Osobe u dobi za zasnivanje porodice kao i oni sa univerzitetskim obrazovanjem spadaju u grupu koja je posebno izrazila želju za smanjenjem radnog vremena.
Nakon što je finska premijerka Sanna Marin nedavno izjavila da planira skratiti radno vrijeme na četiri dana sedmično i šest sati dnevno, i Danci su pokrenuli raspravu o skraćivanju radnog vremena, odnosno o uvođenju četverodnevne radne sedmice, prenosi Anadolu Agency (AA).
Prema zvaničnoj anketi Agencije za statistiku, svaka sedma osoba koji radi u Danskoj želila bi raditi manje sati u sedmici.
Rezultati ankete su pokazali da 16 posto zaposlenih osoba u toj zemlji podržava ideju o skraćivanju radnog vremena.
Inače, radna sedmica u Danskoj traje 37,5 sati, što je manje od većine evropskih zemalja.
“Ljudi žele manje raditi nakon što napune 35 godina, što je dob u kojoj mnogi osnivaju porodice ili već imaju malu djecu“, rekao je Martin Faris Sawaed Nielsen iz Agencije za statistiku Danske.
Dodao je i kako je značajan broj osoba u starosnim kategorijama između 45 i 54 i 55 i 64 godina koje također podržavaju ideju o skraćivanju radnog vremena.
Zanimljivo je da je sedam posto onih koji su bili uključeni u studiju izjavilo da bi željelo raditi više sati nego što to trenutno rade.
Izvor: Fokus
The post I Danska pokrenula raspravu o uvođenju četverodnevne radne sedmice appeared first on Kameleon M&M.
Nakon instaliranja u Pekingu, toranj je očistio 30 miliona kubnih metara zraka u 41 dan, što je deset puta veći volumen od Nacionalnog stadiona u Pekingu čiji je kapacitet 80.000 gledatelja.
Holandska kompanija Studio Roosegaarde predvođena svojim osnivačem Daanom Roosegaardom pokrenula je niz urbanih inovacija koje spajaju umjetnost i modernu tehnologiju u svrhu stvaranja urbane i čiste okoline. Među inovacijama se pronašao i “Smog Free Tower”, prvi vakuumski čistač smoga koji svoje mjesto uskoro pronalazi u Poljskoj.
Nakon prvobitne instalacije u Rotterdamu i Amsterdamu, potom u Pekingu 2016. godine, prvi vakuumski čistač smoga na svijetu u obliku tornja „Smog Free Tower“ uskoro dolazi u poljski Krakov gdje će primjenom ionizacijske tehnologije rješavati probleme gradskog smoga.
„Smog Free Tower“ dio je projekta koji je pokrenula holandska kompanija Studio Roosegaarde predvođena dizajnerom i inovatorom Daanom Roosegaardom, a koji za cilj ima stvaranje čistijeg zraka u urbanim sredinama. Visina ovog inovativnog tornja je 7 metara, a debljina mu iznosi 3,5 metara.
Korištenjem ionizacijske tehnologije, toranj privlači i upija štetne čestice smoga, a nazad vraća pročišćeni zrak. Prikupljene ugljične čestice koje zaostaju nakon pročišćavanja zraka se komprimiraju i koriste za izradu nakita.
Naučnici s Tehnološkog univerziteta u Eindhovenu proučavali su učinkovitost Roosegaardovog tornja i otkrili su da može uhvatiti do 70 posto PM10 čestica (lebdeće čestice promjera manjeg od 10 mikrometara) i do 50 posto PM2.5 čestica (lebdeće čestice promjera manjeg od 2, 5 mikrometara).
Ispitivanjima je utvrđeno da svojim radom toranj troši manje električne energije od običnog bojlera za vodu. Nakon instaliranja u Pekingu, toranj je očistio 30 miliona kubnih metara zraka u 41 dan, što je deset puta veći volumen od Nacionalnog stadiona u Pekingu čiji je kapacitet 80.000 gledatelja.
