Arhiva oznaka: vijesti

Vlada Federacije BiH odbila je izdati okolinsku dozvolu Global Ispat Koksnoj Industriji Lukavac (GIKIL) zbog čega je ovoj kompaniji nametnut još jedan problem.

S druge strane, zbog ranije nagomilanih problema radnici poručuju da su spremni poduzeti i radikalnije poteze ukoliko se rješenje za spas kompanije ne pronađe.

Federalna vlada prije nekoliko dana prihvatila je informaciju Ministarstva okoliša i turizma FBiH o nemogućnosti izdavanja okolinske dozvole GIKIL-u za pogone za proizvodnju koksa, hemijskih proizvoda i energije. Kao razlog su naveli neispunjavanje standarda zaštite okoliša, neizvršenja mjera za smanjenje zagađenja okoliša i daljeg kontinuiranog zagađenja okoliša Lukavca, Tuzlanskog kantona i šire.

“Na osnovu okolinske dozvole od 24. januara 2012. godine, GIKIL je, iako je imao obavezu da u unapređenje tehnologije s ciljem reduciranja štetnog utjecaja na okoliš investira 111.354.000 KM, investirao samo 4.067.911 KM čime je ovo privredno društvo pokazalo krajnju neozbiljnost kada je riječ o zaštiti okoliša i nepoštivanje prava ljudi na zdrav okoliš, život i imovinu, kao osnovnih ustavom zagarantovanih ljudskih prava”, navedeno je u obrazloženju.

Neočekivana odluka

Iz GIKIL-a kažu da je odluka resornog federalnog ministarstva, odnosno Vlade FBiH došla neočekivano, imajući u vidu da su u proteklom periodu, kako navode, zaista sve snage bile usmjerene na ispunjavanje neophodnih zahtjeva, odnosno onoga što je bilo u njihovoj moći.

“Poznato vam je da je GIKIL ranije samostalno predložio, a onda i realizovao 47 projekata koji su dali kratkoročne i dugoročne efekte za zaštitu okoliša. O tome smo dosta informisali i izvještavali, pokazivali rezultate na mjestu događaja. Novi zahtjev za okolinsku dozvolu izrađen je uz pomoć najstručnijih ustanova u okolini, nakon čega smo uspjeli pribaviti i vodnu dozvolu. Aktivno smo sarađivali i sa članovima Komisije za ocjenu zahtjeva za izdavanje okolinske dozvole koju je imenovalo ministarstvo, uključujući i posljednje primjedbe koje su nam dostavili u oktobru 2019. godine, a na koje smo također pravovremeno odgovorili u vidu dopunjenog zahtjeva, tačnije polovinom novembra”, kaže šefica korporativnih komunikacija u GIKIL-u Samira Hasagić.

Problemi u GIKIL-u postoje već nekoliko godina, a posebno su se počeli gomilati nakon prošlogodišnjeg hapšenja članova bivše uprave ove kompanije. Na čelu se nalazio bivši predsjednik Nadzornog odbora Pramod Mittal koji je od Tužilaštva TK označen kao osoba koja je formirala kriminalnu grupu za nelegalno izvlačenje novca iz kompanije.

“Istina je da su se u međuvremenu dogodile mnoge druge stvari, na koje nismo mogli utjecati i koje nisu išle na ruku poslovanju kompanije i brzini realizacije zacrtanih planova. Sve to jeste usporilo, ali ne i zaustavilo započete radove i ono što zasigurno možemo tvrditi u ovom momentu jeste da su sve naše snage i svi napori trenutnog menadžmenta usmjereni ka obezbjeđivanju stabilnosti proizvodnje, zadržavanju postojećih kupaca i dobavljača i sklapanju novih dugoročnih ugovora jer samo uz stabilnost poslovanja kompanija može obezbijediti i nastavak investiranja u tehnološku modernizaciju pogona i zaštitu okoliša što je naša obaveza i naš postavljeni cilj”, navodi Hasagić.

U ovom trenutku GIKIL funkcioniše bez dijela uprave, ali i Nadzornog odbora, a radnici poručuju da su izuzetno zabrinuti zbog trenutnog stanja u ovoj kompaniji.

Radnici od nadležnih traže da spase GIKIL

Od ranije je poznato da se isplaćivanje plaća odvija otežano, a prema radnicima postoji dugovanje vezano za isplatu jednog toplog obroka. Nadležnima poručuju da GIKIL moraju spasiti, u suprotnom su spremni poduzeti aktivnosti u skladu sa zakonskim okvirima, a jedna od njih je i izlazak na proteste.

