nastavlja podržavati Bosnu i Hercegovinu

Generalni direktorat Evropske komisije za evropsku civilnu zaštitu i operacije humanitarne pomoći (GDECHO) je 29.05.2020. godine objavio ažurirani izvještaj o stanju migranata i izbjeglica u Bosni i Hercegovini. Ono što je posebno zanimljivo u izvještaju je i podatak da je od 2018. godine, EU doprinijela 50,5 miliona eura za rješavanje izbjegličke krize u BiH, uključujući 10,3 miliona eura humanitarne pomoći.

Iako je u posljednje vrijeme kretanje izbjeglica i migranata na ruti Zapadnog Balkana kao rezultat stanja zbog pandemije COVID-19, porast dolazaka ponovno se primjećuje zbog ublažavanja ograničenja kretanja. U navedenom izvještaju se procjenjuje da je oko 6.500 – 7.000 izbjeglica i migranata smješteno u BiH, uglavnom na sjeverozapadu, od kojih je oko 5.100 smješteno u prihvatnim centrima koje financira EU, dok ostali i dalje borave van prihvatnih centara.

Evropska pogranična agencija Frontex zabilježila je nagli porast broja migranata u mjesecu maju 2020. godine, na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti. Prema podacima Frontexa u maju je bilo gotovo 4.300 ilegalnih prelazaka granice, što je skoro tri puta više u odnosu na prethodni mjesec.

Reakcija iz EU povodom otvorenog pisma premijera USK-a je pokazala da se u EU razmišlja o smanjenju ili uslovljavanju buduće pomoći za Bosnu i Hercegovinu, mišljenja je Agović. “Bez obzira na podijeljenost i nepostojanje djelotvorne i usaglašene strategije EU po pitanju migracija, mi kao država, ali i region, moramo biti svjesni da bez finansijske pomoći EU ne bi izdržali ni jedan mjesec da se bavimo pitanjem migracija”, izričita je Agović.

Po mnogim poznavaocima stanja migracija u BiH, neophodna je tješnja saradnja državnih institucija u čijoj nadležnosti je pitanje migracija, sa EU, te je to jedini način koji može doprinjeti trajnijem rješavanju ovog važnog pitanja za BiH. Kevrić napominje da je neophodno da se što prije riješi pitanje novog ministra sigurnosti BiH, koji bi inicirao trajno i usklađeno rješavanje problematike migracija u BiH. “Takva rješenja moraju uključiti EU, uz dokazivanje da država BiH ima kapacitete da se nosi sa ovim složenim pitanjem, ali je potrebna finansijska podrška od EU.”

Pandemija produbljuje probleme osoba u pokretu

Migrantska situacija je i dalje kompleksna sa pojačanim političkim stavovima protiv migranata i problemima među humanitarnim organizacijama koji se u svom radu suočavaju sa mnogim preprekama. Kada je riječ o COVID-19, pandemija se ponovo širi u BiH, ali i državama Zapadnog Balkana, međutim, nije zabilježen ni jedan slučaj oboljenja među migrantima u prihvatnim centrima. Organizacije koje pomažu u zdravstvenim mjerama su uveli odgovarajuće mjere prevencije, uključujući izolaciju, provjeru simptomatskih slučajeva, promociju higijene i informisanja. Takođe, različite UN, EU i druge međunarodne organizacije pomažu migrantima i izbjeglicama, te nastavljaju pružati prijeko potrebnu zdravstvenu zaštitu, zaštitu i pomoć na terenu.

Agencija EU za azil (EASO) ranije je upozoravala da bi pandemija COVID-19 u konačnici mogla potaknuti više dolazaka u budućnosti – posebno ako dovede do nestašice hrane i većih nemira na Bliskom Istoku i u Sjevernoj Africi. “Rizik od destabilizirajućih efekata uslijed izbijanja COVID-19 može potencijalno utjecati na buduće trendove u azilu”, navodi se u izvještaju agencije EASO.

Agović navodi da je pored najave nekih političara, pa čak i medija da su migranti prenosioci COVID-19, da su prihvatni centri leglo budućeg širenja pandemije, do toga nije došlo. “Ne možemo reći da se to dogodilo slučajno ili da su migranti otporniji od drugih ljudi, jer ipak žive u zajednicama u skromnim uslovima. Naime, to je rezultat mjera koje poduzimaju vlasti u područjima gdje se nalaze prihvatni centri, ali i aktivnosti međunarodnih i lokalnih organizacija koje pomažu migracijske tokove”, zaključuje Agović.