„SmogFreeTower“ uskoro dolazi u Krakov, tačnije u Park Jordana u blizini Muzeja suvremene umjetnosti, gdje će se od 16. februara do 15. aprila održavati izložba na kojoj će se predstaviti prstenje napravljeno od sakupljenih ugljičnih čestica u već postavljenim tornjevima.
Izvor: Fokus
The post Rješenje za smog u bh. gradovima, pronašli Holanđani! Zove se “Smog Free Tower” (VIDEO) appeared first on Kameleon M&M.
Prema evidencijama Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine, na području ovog entiteta u 2019. godini priređivači igara na sreću klađenjem su ostvarili ukupan promet po osnovu uplata u iznosu od 1,74 milijarde KM.
Zanimljivo je da je, gledajući strukturu uplata, na ime sportskog klađenja uplaćeno samo 16,43 posto ili 288,33 miliona KM, dok je mnogo popularnije tzv. RNG klađenje (bingo, utrke pasa…) gdje je uplaćeni ukupni iznos čak 1,47 milijardi KM ili 83,56 posto.
U istom periodu po osnovu dobitaka od igara na sreću klađenjem isplaćeno je ukupno 1,54 milijarde KM ili 87,83 posto u odnosu na ukupne uplate. Od ovog iznosa na dobitke ispod 100 KM, oslobođene plaćanja poreza, evidentiran je iznos isplata od 1,34 milijarde KM ili 76,09 posto.
Najviše se klade u Tuzlanskom kantonu gdje je uplaćeno čak 326,56 miliona KM. Slijedi Hercegovačko-neretvanski kanton s 293,61 milion KM, Sarajevski s 292,65 miliona KM, Zeničko-dobojski 231,03 miliona KM, Srednjobosanski s 219,50 miliona KM, Unsko-sanski 176,43 miliona KM, Zapadnohercegovački 104,09 miliona, Livanjski 59,19 miliona KM, Posavski s 29,80 miliona KM i na kraju Bosansko-podrinjski kanton s uplatama od 20,34 miliona KM.
Izvor: Klix
The post Stanovnici BiH u 2019.godini potrošili oko 1,8 milijardi KM na klađenje appeared first on Kameleon M&M.
Bosna i Hercegovina je zaključno sa novembrom 2019. izvezla robe u vrijednosti 10.975.613.449 KM ili 8.032.665.825 kilograma, govore podaci Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.
Najviše smo izvozili u Njemačku i to 1.580.232.267 KM. Slijede Hrvatska 1.343.984.206 KM i Srbija 1.256.775.793 KM.
Uvoz BiH u 2019. godini iznosi je 18.255.150.848 KM, odnosno 9.664.985.251 kg.
Najviše robe smo uvozili iz Hrvatske i to 3.241.498.957 KM ili 2.471.473.896 kg, Srbije 2.543.790.774 KM ili 1.774.093.972 kg, Slovenije 1.639.216.470 KM ili 513.610.944 kg. Na četvrtom mjestu država iz kojih smo uvozili je Njemačka sa uvozom od 1.636.037.574 KM ili 246.572.462 kg.
(RTV Slon/Akta.ba)
Objava BiH najviše izvozi u Njemačku, a uvozi iz Hrvatske i Srbije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Vlada TK na današnjoj sjednici razmatra, između ostalog, i Program rada Vlade Tuzlanskog kantona za 2020. godinu.
Također, Vlada danas donosi Odluku o raspisivanju Javnog oglasa za nominiranje kandidata za upražnjene pozicije članova Nadzornog Javnog preduzeća “Šume Tuzlanskog kantona” d.d. Kladanj, kao i Odluku o raspisivanju i utvrđivanju teksta Javnog oglasa radi popunjavanja upražnjenih pozicija predsjednika i dva člana Upravnog odbora JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona.
Objava Vlada TK danas razmatra Program rada za 2020. godinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U Los Angelesu danas su nominirani filmovi za dodjelu prestižnih zlatnih kipića Oscara.
Ove godine najviše nominacija osvojio je film “Joker” koji ima čak 11 nominacija, uključujući onu za najbolji film.
Po deset nominacija osvojili su i filmovi “The Irishman”, ”Once Upon a Time in Hollywood”, ”1917” i ”Parasite”.