“Neizdavanje okolinske dozvole indirektno pogađa i radnike, a na ta pitanja odgovore moraju dati nadležni. U kompaniji radnici rade, naknada za topli obrok koji nam se duguje još uvijek nije isplaćena. Sada čekamo 1. februar da vidimo da li će se nešto desiti, a tog dana ćemo imati i sastanak Sindikalnog odbora na kojem ćemo donijeto odluku o načinu daljeg djelovanja”, rekao je Mirsad Imamović, predsjednik Sindikalne organizacije GIKIL-a.

Radnici od Vlade TK i dalje zahtijevaju da pronađe novog strateškog partnera koji će oporaviti GIKIL. Međutim, stav Vlade TK od ranije je poznat, odnosno da su im ruke svezane u vezi rješavanja problema u GIKIL-u, zbog činjenice da je u kompaniji KHK Lukavac, iz koje je i proizašao GIKIL, otvoren stečajni postupak.

The post Vlada FBiH odbila izdati okolinsku dozvolu GIKIL-u appeared first on Kameleon M&M.

Ismail Ćidić, svršenik programa Društvene i političke nauke na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, trenutno se nalazi u Sjedinjenim Američkim Državama gdje je nastavio svoj master studij na prestižnom Duke univerzitetu, piše Anadolija.

Kao strani student koji je master nastavio direktno nakon dodiplomskog studija, kaže da se brzo navikao i uspio ostvariti visoke ocjene.

„Sistem na Dukeu značajno se razlikuje od sistema na IUS-u, ali i generalno od evropskih sistema. Značajan fokus je na metodologiji istraživanja, puno više se radi na sedmičnom nivou i potrebna je kontinuirana predanost za visoke ocjene. Međutim, studentima su na raspolaganju apsolutno najbolji uslovi i teško je zamisliti neki uslov koji univerzitet ne može ispuniti“, rekao je Ismail.

Ipak, naglasio je da su internacionalna sredina na IUS-u, te profesori poput dr. Mirsada Karića, dr. Admira Mulaosmanovića i posebno njegov mentor i prijatelj dr. Emir Suljagić, napravili dobar uvod za univerzitet kakav je Duke.

„Nisam imao problema s praćenjem predavanja najboljih američkih profesora“, rekao je Ismail.

Kao student IUS-a bio je veoma aktivan u raznim vannastavnim aktivnostima, a s aktivizmom je nastavio i na Dukeu.

„Studentski i društveni aktivizam značajno je utjecao na moj razvoj i svakako da nastojim biti aktivan i ovdje. Budući da smo trenutno u 25. godini od genocida u Srebrenici, te potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma, radim na nekoliko projekata kako bismo te godišnjice obilježili na Duke-u, ali i kako bismo proširili priču i istinu o Bosni i Hercegovini. Zadao sam to sebi kao misiju“, istakao je ovaj mladi Tuzlak.

Ismail naglašava i da je poseban dio njegovog studiranja u SAD-u samo iskustvo življenja u toj državi.

„Osjetim da se razvijam gotovo na dnevnom nivou kroz interakciju sa svim ljudima koji ovdje borave, te kroz opažanja u svakodnevnom životu. Dva totalno drugačija iskustva su pratiti/studirati (američku) politiku iz Bosne i Hercegovine i odavde, na terenu. Imao sam priliku prisustvovati političkom mitingu vodećeg demokratskog kandidata za predsjednika SAD-a Joe Bidena, te upoznati se s bivšom ratnom reporterkom u BiH i ambasadoricom SAD-a u UN-u Samanthom Power“, rekao je Ismail.

Smatra da nije pogriješio što je umjesto studiranja u Londonu i Parizu odabrao Sjedinjene Američke Države.

„Nadam se da će državne institucije, te društvene i nevladine organizacije promijeniti svoj odnos i stipendirati što više naših mladih ljudi na najboljim svjetskim univerzitetima. Također, volio bih pomoći u procesu aplikacija svima koji budu zainteresovani za studij u SAD-u i rado ću odgovoriti na sva pitanja“, poručio je Ismail uz zaključak da je počeo razmišljati o doktorskom studiju u SAD-u ukoliko se ukaže dobra prilika.

Izvor: Radio Sarajevo

The post Ismail Ćidić, na master studiju u SAD-u želi proširiti priču i istinu o Bosni i Hercegovini. appeared first on Kameleon M&M.

Uprava za indirektno oporezivanje je u 2019. godini prikupila za 4,9 posto više indirektnih poreza od iznosa u 2018. godini.Kako je za Klix.ba kazao Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO BiH, po osnovu PDV-a za 2019. godinu prikupljeno je 5,44 milijarde KM, dok su ukupni indirektni prihodi bili 7,97 milijardi KM.

Ako ove brojeve uporedimo s ranijim godinama, uočit ćemo trend rasta prikupljenih prihoda. U 2018. godini prikupljeno je ukupno 7,6 milijardi maraka bruto javnih prihoda, što je za 552,5 miliona KM više nego u 2017. godini.