Pandemija korona virusa produbila je probleme čitavog svijeta, a posebno ljudi koji bježe od rata, sukoba i progona, kao i kršenja ljudskih prava u svojim matičnim zemljama. Međunarodnim pravom zagarantovano je poštivanje temeljnih prava ljudima koji su prisiljeni da pobjegnu od sukoba i progona, te im se ne smije uskratiti sigurnost i zaštita, uključujući zdravstvenu, u tim okolnostima.

Izvor: Mreza-mira.net

The post Globalni trendovi ukazuju da će migracije trajati desetljećima appeared first on Kameleon M&M.

Fotograf portala Bljesak.info protekle noći iznad Mostara zabilježio je nevjerovatne fotografije komete Neowise koja je otkrivena krajem marta ove godine od strane NASE.

Riječ je o kometu čiji promjer je pet kilometara. U junu smo ga izgubili iz vida, ali početkom jula je opet postao vidljiv, pa čak i golim okom u nekim dijelovima naše zemlje.

Vidljiv je sat vremena nakon zalaska sunca ukoliko gledate u pravcu sjeverozapada, a ako ste ‘noćna ptica’ ovu izuzetno jedinstvenu pojavu možete vidjeti u pravcu sjeveroistoka nekih sat vremena prije izlaska sunca.

Unutarnja orbita odnosno period kad napravi “krug” traje mu 4.500 godina, a vanjska 6.800 godina, što znači da će se na Zemlji moći vidjeti ponovno 8820.godine pa iskoristite ovu priliku ako vam se ne čeka deveti milenijum.

Ovaj komet je retrogradan što znači da se kreće u suprotnom smjeru od ostalih tijela, a orbita mu je slična paraboli. Najbliže će Zemlji biti s 22. na 23. juli i to na udaljenosti od nekih 103 miliona kilometara. Svaki komet je zapravo nepredvidiv i ponaša se po svojim pravilima. Nikad ne znamo kad će se na nebu pojaviti, baš kao što se pojavio i Neowise. Vidjeti komet na nebu nije nimalo učestala pojava.

Posljednji pravi komet na našem je noćnom nebu sjajio daleke 1996. godine.

Foto: Bljesak.info: Kometa Neowise

Svaki komet ima jezgru koju čine smrznute tvari odnosno led s prašinom. Oko jezgre se razvija koma koja s jezgrom čini glavu kometa, a iza nje ide rep. Neowise ima dva repa, tzv. blizance, jedan od prašine, a drugi od ioniziranog plina. Kometi dolaze iz najudaljenijih dijelova Svemira u koje ih je “bacila” gravitacija velikih planeta kad je naš Sunčev sistem nastajao.

Zato se procjenjuje da je Neowise star upravo toliko, oko 4,6 milijardi godina! Najviše kometa “živi” u tzv. Oortovom oblaku koji se nalazi na samoj granici Sunčevog sistema.

Velik broj kometa ne preživi bliski susret sa Suncem nego se raspadne, no kod ovog to nije slučaj. Što se više bude udaljavao od Sunca, slabije ćemo ga i vidjeti. Zato iskoristite ove dane i svjedočite rijetkom nebeskom fenomenu.

The post Kometa iznad BiH vidljiva sada i opet za 7 hiljada godina appeared first on Kameleon M&M.

The post Kongres SAD-a usvaja Rezoluciju: Osuđuju Dodika i vodstvo RS-a zbog negiranja genocida u Srebrenici appeared first on Kameleon M&M.

Grupacija poslodavaca Tuzlanskog kantona najoštrije osuđuje sramnu i dikriminatorsku odluku Vlade Republike Hrvatske koja se odnosi na ograničen ulazak građana Bosne i Hercegovine koji posjeduju bh pasoš.

Pozivamo Vladu Republike Hrvatske da dikrimininatorsku odluku hitno stavi van snage a najkasnije u roku od tri radna dana od dana ovog saopštenja.