U kategoriji najbolji film nominirani su “Ford v Ferrari”, “The Irishman”, “Jojo Rabbit”, “Joker”, “Little Women”, “Marriage Story”, “1917”, “Once Upon a Time…in Hollywood” i “Parasite”.
U kategoriji najbolja glavna glumica nominirane su Cynthia Erivo, Scarlett Johansson, Saoirse Ronan, Charlize Theron i Renee Zellweger, dok se za titulu najboljeg glavnog glumca bore Antonio Banderas, Leonardo DiCaprio, Adam Driver, Joaquin Phoenix i Jonathan Pryce.
U kategoriji najbolji reditelj nominirani su Martin Scorsese, Todd Phillips, Sam Mendes, Quentin Tarantino i Bong Joon-ho.
Dodjela Oscara će ove godine biti održana 9. februara u Dolby Theatreu u Los Angelesu, gdje će se okupiti sva filmska krema i zvjezdana elita.
Donosimo i spisak ostalih nominiranih.
Najbolji sporedni glumac
Tom Hanks – “A Beaufitul Day in the Neighborhood”
Anthony Hopkins – “The Two Popes”
Al Pacino – “The Irishman”
Joe Pesci – “The Irishman”
Brad Pitt – “Once upon a time… in Hollywood”
Najbolja sporedna glumica
Kathy Bates – “Richard Jewell”
Laura Dern – “Marriage Story”
Scarlett Johansson – “Jojo Rabbit”
Florence Pugh – “Little Women”
Margot Robbbie – “Bombshell”
Najbolja kostimografija
“The Irishman” – Sandy Powell i Christopher Peterson
“Jojo Rabbit” – Mayes C. Rubeo
“Joker” – Mark Bridges
“Little Women” – Jacqueline Durran
“Once upon a time… in Hollywood” – Arianne Phillips
Izvor: Klix
The post Nominacije za Oscara u toku: “Joker” favorit za najbolji film appeared first on Kameleon M&M.
Dužina testne dionice iznosi 300, a širina 45 metara i u samu stazu su ugrađeni uređaji za mjerenje nosivosti, slijeganja i kretanja tla, te će se u narednih šest mjeseci obaviti sva planirana i potrebna mjerenja.
Ispitivanje nosivosti testne dionice poletno-sletne staze budućeg aerodroma u Bihaću započelo je ovih dana i te aktivnosti treba da daju odgovor na pitanje da li je na ovom terenu uopšte moguće graditi aerodrom.
“Rezultati treba da pokažu kakva je nosivost ovog tla i moram istaći kako su preliminarni rezultati veoma dobri, čak i bolji od onoga što smo očekivali. Uvjeren sam kako će se na kraju potvrditi da na ovom prostoru može biti izgrađen zamišljeni aerodrom”, istakao je Adnan Bajrić za Nezavisne, v.d. direktora preduzeća “Aerodrom”, koje je i nosilac svih aktivnosti.
Prema njegovim riječima, dužina testne dionice iznosi 300, a širina 45 metara i u samu stazu su ugrađeni uređaji za mjerenje nosivosti, slijeganja i kretanja tla, te će se u narednih šest mjeseci obaviti sva planirana i potrebna mjerenja.
“Vjerujemo kako ćemo u nastavku projekta ovu testnu dionicu inkorporirati u poletno-sletnu stazu, čija je predviđena dužina 2.450 metara sa svim sigurnosnim pojasevima koji su predviđeni”, kazao je Bajrić. Ističe kako će dinamika realizacije ovog projekta zavisiti od sredstava koja će u budućnosti biti osigurana za izgradnju aerodroma.
“Više je mogućih modaliteta kada se radi o daljem finansiranju, moguće je da se Vlada FBiH zaduži kod kreditora ili da bude nama garant za podizanje kredita, a jedna od opcija je i javno-privatno partnerstvo, odnosno pronazalak zainteresovanog strateškog partnera”, kazao je Bajrić.
Prema njegovim riječima, uporedo s tekućim aktivnostima provodi se i eksproprijacija privatnog zemljišta kako bi se u konačnici kompletirala građevinska parcela za budući aerodrom.