Rast prihoda po ovom osnovu korespondira s ranije izraženim stopama. Od 2013. do kraja 2018. godine ukupan bruto prihod UIO BiH se prosječno godišnje povećavao za 4,3 posto. (KLIX)

Objava BiH od PDV-a u 2019. godini prikupila 5,44 milijarde KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine je nedavno objavila Studiju o emigracijama u kojoj se navodi da se kao jedini relevantan podatak o odlasku ljudi iz BiH, umjesto sadašnjih procjena, mogu uzeti podaci oo broju izdatih boravišnih dozvola.

U 32 zemlje Evrope tu dozvolu je u 2018. godini dobilo nešto preko 54 hiljade osoba iz BiH. Za deset godina izdato je više od 228 hiljada dozvola za bh. građane i to najviše u u Njemačkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji.

Kako je izjavio urednik ove studije, akademik dr Muris Čičić, istraživanje je nastalo u želji da se Akademija uključi u najaktuelnije probleme ”jer se o emigracijama iz BiH govori često na senzacionalistički način i bez provjerenih podataka”, naglašava Čičić.

Motivi za odlazak su ekonomski, politički i generalno nedostatak perspektive, navodi jedna od autorica studije prof. dr Melika Husić-Mehmedović, s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Negativni migracijski saldo

Teško je procijeniti broj ljudi koji su otišli iz BiH jer je emigracijska statistika možda najslabiji dio statistike uopšte, ističe Husić-Mehmedović.

Vrlo je teško konkretizovati podatke i svesti ih na jednu cifru. Proveli smo više istraživanja, kako bi ipak došli do što pouzdanijeg broja onih koji su otišli, tako da smo koristili podatke evropske statističke organizacije – EUROSTAT.

”Međutim, treba naglasiti da se trend odlaska nastavlja. Uglavnom odlaze mladi, kao i svuda u svijetu. To se višestruko odražava na populacijsku politiku jer državu napušta stanovništvo u punoj snazi, radi se o reproduktivnom stanovništvu u svakom pogledu”, ističe Melika Husić-Mehmedović.

Demograf, Mirza Emirhafizović s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu naglašava da BiH ima demografske gubitke po dva osnova: negativni prirodni priraštaj – veći broj umrlih nego rođenih još od 2007. te, tenegativni migracijski saldo.

Najviše odlaze mladi, najmobilniji su u rasponu od 20 do 30 godina. Mnogi kantoni u Federaciji kao i dijelovi Republike Srspke bilježe brojne odlaske ljudi. Svi kantoni, osim Sarajevskog i Zeničko-dobojskog imaju veći broj umrlih od broja živorođenih, ali i tu se jedva održava ovaj odnos.

Važno je da svi nivoi vlasti, osim mjera pronatalne politike provode i neke druge mjere kako ne bi cijela područja, posebno ruralna ostala bez stanovništva odnosno bez ikakve demografske perspektive.

Migracije su uvijek direktni odgovor na nepovoljne okolnosti i negativne faktore, jer ljudi žele emigrirati tamo gdje su životni uslovi bolji. Kad pogledamo dobnu strukturu stanovništva, BiH već ima prevagu osoba u trećem životnom dobu u odnosu na djecu mlađu od 15 godina.

Proces starenja dobija na intenzitetu što je zabrinjavajući trend, a treba imati u vidu posljedice koje će se sigurno osjetiti u penzijskom fondu, koji se može urušiti zbog manjka zaposlenika iz čijih ličnih dohodaka bi se uplaćivali doprinosi. Što se tiče zemalja u koje odlaze stanovnici BiH, uglavnom su to zemlje Evropske Unije (EU), naglašava Emirhafizović.

Demografsko starenje

Profesor Adnan Efendić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu smatra da je BiH suočena s demografskim starenjem, koje u državi nikoga ne brine te da su sve druge teme važnije od ove.

BiH je još 2002. godine upala u klopku najnižeg fertiliteta, stigla je do crvene linije – u prosjeku manje o d1,3 djeteta po porodici. BiH već sada inklinira modelu jedna porodica – jedno dijete. Poznat je i antinatalni ambijent u kojem živimo – prolongiranje rađanja prvog i obično jedinog djeteta.

Kao prva očigledna posljedica brojnih odlazaka iz BiH je smanjen broj stanovništva i pogoršana dobna struktura. Dugročno, posljedica je to što će bh. građani svoju reproduktivnu sposobnost realizovati negdje drugo. To je prijetnja da se uruše fondovi penzioni i zdravstveni, zbog poremećaja odnosa između radno aktivnog i stanovništva u post radnoj situaciji.