Ukoliko vlada R. Hrvatske ne povuče diskriminatorsku odluku u ostavljenom roku Grupacija poslodavaca Tuzlanskog kantona:

1. Zahtijeva od Vijeća ministara uvođenje recipročne mjere za pojedince koji u Bosnu i Hercegovinu ulaze sa hrvatskom putovnicom,
2. Poziva poslodavce sa područja Tuzlanskog kantona ali i cijele Bosne i Hercegovine da u znak protesta, bar na kraći vremenski period, prekinu poslovnu saradnju sa firmama iz R. Hrvatske,
3. Poziva građane Tuzlanskog kantona ali i cijele Bosne i Hercegovine da u znak protesta, na kraći vremenski period, bojkotuju kupovinu roba porijeklom iz R. Hrvatske, i
4. Apeluje na svijest i savjest bosanskohercegovačke javnosti da u nadolazećim vremenima bojkotuju odlazak na odmor i posjete turističkim destinacijama u Republici Hrvatskoj.

Grupacija poslodavaca je potpuno svjesna da mjere reciprociteta nisu popularne i održive na dugi rok ali i da bi neizražavanje protesta bilo puko mirenje sa aparthejd odlukom Vlade Hrvatske. Grupacija poslodavaca Tuzlanskog kantona izražava nadu da će vlada R. Hrvatske u ostavljenom roku povući sramnu i diskriminatosrku odluku i omogućiti svim državljanima BiH nesmetan ulazak u R. Hrvatsku.

The post Grupacija poslodavaca TK: Diskriminatorska odluka Hrvatske o ograničenju ulaska građana BiH appeared first on Kameleon M&M.

U  Tuzlanskom kantonu u posljednja 24 sata registrovano je 26 novozaraženih koronavirusom, a testirano je 211 osoba.

Novozaraženi su iz Lukavca (5) Gračanice (4), Teočak (4), Živinice (4), Gradačca (3), Kalesije (2),  Srebrenika (2), i  Tuzle (2) .

Trenutno je aktivno zaraženih 676 osoba, od čega je 58 na hospitalizaciji, dvije osobe su na respiratoru, a ostali su u kućnoj izolaciji.

Zabilježena su i dva smrtna ishoda, a preminuli su iz Gračanice i Sapne.

Ukupno pozitivnih od početka epidemije korona virusom je 1120 osoba

The post Dnevni izvještaj zaraženih na koronavirus u Tuzlanskom kantonu, Tuzla 2 osobe pozitivne appeared first on Kameleon M&M.

Vijeće ministara BiH donijelo je danas odluku o otvaranju granica BiH za državljane zemalja Evropske unije (EU) uz negativan test na koronavirus koji ne može biti stariji od 48 sati.

Ovu informaciju potvrdio je za “Avaz” ministar Sifet Podžić. Kako nam je rekao, odluka će stupiti na snagu od prekosutra, tačnije od 16.jula

Razlog je ekonomske prirode, tačnije  da je potrebno otvoriti granice za strance odnosno turiste, uz poštivanje epidemioloških mjera i negativan test kako ne bi došlo do ugrožavanja zdravlja domaćeg stanovništva.

Shodno ranijoj odluci Vijeća ministara BiH dopušten je ulazak državljanima susjednih zemalja, i to Crne Gore, Hrvatske i Srbije, a državljani navedenih zemalja u BiH mogu ući s pasošem ili ličnom kartom. Za susjede pri ulasku u BiH nije potreban negativan test.

Odluku o zatvaranju granica za strane državljane, naša zemlja je donijela 22. marta. Znači, odluka je bila na snazi četiri mjeseca.

Avaz.ba

The post BiH otvara granice za državljane EU uz negativan test na koronu appeared first on Kameleon M&M.

Investicijska fondacija IMPAKT Sarajevo i Projekat zapošljavanja mladih (YEP), koji se realizira uz podršku Vlada Švicarske,  a koji je tokom 2018. i 2019. godine u saradnji sa 32 lokalne zajednice u BiH realizirao YEP  inkubator poslovnih ideja u kojem je podržano osnivanje 120 novih poslovnih poduhvata širom BiH, nastavlja realizaciju aktivnosti koje se odnose na podršku razvoju preduzetništva i očuvanju radnih mjesta u obrtima i malim preduzećima, a u saradnji sa lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini. Više informacija o YEP inkubatoru poslovnih ideja dostupno je na www.impakt.ba

U sklopu zajedničke saradnje između Investicijske fondacije IMPAKT i Grada Srebrenik na realizaciji YEP inkubatora poslovnih ideja 2020 već se realizuje program mentorske i savjetodavne podrške za postojeće obrtnike i preduzetnike kako bi im se pružila podrška u savladavanju negativnih posljedica COVID 19 pandemije i normalizacija poslovanja.