U protekle dvije godine eksproprijacijom je ukupno obuhvaćeno 260.000 kvadratnih metara zemljišta i u te svrhe je potrošeno dva miliona maraka. Vlada Federacije BiH, koja je najveći finansijer ovog projekta, dosad je, skupa s pomenutim sredstvima, izdvojila ukupno devet miliona maraka za potrebe izgradnje aerodroma, čija će ukupna vrijednost, prema posljednjim procjenama, iznositi preko 100 miliona.
Kako bi se olakšalo finansiranje ovog projekta u proteklom periodu su vođeni razgovori o tome da se pomenuto preduzeće s grada Bihaća prenese u nadležnost Federacije BiH.
Inače, Vlada FBiH je projekat bihaćkog aerodroma uvrstila među kapitalne projekte u naredne dvije godine kako bi osigurala sredstva ili izdala garanciju potencijalnim investitorima.
Izvor: Depo Portal
The post BiH dobija još jedan aerodrom do kraja 2023. u Bihaću appeared first on Kameleon M&M.
Poskupljenje proizvoda i usluga mogli bi očekivati građani Bosne i Hercegovine ukoliko bi se stopa poreza na dodanu vrijednost (PDV) povećala, kao što se razmatralo proteklih godina.
Novoimenovani predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegeltija najavio je da je spreman za taj potez. Istovremeno, smanjenje fiskalnog opterećenja na rad, čime bi se povećale plate radnicima, se nije desilo.
Trenutno je pripremljen prijedlog zakona o PDV-u, na kojem je radila Uprava za indirektno oporezivanje BiH kako bi uskladila odredbe sa Direktivama Evropske unije, ali u njemu se ne spominje povećanje stope.
Međutim, prijedlog zakona mora proći i Vijeće ministara BiH a zatim i glasanje u Parlamentu BiH, tako da će se o njemu još raspravljati.
”U predloženom tekstu zakona koji se sada nalazi u proceduri nema ništa vezano za promjenu stope PDV-a. Ono što je definisano u Reformskoj agendi za period od 2015. do 2018. godine je mogućnost izmjene PDV-a, kao dio politike smanjenja opterećenja rada kako bi se došlo do povećanja plata i smanjila zbirna stopa doprinosa poslodavcima. Danas oko toga, koliko ja znam, ne postoji gotovo, pa nikakva saglasnost unutar partija u Federaciji, ali sve teme, od rasterećenja privrede, pa do bilo kakvih drugih zakonskih propisa, naći će se pred premijerima entiteta”, rekao je Tegeltija.
Posljednjih godina u javnosti su se mogle čuti rasprave o povećanju PDV-a sa 17 na 19 posto. Međutim, ekonomisti tvrde da nema nikakve realne osnove za to.
”Prije svega nemamo nikakve jasne analize kada je u pitanju povećanje PDV-a, a s druge strane posljednjih godina primjetan je rast naplate prihoda po odnosu indirektnih poreza, konkretno PDV-a”, kaže Admir Čavalić, ekonomski analitičar, dodajući da se to desilo i zbog reformskih poteza jer se na svim nivoima u BiH više radilo na naplati putem pojačanih inspekcija.
S druge strane, samo povećanje PDV-a uvijek se vezalo za smanjenje fiskalnog opterećenja na rad, što se dosada nije desilo.
”Znači ostale bi iste neto plaće, i u tom smislu imali bismo siromašne radnike male platežne moći a s druge strane došlo bi posljedično do rasta cijena i usluga”.
BiH, Kosovo i Danska
U javnosti su se mogli čuti pozivi i za uvođenjem diferencijalne stope PDV-a, koja postoji naprimjer u Hrvatskoj i Srbiji.
Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj od 2012. iznosi 25 posto, dok se za određene proizvode i usluge primjenjuju niže stope od 13 i pet posto.
Međutim, s prvim danom 2020. godine na snagu je stupio novi zakon kojim se opća stopa u Hrvatskoj nije smanjila za jedan posto kako je najavljeno, ali su uvedene druge mjere. Ugostitelji su počeli primjenjivati sniženu stopu PDV-a od 13 posto, što smatraju poticajem za razvoj turizma.