BiH nije jedina zemlja koju napuštaju njeni građani ali to ne bi trebalo da bude utjeha. Zapadnoevropske zemlje taj nedostatak nadomještaju useljavanjem a takvi trendovi će poticati bh. ljude sve više na odlazak, ističe Efendić.

Za potrebe studije o emigracijama, obavljeno je ispitivanje preko dvije hiljade građana o njihovim namjerama da napuste BiH. Lejla Turulja, s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koautorica studije navodi da bi kreatori politika u BiH trebali imati u vidu odgovore građana.

Prema rezultatima ankete, 58 posto učesnika želi napustiti BiH, 34 posto to želi trajno a 24 posto bi samo privremeno napustilo svoju zemlju; 22 posto ispitanika nema namjeru da bilo gdje odlazi. Namjera trajnog napuštanja BiH najveća je u Brčko Distriktu 50 posto, zatim u Federaciji 36 posto a u Republici Srpskoj, 29 posto ispitanika bi zauvijek napustilo svoju zemlju.

Slično istraživanje je vršio UNDP u periodu 2002. – 2010. godine, koje je pokazalo da 45 posto građana želi trajno napustiti zemlju. Sada je taj procenat niži ali je više onih koji bi privremeno otišli, što je trend i u drugim zemljama.

Razlozi za odlazak

Kao najčešći razlog zbog kojeg bi napustili zemlju, ispitanici su navodili problem opšte sigurnosti (38 posto), dok je 49 procenata građana svoj eventualni odlazak vezalo za posao – pronalazak radnog mjesta ili bolje plaćen posao, ističe Turulja.

U odgovoru na pitanje, koji su ključni problemi s kojim se suočavaju i zbog kojeg bi napustili

svoju zemlju, najviše ispitanika je navelo nezaposlenost (47,4%), nepotizam, mito i korupciju (46%), životni standard (ekonomija, finansije, plate, penzije, uslovi rada, visoke cijene) (39,7%) te politiku (vlast i zakoni (32,6%). Samo 0,4% ispitanika navelo je da nema problema“.

Predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH, Miloš Trifković kao posebno značajno navodi izmjene Zakona o useljavanju stručne radne snage koji bi uskoro mogao stupiti na snagu u ovoj zemlji, koji će olakšati ulazak inostranih radnika a time i bosanskohercegovačkih.

”Prijedlog zakona je prošao Donji dom Parlamenta, u martu ide pred Gornji dom i vjerovatno će biti usvojen. Nedavno sam čuo informaciju da se očekuje nekih sto hiljada ljudi koji će napustiti Bosnu i Hercegovinu. Nisam siguran u taj podatak, ali ovo je tendencija koja je prisutna već desetak godina, koja sada dobija svoju pravnu formu. U čemu su ta rješenja, još uvijek nacrta, posebno važna? Prvo – kvalifikacije su izjednačene. Postupak je zadržan, ali su kvalifikacije izjednačene. Jednom nostrificirana kvalifikacija važi isto kao da je njemačka.

Nema više sistema kvota – primićemo ovoliko ovih, ovoliko onih, na primjer da će u pokrajinu Baden Virtemberg biti primljeno 200 tesara. Toga više nema. Tržište treba radnu snagu i za nju je potpuno otvoreno. Do sada je važio princip, u EU pa tako i u Njemačkoj, da se strancima dozvoljava boravak i da oni mogu biti zaposleni po drugačijim uslovima od Nijemaca. To više ne važi. Strani radnici iz trećih zemalja, gdje spada BiH – nečlanice EU, pravno su izjednačeni sa građanima Evropske unije.

Dalje, do sada je važio sistem po kojem se radna dozvola vezuje za kvalifikaciju, za zahtjev poslodavca, za posao koji radnik obavlja efektivno, da ne bi došlo do poremećaja na tržištu rada. Sada je rečeno da se radna dozvola daje za sve poslove koji su pokriveni određenom vrstom kvalifikacija”, naglašava Trifković.

U Studiji o emigracijama se navode i odgovori ispitanika o tome u koju bi zemlju željeli otići. Najviše njih je izabralo Njemačku (42%), zatim Austriju (12%), Švajcarsku (8%) i Švedsku sa 7% odgovora. Neki od odgovora su glasili “Što dalje, to bolje”; “Tamo gdje bih imala dostojanstvo”; “U zemlju u kojoj su plate i životni standard bolji”; “U zemlju gdje se bolje živi”; “U zemlju gdje svi ljudi isti i imaju ista prava”, i tako dalje.

Karakterističan je odgovor jedne učesnice u anketi koja je napustila BiH i sada živi u Češkoj Republici: ”Ironično je da sam napustila jako dobar posao u svojoj zemlji kako bih došla u tuđu zemlju i radila za mnogo manje novca, jer ipak svugdje je sigurnije nego u Bosni”.