Predmetni Javni poziv raspisuje se u svrhu prijava za učešće u programu razvoja preduzetništva YEP inkubator poslovnih ideja 2020.

Opis programa

YEP inkubator poslovnih ideja predstavlja sveobuhvatan program inkubacije poslovnih ideja odnosno podrške realizaciji poslovnih ideja i sastoji se iz slijedećih komponenti:

1. Preduzetnička obuka u trajanju od 6 dana u periodu od maksimalno 2 mjeseca fokusirana na razvoj poslovnog plana i poslovnog modela te jačanje preduzetničkih vještina , prilikom čega učesnici obuke imaju kontinuiranu stručnu i mentorsku podršku trenera u izradi zadataka i finalnoj izradi poslovnog plana i poslovnog modela.

1. Priprema i realizacija prezentacije poslovnih ideja pred stručnom komisijom za ocjenu poslovnih planova i poslovnih modela.
2. Dodjela bespovratne finansijske podrške u iznosu do 5.000 KM za najbolje pozitivno ocijenjene poslovne ideje (do 5 poslovnih ideja na području Grada Srebrenika)
3. Stručnu i mentorsku podšrku u daljem rastu i razvoju biznisa u skladu sa procijenjenim potrebama.

Sve pobrojane forme podrške će biti ponuđene samo onim preduzetnicima koji budu uspješno savladavali pojedinačne cikluse programa. Podrška u svakom narednom ciklusu uslovljena je uspješnim završetkom prethodnog ciklusa inkubacije poslovne ideje. U slučaju neispunjavanja preuzetih obaveza od strane korisnika, Investicijska fondacija Impakt i predstavnici Grada Srebrenik zadržavaju pravo da u bilo kom trenutku isključe bilo kojeg preduzetnika iz procesa pružanja podrške.

Ko može aplicirati za program?

• Fizičko lice sa prijavljenim mjestom boravka na području Grada Srebrenika
• Organizacija civilnog društva (udruženja građana i fondacije) sa sjedištem na području Grada Srebrenika, zainteresovane za pokretanje socijalnih/društvenih preduzetničkih poduhvata u vidu privrednih društava odnosno formalnog biznisa.
• Vlasnici postojećeg biznisa koji je registrovan do 12 mjeseci od dana objavljivanja javnog poziva zainteresovani za razvoj preduzetničkih vještina i realizaciju poslovne ideje o proširenju poslovanja (novi proizvodi/usluge, izlazak na inostrana tržišta i sl.)

Dodatno, potrebno je

• Da aplikant ima poslovnu ideju koju želi da pokrene i uspostavi formalni biznis u vidu obrtničke ili druge djelatnosti kao osnovne djelatnosti ili dodatne djelatnosti, privrednog društva sa minimalno jednim zaposlenim, zadruge sa minimalno jednim zaposlenim, udruženja koje će poslovati prema principima socijalnog preduzetništva sa minimalno 1 zaposlenim. U slučaju postojećih biznisa neophodno je da se realizacijom projekta osigura zapošljavanje najmanje jedne osobe na period od godinu dana.
• Da aplikant pripada jednoj ili više ciljnih grupa kako je navedeno ispod.
• Da aplikant posjeduje minimalne tehničke vještine za vođenje proizvodnog procesa ili upravljanje poslovnom aktivnošću.
• Da aplikant ima minimalno završenu srednju ili višu školu ili iskustvo na poslovima koje obuhvata poslovna ideja.

Ciljne grupe:

• Nezaposleni;
• Zaposleni koji bi željeli  da pokrenu vlastiti posao;

• Organizacije civilnog društva, zainteresovane za angažman u oblasti socijalnog preduzetništva
• Vlasnici postojećih biznisa koji je registrovan do 12 mjeseci od dana objavljivanja javnog poziva zainteresovani za razvoj preduzetničkih vještina i realizaciju poslovne ideje o proširenju poslovanja (novi proizvodi/usluge, izlazak na inostrana tržišta i sl.). Dopunske djelatnosti nisu prihvatljive izuzev u slučaju da realizacija poslovne ideje podrazumijeva prelazak u osnovnu i/ili dodatnu djelatnost.