Također, za mlade do 25 godina poslodavci u Hrvatskoj od sada neće plaćati porez na dohodak, a za one do 30 godina – plaćat će polovinu iznosa, čime se želi povećati nezaposlenost mladih.
U Srbiji postoji opća stopa PDV-a od 20 posto te posebna od 10 posto koja se primjenjuje na osnovne namirnice, lijekove, udžbenike, prijevoz putnika…
BiH, Kosovo i Danska su tri jedine zemlje u Evropi koje nemaju diferencijalnu stopu PDV-a.
”Zašto Kosovo i BiH nemaju, pa zato što smo mi specijalne države u smislu uticaja međunarodnog faktora. Konvertibilna marka i PDV su rezultati rada međunarodne zajednice, da smo se mi pitali o tome ne bismo imali ovo što danas imamo”, objašnjava Čavalić.
Šta je potrebnije – internet ili hljeb
Prema njemu, različite stope PDV-a, kao ni povećanje, ne bi bile dobre za BiH, jer bi to više bila populistička mjera.
”Ako se pita struka, jedinstvena stopa bilo kojeg poreza, naročito PDV-a, je dobra stvar. Ako je društvo demokratsko, usljed same prirode demokracije, odnosno mandata vlasti od nekoliko godina i populističkih poteza, onda se ta diferencijalna stopa izglasa pod pritiskom javnosti, političkih partija ili određenih grupacija koje potpadaju pod nižu stopu diferencijacije. Međutim, ekonomski to nema puno smisla”, smatra Čavalić.
Dodaje da bi su tu prvo postavilo pitanje šta su nužna sredstva koja bi trebala imati nižu stopu PDV-a.
”Neke države naprimjer žele da internet proglase ljudskim pravom, jer možda internet sada više vrednujemo nego nešto drugo. Naprimjer, neko ne jede hljeb i može bez njega, ali ne može bez interneta”.
Međutim, po njemu je ključni problem što nema garancije da će doći do pada cijena, iako naprimjer dođe do smanjenja PDV-a na 10 posto u slučaju osnovnih namirnica.
”Ako je hljeb sada tri marke nema garancije da će on biti snižen, to određuje tržište i ne može se zakonski trgovac primorati da spusti cijene. Također, može doći i do povećanje fiskalne manipulacije, kao kada je ranije postojao porez na promet, prije PDV-a, kad je BiH imala najveći uvoz dječijih plena na Balkanu, ne zato što smo imali veću stopu nataliteta, nego zato što su tada pelene oslobođene plaćanja poreza. Vrlo brzo ćemo imati više manipulacija u smislu da će se neke robe prebacivati u ono što im nije namjena”, kaže Čavalić, dodajući i da bi u slučaju diferencijalne stope, zbog složenijeg sistema, trebalo uvesti više inspektora i promjeniti informatičku infrastrukturu.
Poslodavci nezadovoljni
Za poslodavce u BiH predložene izmjene zakona o PDV-u nisu u interesu povećanja likvidnosti kompanija i poboljšanja poslovnog ambijenta, niti će doprinijeti kvalitetnijem uređenju oblasti indirektnih poreza i rastu prihoda.
Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca bh. entiteta Republike Srpske, kaže da je ključni zahtjev poslodavaca u cijeloj BiH da se pomjeri rok plaćanja PDV-a sa desetog na posljednji dan u mjesecu.
”Neki početni zahtjev je bio da to bude 30-tog u mjesecu, ali u ovom slučaju mislimo je korektan prijedlog udruženja poslodavaca i FBIH i RS da se ide na sukcesivno pomjeranje, odnosno da se rok pomjera u narednom periodu za nekoliko dana, što bi u nekom prvom talasu moglo biti 15-tog u mjesecu, a ono što bi možda bilo zadovoljavajuće za poslovnu zajednicu da taj neki konačni datum pomjerimo na 20-ti u mjesecu, što bi u svakom slučaju olakšalo funkcionisanje kompanija u RS-u, FBiH i Brčko distriktu”, objašnjava Aćić.