(RTV Slon/Radio Slobodna Evropa)

Objava Najviše boravišnih dozvola građanima BiH izdato za Njemačku, Hrvatsku, Sloveniju i Austriju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Jedan od znakova slabosti bh. privrede je i podatak da komercijalne banke u našoj zemlji više plasiranih sredstava imaju prema stanovništvu nego prema poslovnim subjektima.Prema dostupnim podacima Centralne banke BiH, ukupna masa kredita u Bosni i Hercegovini iznosi 20,6 milijardi KM. Na kredite stanovništvu odnosi se 9,9 milijardi KM, a na kredite privredi tek 8,9 milijardi KM.

Ostatak do ukupnih 20,6 milijardi KM se odnosi na kredite koje su komercijalne banke odobrile vladama entiteta (429,4 miliona KM), vladama kantona (159,1), vladama općina (311,7), fondovima socijalne zaštite (170,5), javnim preduzećima (485,3 miliona KM)… (KLIX)

Objava Banke u BIH više kreditiraju stanovništvo nego privredu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Društvo Crvenog križa/krsta BiH i Crveni križ Federacije BiH, zajedno s Međunarodnom organizacijom za migrante (IOM) i Danskim izbjegličkim vijećem radi na zdravstvenoj njezi za migrante koji se nalaze u prihvatnim centrima, a migrantima koji su u pokretu mobilni timovi pružaju prvu pomoć.

Generalni sekretar Društva Crvenog križa/krsta BiH Rajko Lazić u izjavi za Fenu kaže da su za njih problem migranti koji su izvan centara, a procjenjuje se da ih u Bosni i Hercegovini ima oko tri hiljade.

– Teški su uvjeti za migrante u pokretu, spavaju na željezničkim stanicama, ‘pod otvorenim nebom’. Po informacijama s terena oni su stalno u pokretu, iz grada u grad. Konkretno u Tuzli, dođu u vrijeme samo kad im, zajedno s drugim nevladinim organizacijama, dostavljamo hranu, garderobu… Potom opet hodaju po gradu, može se to vidjeti i u Sarajevu  – priča Lazić.

Ističe da Društvo, kroz strukturu, ima mobilne timove koji se nalaze u Mostaru, USK (CK USK, Grada Bihaća i CK Ključ), Tuzlanskom kantonu, Vlasenici, Bijeljini. Oni, kaže, imaju prvi susret s migrantima. Daju im obrok, sredstva za higijenu, prvu pomoć, a pružaju im i psihosocijalnu zaštitu.

– Radimo na obnavljaju porodičnih i pokidanih veza migrana, koji su u pokretu – naglasio je.

Ističe da je u posljednje vrijeme smanjen priliv dolazaka migranata u Bosnu i Hercegovinu, zbog vremenskih neprilika.

Ranije je evidentiran i njihov povratak u Srbiju, gdje ima smještajnih kapaciteta. Po izjavama volontera Društva i osoblja koje radi s migrantima, smještaju se preko zime u kapacitetima Crvenog krsta i centra u Republici Srbiji. Nakon što otopli ponovno će pokušati da se, preko Bosne i Hercegovine, ‘probiju’ tamo gdje žele, prema zapadnoj Evropi.

Ranije ovog mjeseca Republika Češka osigurala je donaciju za potrebe migranata u pokretu kroz Bosnu i Hercegovinu, vrijednosti oko 176.000 KM. Sastoji se od kabanica, vreća za spavanje, deka i setova posuđa koji će im dobro doći jer uglavnom spavaju ‘pod otvorenim nebom’, a dostavljaju ih im mobilni timovi Društva Crveni krst/križ BiH.

U nastojanju da pomognu migrantima koji su u Bosni i Hercegovini, Društvo Crveni križ/krst BiH ima pomoć mnogih organizacija iz inozemstva koje uvažavaju njihov apel za pomoć, što su ga uputili zajedno s Međunarodnom federacijom društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.

Lazić kaže da trenutno u BiH ima oko sedam hiljada migranata, od toga ih je oko četiri hiljada u centrima i o njima uglavnom brigu vodi Međunarodna organizacija za migrante (IOM). Oni imaju uvjete za smještaj, ishranu i zdravstvenu zaštitu.

Podsjeća da, osim prema migrantima, strukture Crvenog križa imaju obavezu i prema ovdašnjem stanovništvu jer oko 96.000 ljudi u BiH ima status interno raseljenog ili izbjeglog stanovništva.

Određeni broj ljudi u BiH je socijalno ugrožen, zbog toga javne kuhinje Crvenog križa imaju potrebu raditi i na pripremanju toplih obroka. Ističe se i ogroman doprinos IFRC turskog Crvenog polumjeseca i švicarskog CK u BiH, koji im pomažu za potrebe domaćeg stanovništva i pomoć migrantima.