Propozicije učešća u Programu

Za učešće u YEP Inkubatoru poslovnih ideja moguće je aplicirati sa poslovnom idejom koja kao rezultat podrazumijeva formalno osnivanje privrednog subjekta i/ili realizaciju poslovne ideje o proširenju poslovanja (novi proizvodi/usluge, izlazak na inostrana tržišta i sl.) start up biznisa ne starijih od 12 mjeseci. Prihvatljivi oblici poslovnog poduhvata su: privredno društvo uz obavezu zapošljavanja zaposlenika, obrt i srodna djelatnost i druge djelatnosti kao osnovna ili dodatna djelatnost, udruženje i/ili zadruga koji posluju prema principima socijalnog preduzetništva uz obavezu zaposlenja jednog zaposlenika. Dopunske djelatnosti nisu prihvatljive izuzev u slučaju da realizacija poslovne ideje podrazumijeva prelazak u osnovnu i/ili dodatnu djelatnost.

Također, u Programu ne mogu učestvovati zaposlenici javnih službi za zapošljavanje, gradskog organa uprave i članovi njihovih užih porodica.

Ograničenja u vezi oblasti ili industrija iz koje dolaze poslovne ideje su one koje nalaže zakonodavstvo. Dodatno, nisu prihvatljive poslovne ideje koje imaju negativan uticaj na ljudsko zdravlje (npr. proizvodnja, prerada ili puštanje u promet alkoholnih pića ili duhanskih proizvoda, proizvodnja koja ima značajan uticaj na zagađenje ljudske okoline i slično). U oblasti socijalnog preduzetništva, kao referentni dokument koji propisuje vrijednosti, osnovne pojmove i principe socijalnog preduzetništva koristi se Platforma za socijalno preduzetništvo FBiH razvijena od strane Federalnog zavoda za zapošljavanje u okviru Projekta zapošljavanja mladih (YEP).

Kako aplicirati na Program?

Prijave na odgovarajućem prijavnom formularu podnose se najkasnije do 01.08.2020. godine. Prijavni formular je moguće preuzeti elektronski, na zvaničnoj web stranici http://www.srebrenik.ba/ ili lično na Info pultu Grada Srebrenik.

Uz ispunjeni prijavni formular dostavlja se i slijedeća dokumentacija:

• Kopija rješenja o registraciji – za postojeće biznise i nevladine organizacije

Popunjen formular i prateće dokumente moguće je predati u pismenoj formi i online formi. Pismena prijava se predaje u zatvorenoj koverti i to u pisarnicu Grada Srrebrenik, sa naznakom „Za učešće u programu YEP inkubator poslovnih ideja“. U slučaju online prijave, dokumenti se skeniraju i dostavljaju na e-mail: [email protected] sa naznakom: „Prijava za učešće u programu YEP inkubator poslovnih ideja“.

Nakon isteka perioda za prikupljanje aplikacija iz ovog Javnog poziva, aplikacije se ocjenjuju s aspekta ispunjenja administratvinih zahtjeva te nepotpune aplikacije neće biti razmatrane i biće odbačene.

Gdje mogu dobiti više informacija?

Više informacija moguće je dobiti u Službi za poduzetništvo, lokalni razvoj i investicije Grada Srebrenik, ulica Ul. Varoških polja b.b. 75350 Srebrenik, na telefon 035 369 157 ili pak putem e-mail-a [email protected] ili na broj telefona: 033 202 043 kao i e-mail-a [email protected].

U svrhu adekvatnog informisanja o programu, Investicijska fondacija IMPAKT i Grad Srebrenik organizirati će prezentaciju programa YEP inkubator poslovnih ideja koja će se održati u toku trajanja javnog poziva.

Objava Javni poziv za učešće u YEP inkubatoru poslovnih ideja pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Mehmedalija Mak Dizdar, jedan od najvećih bosanskohercegovačkih pjesnika rođen je 17. oktobra 1917. godine u Stocu.

Njegova djela Kameni spavač i Modra rijeka se ubrajaju u najznačajnije bosanskohercegovačke zbirke poezije prošlog stoljeća. Sastavio je sliku svijeta kojeg odavno nema, a osnova na kojoj ga je izgradio su stari bosanski tekstovi.