Također, dodaje, poslodavci traže i da se poveća prag za obaveznu registraciju malih kompanija sa postojećih 50.000 na 75.000 KM, odnosno prag na osnovu kojeg oni ulaze u sistem PDV-a.
”Ono što mi generalno sugerišemo Upravi za indirektno oporezivanje je da se unaprijedi komunikacija između poslovnih subjekata i same Uprave, a to je nešto smo već u proteklom mjesecu uradili”.
Međutim, Aćić ističe da poslodavci do sada nisu učestvovali u kreiranju prijedloga zakona.
”Naš ključni zahtjev, a to su i obaveze prilikom donošenja propisa ovakvog tipa i njihovog usklađivanja sa direktivama EU, da je apsolutno uključenost poslovne zajednice nužna i mi očekujemo nakon sastanka sa predsjedavajućim Savjeta minisatara BiH da će se ta praksa uvesti i da ćemo mi u narednih mjesec-dva doći u poziciju da zajedno sa Upravom, uređivačima propisa, odnosno Ministarstvom finansija BiH da dođemo u poziciju da napravimo naprihvatljivije rješenje i za građane i za poslovu zajednicu i generalno za državu”.
(RTV Slon/Al Jazeera Balkans)
Objava Očekuje li Bosnu i Hercegovinu povećanje stope PDV-a? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Rukometna selekcija BiH sinoć je u Trondheimu izgubila od Portugala sa 24:27 u susretu drugog kola grupe D Evropskog prvenstva.
Selektor našeg tima Bilal Šuman istakao je nakon utakmice da su naše pogreške odlučile pobjednika.
”Imam osjećaj da smo sami sebe pobijedili. Kada smo bili u igri u drugom poluvremenu, imali smo šansu da se odvojimo. Ipak, koštale su nas pogreške u napadu. Imao sam osjećaj da smo bili blizu da ovo završimo do kraja, ali nismo uspjeli”, kazao je Šuman i dodao:
”Igra sedam na šest se bazirala da završavamo akcije sa lijeve strane. Bacanje pivotu je bilo poklanjanje lopte. Što se tiče Perića, on nije mogao igrati u nastavku zbog povrede”.
(RTV Slon/Reprezentacija.ba)
Objava Šuman: Sami smo sebe pobijedili pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je večeras da hoće da razgovara i pravi dogovore sa zvaničnicima Crne Gore povodom spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali “ne na uštrb” srpskog naroda u toj zemlji.
“Tenkovima na Crnu Goru neću, hoću da razgovaram sa ljudima u Crnoj Gori i pravim dogovore ali ne na uštrb srpskog naroda. Mislim da je to racionalno, odgovorno promišljanje”, kazao je Vučić gostujući na televiziji Pink.
Ocijenio je da vlasti u Podgorici neće promijeniti odluku o usvajanju tog zakona.
“Odluka je donijeta i mislim da je neće promijeniti. Volio bih da dođe do promjene, ali ne vjerujem da će se to dogoditi”, kazao je predsjednik Srbije.
Vučić je ocijenio da je usvajanje tog zakona probudilo srpski narod ne samo u Crnoj Gori, već i u Srbiji i Republici Srpskoj jer kako je naveo, “osjećaju nepravdu i da sve što je drugima dozvoljeno, Srbima nije”.
Izvor: N1
The post Vučić: O usvajanju spornog zakona slobode vjeroispovijesti Crne Gore appeared first on Kameleon M&M.
Nakon što je Mostar postao bogatiji za najduži Zip-line u Bosni i Hercegovini, brdo Fortica iznad Mostara dobilo je novi adrenalinski viseći most dug 35 metara.
Riječ je o prvoj Via Ferati koja je izgrađena u ovom gradu, a projekat je realizovalo Brdsko-biciklističko udruženje MTBA uz finansijsku podršku Vlade HNK.
Do visećeg mosta na stjenovitim padinama uzvišenja Stolac iznad Mostara koji je sastavni dio Via Ferate Fortica stiže se pješice kamenitom stazom od oko jednog kilometra.