Izvor: RTV SLON / Fena

Objava Smanjen priliv migranata u Bosnu i Hercegovinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

• 

  Magar je proglašen najmanjim čovjekom na svijetu na njegov 18. rođendan 2010. godineFOTO: (AGENCIJE)

The post Preminuo najmanji čovjek na svijetu! appeared first on Kameleon M&M.

Improvizovani šatori, jedan do drugog, poredani su na Autobuskoj stanici u Tuzli, na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine. U njima mjesecima borave migranti iz različitih dijelova svijeta. Ljudi koji su tu samo privremeno i koji žele nastaviti put prema nekoj drugoj zemlji, uglavnom Njemačkoj, Italiji, Belgiji… Prešli su dug put iz Afganistana, Maroka, Alžira, Pakistana i drugih zemalja. Neki putuju godinama i prošli su hiljade kilometara. Trenutno su zaglavljeni u Tuzli.

U ovim hladnim danima, pokušavaju se ugrijati uz vatru koju lože u “šatorskom naselju”. Okruženi su prljavštinom, jer nemaju toalete, tuševe i osnovne uslove za život. Sve što im preostaje su volonteri koji im pokušavaju pomoći dok čekaju proljeće.

Mohammed Hassan iz Pakistana već mjesec dana je na stanici u Tuzli.

• Teško je ovdje, ima mnogo problema, ali daju nam hranu i odjeću. I mi smo ljudi i potrebni su nam uslovi za život dostojni čovjeka. Trenutno nemam planove za dalje, gdje otići”, ispričao je Hassan.

Ovaj Pakistanac trenutno samo želi da preživi zimu i hladne dane i noći.

• Pakistan sam napustio prije godinu dana. Jedno vrijeme sam živio u Turskoj, zatim u Grčkoj, a onda Makedonija, Srbija pa sad sam ovdje”, izjavio je Hassan.

Na stanici u Tuzli već mjesec dana je i Mohammed Amin iz Maroka.

• Život želim nastaviti u Njmeačkoj, Italiji, Belgiji i možda Engleskoj. Bilo kojoj od tih zemalja. U BiH ne želim nikako ostati. Vidite gdje smo. Zar mislite da neko želi ostati ovdje? Ovdje je jako loša situacija. Samo želim nastaviti put. Tu ću možda biti još mjesec dana”, poručio je Amin.

Uslovi na stanici u Tuzli nisu ni za životinje –

Senad Pirić, novinar i već dvije godine volonter na Autobuskoj stanici u Tuzli, svakodnevno je s migrantima kojima pokušava pomoći i olakšati njihov put prema nekim drugim evropskim zemljama.

• Svaki dan sam ovdje. S njima pijem kafu, saslušam sve njihove probleme. Pomognemo gdje možemo. Vrlo važna i mislim najveća podrška jeste taj psiho-socijalni rad s njima. Naši volonteri se druže s njima, vodimo ih na kafu, koncert i nastojimo da na jedan način senzibiliramo zajednicu, da ljudi vide da su to ljudi kao što smo i mi, sa svim manama i vrlinama”, ispričao je Pirić za AA.

Smatra da je jako teško dati tačan podatak o broju migranata na stanici i na području Grada Tuzle.

• Prema spiskovima, kada dijelimo hranu, ovdje se nalazi do 200 ljudi iako mislim da ih ima više, jer ne borave svi na Autobuskoj stanici, ima ih i u napuštenim zgradama, kućama, parkovima… Svaki dan dolaze novi, stari se vraćaju… Ti ljudi su zaglavljeni u BiH i traže samo sigurno mjesto”, rekao je Pirić.

Kako je kazao, 18 mjeseci od vlasti traže pomoć, pokretali su i neke inicijative, ali do sada nisu našli rješenje.

• Sistem ignoriše ovaj problem. Onda smo se mi okrenuli sami sebi i nevladinim organizacijama. U sklopu naših aktivnosti, prije pet-šest mjeseci, pokrenuli smo ‘Free shop’. To nam je vrlo značajna aktivnost, jer građani Tuzle, Tuzlanskog kantona i šire pokazuju veliku solidarnost, donose nam stvari, obuću, odjeću i potrepštine za higijenu”, pojasnio je Pirić navodeći da u shopu mogu dobiti sve što im je potrebno.

Prije nekih mjesec dana, do “Free shopa”, otvorili su i improvizovanu ambulantu.