Osnovnu školu je završio u Stocu, nakon čega odlazi u Sarajevo. Počinje pisati za novine i časopis Gajret, koje uređuje njegov stariji brat Hamid. Nakon rata, kojeg je dijelom proveo u ilegali, ostaje vezan uz novine kao urednik lista Oslobođenje, a onda se profesionalno posvećuje književnosti te uređuje časopis Život.

Bibliografija: Okrutnosti kruga (1960), Koljena za madonu, Minijature, Ostrva, Kameni spavač (1966), Modra rijeka (1971).

Cjelina Dizdarovog pjesništva, pa i njegov razvojni luk, obično se razmatra iz perspektive zaključne, krunske zbirke Kameni spavač. Zbirka Kameni spavač ima historijsku vizuru jer pjesnik gleda svijet kroz vizuru srednjovjekovnog čovjeka. Cijela knjiga je težnja da se probudi spavač pod stećkom, pisana je arhaičnim jezikom, jezikom epitafa.

Zbirka je podijeljena u četiri ciklusa (Slovo o čovjeku, Slovo o nebu,Slovo o zemlji, Slovo o slovu). Dizdareva Bosna je definirana stećcima, ali i svojom stigmom, na pitanje o njenoj biti pjesnički subjekt odgovara: prkosna je od sna. Bosni je, kaže pjesnik u komentaru “bilo suđeno da sanja o pravdi, da radi za pravdu i da na nju čeka, ali da je ne dočeka”.

Mak je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku Modra rijeka, sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je kritika imenovala “evropskom pjesmom”.

U Sarajevu je ostao sve do svoje smrti. Preminuo je na današnji dan 1971. godine.

Objava Na današnji dan umro je Mak Dizdar: Pjesnik koji je Bosnu definisao stećcima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Britanska vlada zabranila je mobilnim operatirima u Velikkoj Britaniji da upotrebljavaju 5G opremu od kineskog proizvođača Huawei, a postojeću opremu moraju ukloniti do 2027. godine.

Britanski ministar za digitalna pitanja Oliver Dauden obavijestio je i zvanično parlament o ovoj odluci.

Odluka Daudena i vlade uslijedila je nakon sankcija koje su uvele SAD jer, kako su naveli iz administracije Donalda Trampa, Huawei predstavlja prijetnju po naicionalnu sigurnost, što ova kompanija poriče.

Ovo će usporiti uvođenje 5G mobilne mreže u narednih godinu dana, istakao je on. Također je naglasio da je ovo bila veoma teška odluka.

“Ovo nije bila laka odluka, ali je bila prava. Prava za nacionalnu sigurnost i prava za telekom operatere i domaću ekonomiju.”

Ministar je također dao rok kompanijama koje već koriste opremu Huaweia da polako prelaze na druge izvore, a očekuje da će se to desiti naredne dvije godine.

Podsjetimo jedna od najvećih kompanija na svijetu za telekomunikacije, kineski Huawei, objavio je da bi njihov potencijalni izlazak iz izgradnje 5G mrežne infrastrukture u Velikoj Britaniji donio štetu samo toj državi, ne i kompaniji.

Huawei je dobio odobrenje Velike Britanije da radi na izgradnji 5G mreže, ali je ima izuzetno kontrolisanu i ograničenu ulogu. Konzervativna stranka nagovijestila je u martu da bi tako nešto moglo da se poništi, ali se do sada ništa nije mijenjalo. Iz ove snažne kompanije najavili su da im je prioritet da se sve nastavi u koliko-toliko normalnim okolnostima, zbog epidemije koronavirusa.

BHRT

Objava Velika Britanija odlučila: 5G oprema proizvođača Huawei mora se ukloniti pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH donesena je odluka o otvaranju granica BiH za državljane zemalja EU uz negativan test na koronavirus, ne stariji od 48 sati, saznaje Klix.ba. Odluka će stupiti na snagu od 16. jula.Ova odluka je donesena s obzirom da već dugo vremena postoji mišljenje da je zbog ekonomije hitno potrebno otvoriti granice za strance odnosno turiste, uz poštivanje epidemioloških mjera i negativan test kako ne bi došlo do ugrožavanja zdravlja domaćeg stanovništva.