Osim glavne rute izgrađena je i lakša varijanta uspona, tzv. Đavoljim stepenicama koje prolaze kroz stjenoviti usjek, a za posjetitelje željne adrenalina tu je i stjenoviti teren za penjanje.
“Postavljene su metalne stepenice i sajla sa kojom se zakače tako da je njihovo penjanje što bezbjednije. Jedan dio te ferate jeste viseći most koji služi za savladavanje horizontalnih prepreka, a merdevine i sajla su za vertikalne prepreke”, kazao je Đani Rahimić, predsjednik Brdsko-biciklistička udruženja MTBA.
Sve to skupa čini pravu avanturističku rutu, koja već sada privlači veliki broj ljubitelja adrenalina.
Most je dug 35 metara, međutim za njegovo korištenje obavezna je sigurnosna oprema koja se može iznajmiti u planinarskom domu.
Svoju sreću na mostu, čija je visina oko 50 metara, okušali su i studenti Studija turizma.
“Bilo je jako zanimljivo, most je dobro odrađen, adrenalina ne fali, može se reći da je zahtjevan ali ne previše”, izjavio je Ibrahim Marić, student Studija turizma.
Motiv za izgradnju visećeg adrenalinskog mosta članovima brdsko-biciklističkog udruženja bio je građanima Mostara, ali i turistima, ponuditi nešto novo i drugačije.
“Bilo je uzbudljivo, u početku nije strašno, tek na pola mosta nije svejedno, ponovila bih opet ali dok se malo smirim”, rekla je Azra Zilić, studentica Studija turizma.
Stoga će im, kažu, i dalje primarni cilj biti uvođenje novih sadržaja u Sportsko-rekreativni park Fortica u kojem se već nalazi zipline, sportsko penjalište, te staze za hiking i biciklizam.
“Nekako je super vidjeti ovo oko sebe, i da ste pobijedili taj strah”, istakla je Kristina Vujović, studentica Studija turizma.
“Prava promocija i posjeta očekuje se početkom turističe sezone i ono jeste namijenjeno za turiste ali i za lokalne ljude, pošto je ovo jedina ferata u gradu Mostaru”, naveo je Rahimić.
Izvor: N1
The post Novi viseći most u Mostaru privlači ljubitelje adrenalina appeared first on Kameleon M&M.
Nekoliko je dilema koje još nisu razjašnjenje a tiču se novog Zakona o PDV-u.
Treba li ostati jedinstvena stopa od 17 posto, ili je možda treba povećati, kao u Hrvatskoj, gdje je 25 posto, ili treba uvesti diferenciranu stopu za pojedine robe i usluge, kao što je to u većini europskih zemalja.
Poslovna zajednica ima još jedan zahtjev, a to je da se PDV plaća do 20. u mjesecu, a ne do desetog kao do sada. To im je, kažu, predstavljalo veliko financijsko opterećenje. Izmjene Zakona o PDV-u godinama su u sferi polemika. Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Zoran Tegetija je taksativno naveo i tu zadaću u svom ekspozeu, ali nije ulazio u detalje oko eventualnog povećanja stope. No, premijer Republike Srpske je konkretan. Traži diferenciranu stopu PDV-a.
Zašto se teško donose odluke o promjeni Zakona o PDV-u? Zato što se od indirektnih poreza pune svi budžeti u zemlji. Samo prošle godine je prikupljeno 8 milijardi maraka.
Evo koliko si izvršne vlasti ovisne o tom novcu:
Budžet institucija BiH 2019. iznosio je 966 miiona maraka. Od toga, od indirektnih poreza je napunjen sa 750 miliona. Prema, tome, bez PDV-a, nema ni plaća zaposlenima u državnoj službi. Skoro polovica prihoda entitetske blagajne Republike Srpske ove godine otpada na indirektne poreze. Od skoro tri milijarde očekivanih prihoda, 1,4 milijarde je od PDV-a i akciza. Penzije, plaće, infrastruktura, vraćanje kredita. Sve se to financira, u najvećoj mjeri, od prikupljenog PDV-a.