• Tu se pruža prva pomoć. Imamo jednog ljekara koji dolazi nekoliko puta sedmično. Sve je neka improvizacija, ali nekako uspijevamo da pružimo ono najosnovnije. Da nema nas, ovdje bi prvenstveno bila humanitarna katastrofa, a nakon toga i sigurnosna, jer zamislite da 200 ljudi nema šta da jede, a to se desilo dan nakon Nove godine. Najveći problem je što ovi ljudi borave vani. Uslovi su nikakvi. Ovo nisu uslovi ni za životinju, a kamoli za čovjeka”, poručio je Pirić.

Smatra da im šatori ne pomažu nimalo, jer minusi u BiH i spavanje pod otvorenim nebom, ne idu zajedno.

• I iz takvih situacija se razvijaju i različita psihička stanja. To se dešava, jer su oni ovdje prepušteni sami sebi, bez ikakvog nadzora i kontrole. Nama ovdje samo, od svih institucija, pomaže policija”, izjavio je Pirić.

Građani Tuzle, kako je kazao, različito reaguju na migrante i volontere.

• Ima ljudi koji nas podržavaju, koji nas ne podržavaju i onih koji ovaj problem u potpunosti ignorišu. Ima dosta rasizma, diskriminacije…”, dodao je Pirić.

Tri obroka dnevno –

Jedan od obroka za migrante na stanici u Tuzli obezbjeđuje Međunarodni forum solidarnosti – EMMAUS, a preostala dva Merhamet.

Mirela Ahmetbegović iz MFS-Emmausa izjavila je za AA da su tu svakodnevno, uključujući i vikend.

• Tu smo od početka oktobra, mada smo se i prije uključivali s vremena na vrijeme, kada je bilo manje ljudi na stanici. Međutim, od oktobra smo svakodnevno tu s podjelom obroka. Dokle god bude potrebe, mi smo tu. Pored hrane, imamo i medicinski tim koji radi intervencije prve pomoći. Organizujemo i tuširanje za grupe migranata u prostorijama Baptističke crkve u Tuzli”, pojasnila je Ahmetbegović.

Dodala je da svakodnevno dijele između 150 i 200 obroka.

Tokom boravke ekipe AA na stanicu je stigla Amra Šaljo. Ona je dovezla pomoć od žena iz Gradačca.

• Ovo je prvi put da uručujemo pomoć ovog tipa. Tu je sve ono što je potrebno u ovim hladnim danima – posteljine, džemperi, obuća… Tu je nešto i novčane pomoći. To je tek početak. Pomoć su sakupile žene s područja općine Gradačac. Svako ovaj problem doživljava na svoj način. Ljudski je pomoći ljudima u nevolji”, poručila je Šaljo.

Izvor: Hayat.ba

The post MIGRANTI U NEHUMANIM USLOVIMA NA AUTOBUSKOJ STANICI U TUZLI ČEKAJU NASTAVAK PUTA appeared first on Kameleon M&M.

The post Jedina prava brijačnica u Tuzli stara je 150 godina: U salonu zabranjena priča o politici appeared first on Kameleon M&M.

Jutros u našoj zemlji oblačno vrijeme. U Srebrenikum, kao i u većem dijelu Bosne, pada slab snijeg, a i ponegdje u Hercegovini slaba kiša.

Temperature zraka u 07 sati (°C): Bjelašnica -7; Ivan Sedlo, Sokolac -4; Gradačac, Sarajevo, Tuzla, Zvornik -2; Bijeljina, Bugojno, Srebrenica -1; Banja Luka, Bihać, Prijedor, Sanski Most 0; Doboj, Livno 1; Široki Brijeg 3; Grude, Trebinje 5; Mostar, Neum 7;

Danas će u našoj zemlji preovladavati pretežno oblačno vrijeme. U Bosni povremeno sa slabim snijegom, a u Hercegovini sa slabom kišom. Padavine uglavnom prije podne. Vjetar slab do umejren sjeverni i sjeverozapadni. Dnevna temperatura od -3 do 3, na jugu od 5 do 11 ° C.

U Sarajevu oblačno, povremeno sa slabim snijegom. Dnevna temperatura oko 0 °C.

Objava U Srebreniku prvi ovogodišnji snijeg pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Asocijacija srednjoškolaca u Bosni i Hercegovini i Internacionalni Burch univerzitet otvorili su najveće srednjoškolsko takmičenje u poduzetništvu Start Me Up High School, na kojem učestvuje 20 ekipa, odnosno 65 srednjoškolaca sa područja cijele Bosne i Hercegovine koji će predstaviti inovativne i ideje koje rješavaju određeni društveni problem.

The post Počeo Start Me Up High School – najveće takmičenje srednjoškolaca iz BiH appeared first on Kameleon M&M.

Na manifestaciji „Art night“, koju su organizirali Narodni univerzitet Konjic i Gradska biblioteka, proglašeni su najbolji čitaoci u 2019. godini.