Shodno ranijoj odluci Vijeća ministara BiH dopušten je ulazak državljanima susjednih zemalja, i to Crne Gore, Hrvatske i Srbije, a državljani navedenih zemalja u BiH mogu ući s pasošem ili ličnom kartom. Za susjede pri ulasku u BiH nije potreban negativan test.

Bh. državljani pri ulasku u Hrvatsku imaju drugačiji tretman zbog čega moraju dokazati opravdan razlog za ulazak (posao, turizam i sl.) uz negativan PCR test, dok je za ulazak u Crnu Goru dovoljan i onaj jeftiniji serološki.

Treba istaći da je Evropska unija 30. juna objavila listu zemalja čijim državljanima je zabranjen ulazak u zemlje članice EU odnosno Šengenskog prostora. Na toj listi je i BiH, a tada je poručeno da će se spisak zemalja revidirati svakih 14 dana.

Bosna i Hercegovina je granice za strance zatvorila 22. marta. Iz te zabrane su bile izuzete diplomate, medicinski radnici, pripadnici vojnih snaga NATO i EUFOR-a u BiH, civilne službe zaštite, prekogranični radnici, osobe u tranzitu, prijevoznici itd.

Izvor: Klix.ba

Objava BiH otvara granice za državljane EU uz negativan test na koronavirus! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Dvanaesti juli ove godine za sve slusaoce Radio Srebrenika , prijatelje , a posebno porodicu ,mnogobrojnu rodbinu i komšije , bio je u znaku sjećanja na prerano, od teške bolesti preminulog kolegu Denisa Kaltića – Kaltu . Naime, u nedjelju 12.jula ove godine u rodnim Babunovićima , prigradskom naselju Srebrenika, odrzan je prvi memorijalni turnir u malom nogometu posvecen sjećanju na nekadašnjeg prepoznatljivog voditelja “srebrenog radija”.

Organizatori turnira, porodica i prijatelji učinili su sve kako bi ovo malonogometno takmičenje upotpunosti opravdalo svoj značaj a prije samog početka turnira, učesnici ovog sportskog takmičenja u majicama sa natpisom “Denise živiš” obišli su mjesno mezarje položivši cvijeće na Denisov mezar i proučili fatihu. Uz poziv radijskog voditelja u kojem je neizmjerno uzivao , svojim osebujnim glasom postao i prepoznatljiv brend Radio Srebrenika, Denis Kaltić je bio i veliki zaljubljenik u nogomet . Za svog života bio je aktivni učesnik brojnih malonogometnih turnira u Srebreniku i okolini , što kao igrač , organizator ili oficijellni spiker na ovim sportskim manifestacijama , tako da je organizacija malonogometnog turnira sa njegovim imenom bila i najupečatljiviji način da se sjećanje na njega i očuva. Turnir je zvanično otvorio gradonačelnik Srebrenika dr.sci Nihad Omerović , a početni udaraca simbolično su izveli sinovi rahmetli Denisa , Aladin i Enis Kaltić.

Inače, nakon cjelodnevnog takmičenja najuspješnija ekipa turnira bila je ekipa Mosorovac  (Lukavac) , drugo mjesto pripalo je ekipi Ilegal a trece mjesto ekipi Alu-ograde Mehmedović . U ime porodice svim učesnicima turnira , kao i onima koji su dali doprinos organizaciji ovog takmičenja zahvalili su se Denisova supruga Aldijana i sin Enis , a za sve učesnike i posjetioce upriličena je i prigodna zakuska koju su uz pomoć prijatelja organizovali braća Ekrem i Enver Duranović.

Na kraju turnira dodijeljene su zahvalnice ekipama i sponzorima a organizatori su se posebno zahvalili gradonačelniku Srebrenika Nihadu Omeroviću, MZ Babunovići kao i sponzorima:                                                                                                                                          Fahir Zukić Butro , Aščinica Bosna kod hadzije, ITK Music, Euro lifting, Drvo trans, Kamenorezac Šule, Wortman metal, Aščinica bašcaršija, Auto skola semafor, Pekara magistrala, Kuhinja a la Duri.

Objava Odrzan prvi memorijalni malonogometni turnir Denis Kaltic-Kalta, posvecen prerano preminulom kolegi Denisu Kalticu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.