Milijardu i 600 miliona maraka Federacija BiH očekuje u svom proračunu u ovoj godini, a ovaj entitet planira da 2020. raspolaže sa ukupno 3,7 milijardi maraka ukupnih prihoda od poreza. Sada imamo različita viđenja o tomu kako izmijeniti Zakon o PDV-u. Ekonomisti su protiv povećanja jedinstvene stope, jer bi to, ističu, ugrozilo egzistenciju građana. A procedura je sljedeća. Prvo se o novom Zakonu moraju dogovoriti u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje. Tamo sjede ministri financija države i entiteta. Istodobno se otvara i javna rasprava. Nakon toga, zakon ide na usvajanje u Vijeće ministara i u konačnici u parlamentarnu proceduru.
Pošto je mnogo nejasnoća oko toga po kojoj stopi ćemo plaćati PDV ubuduće, evo primjera iz Hrvatske. U ovoj članici Europske unije osnovna stopa iznosi 25 posto. Međutim, po sniženoj stopi od 5 posto oporezovani su mlijeko, knjige i udžbenici, lijekovi, medicinska oprema, kinoulaznice, novine i znanstveni časopisi. Po sniženoj stopi od 13 posto oporezuju se i usluge smještaja, jestivo ulje, dječije sjedalice, pelene i hrana, isporuka vode, ulaznice za koncerte, isporuka struje i još čitava lista roba i usluga.
Otkako se naplaćuje PDV u našoj zemlji, građani Bosne i Hercegovine plaćaju 17 posto PDV-a na sve robe i usluge, od osnovnih životnih namirnica do luksuza.
Izvor: N1
The post Dileme oko novog Zakona: Hoće li biti povećana stopa PDV-a appeared first on Kameleon M&M.
Zrak u Tuzli je trenutno Nezdrav za osjetljive grupe, dok indeks kvalitete zraka iznosi 114, pokazuju podaci organizacije Eko akcija. Oboljeli od bolesti organa za disanje i srca, zatim stari, trudnice i djeca trebali bi smanjiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani. Svi ostali trebali bi ograničiti produžena ili veća naprezanja tokom boravka vani.
Mjerenja također pokazuju oscilacije zagađenosti u različitim dijelovima grada. Tako je na Skveru kvalitet zraka dobar, dok je u Ši Selu opasan, a indeks kvalitete iznosi 187. Na Bulevaru je kvalitet zraka loš, podaci su aplikacije AirCare.
Zbog problema zagađenosti u Tuzli neformalna grupa građana danas od 18:00 sati na Trgu slobode organizuje protest, uz poruku ”Hajde da pokažemo da ovako više ne može”. (RTV SLON)
Objava Neformalna grupa građana večeras organizuje protest zbog zagađenja zraka u Tuzli pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Ove godine iz Budžeta TK planirana su 4,5 miliona KM za novčanu podršku poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju. Obzirom na izmirena dugovanja prema poljoprivrednicima, sredstva od 4,5 miliona KM su na raspolaganju za realizaciju ovogodišnje poljoprivredne proizvodnje.
Također, do kraja januara 2020. godine za ostvarenu poljoprivrednu proizvodnju za više od 16 hiljada registrovanih poljoprivrednih gazdinstava u TK bit će isplaćeni poticaji iz 2019. godine, potvrdili su za RTV Slon iz Ministarstva poljoprivrede TK.
“Ono što je naša zadaća i svih onih koji stvaramo ambijent kroz novčane podrške jeste da pokušamo u dogovoru sa proizvođačima da idemo na povećanje proizvodnosti po grlu i po hektaru kako bi naši poljoprivredni proizvođači bili konkurentni. I mislim da su stvoreni uslovi u 2020. godini da se povećaju sredstva za kapitalna izdvajanja, kako iz Budžeta TK, tako iz Federacije,” rekao je Samid Šarac, pomoćnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva TK. (RTV SLON)
Objava Za novčanu podršku poljoprivrednoj proizvodnji i ruralnom razvoju u TK planirano 4,5 miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Srebrenik.NET Digitalni glas Srebrenika, već treću deceniju