U odjeljenju za odrasle izabran je penzioner Adem Hadžialić, koji se čitanju knjiga posvetio nakon odlaska u penziju.

– Imao sam dosta slobodnog vremena, tako da sam počeo čitati i mjesečno pročitam nekoliko knjiga. Volim ruske pisce, ali i domaće autore – kazao je Hadžialić.

Za najbolju čitateljicu u odjeljenju za djecu izabrana je osmogodišnja Farah Murić.

– Učlanila sam se u biblioteku 2018. godine, jer volim čitati knjige. Omiljena mi je „Škola za jednoroge“, a trenutno čitam „Alisa u zemlji čuda“. Pozivam i drugu djecu da se upišu i čitaju knjige – navela je Murić.

Izvor: Avaz.ba

The post Čitaoci godine Adem Hadžialić i Farah Murić appeared first on Kameleon M&M.

Podlegao je i drugi mladić usljed povreda zadobivenih u jutrošnjoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu Tuzla – Orašje u mjestu Čanići. 

Kako saznaje “Avaz”, preminuo je Ildahid Malkić, koji je upravljao Mercedesom. 

Podsjetimo, nesreća se dogodila jutros u 2:50 sati, kada su se sudarili Mercedes i autobus. 

Na licu mjesta je poginuo Irmel Arnautović, mladić iz naselja Tinja kod Srebrenika, dok su teške povrede zadobili njegov amidžić Anel Arnautović (29) i Ildahid Malkić, koji je podlegao na UKC-u Tuzla. Sva trojica su mlađe životne dobi.  (AVAZ)

Objava Preminuo i drugi mladić nakon teške saobraćajne nesreće u Čanićima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ono što se činilo kao bezazleni dio fotografiranja za tinejdžericu iz Argentine pokazalo se kao pakao. Sedamnaestogodišnja Lara Sanson iz Tucumána slikala se sa svojim njemačkim ovčarom Kenaijem kada se pas iz vedra neba okrenuo i ugrizao je za desnu stranu lica. Slike koje je Lara objavila na svom Twitteru svjedoče o stravičnim posljedicama ovog nemilog događaja.

Lari je bila nužna dvosatna operacija i 40 šavova. Iako joj je ta strana lica natečena, djevojka se oporavlja, javlja UNILAD.

Ona je naglasila da njen pas neće biti uspavan jer napad nije bio zlonamjeran. Veterinar je dodao u izjavi za lokalne vijesti da je pas ugrizao djevojku zbog svoje starosti i rastućih bolova.

Kenai je uspio uhvatiti i drugu stranu lica svoje gazdarice na što se ona osvrnula u jednom od svojih tvitova koji sada ima već preko 11 hiljada komentara.

Lara je za lokalne vijesti izjavila da nije sigurna što je tačno isprovociralo njenog psa.

• Ne znam jesam li mu dotakla kuk ili je tako odreagirao zbog svoje starosti. Možda sam ga preplašila kada sam ga zagrlila – priznaje Lara.

Sesión de fotos con Kenai sale mal pic.twitter.com/gYU76iGGFC

— •Lara• (@LaruSanson) January 14, 2020

Izvor: Hayat.ba

The post FOTOGRAFIRANJE KOŠTALO DJEVOJKU: DOBILA 40 ŠAVOVA NAKON UGRIZA PSA appeared first on Kameleon M&M.

Haris Zahirović, igrač mlađih kategorija u bečkom Rapidu, a koji vuče korijene iz Srebrenika odakle mu je otac, velika je nada ovog austrijskog kluba i reprezentacije BIH.

Zahirović se, osim u austrijskoj ligi, dokazao i u najboljem svjetlu predstavio na internacionalnim turnirima gdje je u pravilu bio najbolji igrač Rapida.

Dario Slomić, inače partner Federica Pastorella, koji je menadzer Lukakua, Contea i mnogih drugih, uz suglasnost Harisovih roditelja brine o karijeri perspektivnog ofanzivca Zahirovića. 

– Imamo, između ostalih, ponude Chelsea , Inter i Borussie Dortmund, koji su zainteresovani za Harisa Zahirovića. Radim na tome, zajedno s Harisovim roditeljima da odaberemo pravi klub gdje će njegovi kvaliteti još više doći do izražaja-, kaže Dario Slomić, Harisov menadžer i savjetnik.

Mladi Zahirović prošle sedmice pozvan je i u kamp za U-16 reprezentativce BIH, čiji je je novi selektor Nermin Šabić, a ukoliko se izbori za mjesto u reprezentaciji, igrat će kvalifikacije za Evropsko prvenstvo. (inmedia.ba)

Objava Haris Zahirović, porijeklom iz Srebrenika, ima ponude Chelsea , Intera, Borussie Dortmund… pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.