Područje BiH pogodio je još jedan zamljotres jačine 2.6 stepeni po Richteru. Epicentar je bio šest km od Barica, Grad Živinice na dubini od deset kilometara. (RTV SLON)
Objava Još jedan zemljotres jačine 2.6 po Richteru pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Najmanje 105 ljudi je povrijeđeno u snažnom potresu koji je jučer pogodio Albaniju, a trenutak kad je potres započeo zabilježile su kamere albanske televizije Ora News, koja je u tom trenutku uživo emitirala vijesti.
Iako je potres bio snažan, voditeljica je nastavila čitati vijesti dok program nije bio prekinut, ali njen pogled pun straha dovoljno govori o tome koliko se zemlja tresla.
Američki geofizički institut pripisao je potresu jačinu od 5,6 po Richteru, dok je Albanski institut izvijestio o jačini od 5,8. Tri naknadna podrhtavanja tla imala su magnitude 5,1, potom 4,7 i 4,8. Posljednji je zabilježen nešto iza ponoći.
The post ALBANIJA: Pogledajte reakciju voditeljice koja je čitala vijesti u trenutku zemljotresa appeared first on Kameleon M&M.
Početkom godine pokrenuta je inicijativa kojom se od federalnih vlasti traži donošenje Zakona o besplatnim lijekovima za djecu oboljelu od malignih oboljenja, ali ovoj kategoriji je veći problem nedostatak lijekova.
Rak kod djece čini 1 do 2 odsto svih malignih bolesti u opštoj populaciji. Godišnja učestalost procjenjuje se na 14 oboljelih na 100 hiljada djece u uzrastu do 15 godina.
U Federaciji Bosne i Hercegovine postoji Fond solidarnosti koji djeluje pri federalnom Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja. Svi maligniteti se liječe iz tog fonda čiji je budžet od 12 do 14 miliona maraka.
Lijekovi su besplatni, ali ponekad ih nema u dovoljnoj količini što otežava liječenje.
Iz Zavoda Zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, u odgovoru na upit BHRT-a, navode da Zavod osigurava oko 160 vrsta lijekova za različite bolesti. Za nabavku citostatika u ovoj godini planirali su izdvojiti 46 miliona maraka.
The post Nedostatak ovog lijeka otežava liječenje oboljele djece appeared first on Kameleon M&M.
Mostarski policajci uhapsili su u subotu navečer B. K. (64), koji je, kako je naknadno utvrđeno, nakon kraće prepirke, nožem lakše povrijedio M. L. (62) u predjelu glave.
Policija je, kako navodi Avaz, u subotu u 20:45 sati dobila prijavu od građana o tome da je muškarac povrijeđen na trgu Musala, a došavši na mjesto događaja, policijski službenici su zatekli M. L., koji im je kazao da ga je nožem povrijedio B. K., koji se udaljio prema hotelu “Bristol”.
Policajci su ga zatekli na ulazu hotela, dok su nož pronašli u hotelskom ulazu, iza kante, gdje ga je odbacio.
Nakon što mu je ukazana ljekarska pomoć, utvrđeno je da je M. L. zadobio lakše povrede, a sukob između njih dvojice je, najvjerovatnije izbio zbog ranijih razmirica.
Izvor: Fokus.ba
The post BiH: Muškarac izboden nožem u centru grada appeared first on Kameleon M&M.
Predstavnici Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta i korisnici grant sredstava s područja Federacije BiH potpisali su ugovore o dodjeli grant sredstava u 2019. godini. Ukupan broj podnosilaca prijava bio je 1087, ispravnih prijava je bilo 469 a poticaje je dobilo 399 korisnika. NJima su na raspolaganju sredstva u iznosu od 3,4 miliona KM.
“Ono što bi ja da uradim jeste da najavim sljedeće projekte, a to je razvoj poduzetničkih zona za koje je namijenjeno 4,5 miliona KM i gdje se kao aplikanti pojavljuju jedinice lokalne samouprave, a svrha ovog projekta je da se unaprijedi poduzetnička infrastruktura u poslovnim zonama u kojima posluju mala i srednja preduzeća i obrti. Zatim stipendiranje učenika za obrazovanje za deficitarna zanimanja gdje je planirano 100 hiljada KM i pružanje mentoring usluga za subjekte male privrede. TO je novi projekat, već drugu godinu ga prakticiramo a gdje ustvari kroz ulaganje nepovratnih sredstava za stručnu i tehničku pomoć malim i srednjim preduzećima koji se nalaze u određenim problemima kroz mentoring uslugu odnosno poslovno savjetovanje.”, istakao je ministar Zukić. (RTV SLON)
Objava Za razvoj poduzetničkih zona 4,5 miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine pripremio je primjedbe na Prijedlog zakona o zaštiti na radu Federacije Bosne i Hercegovine i dostavio ih Odboru za rad i socijalnu zaštitu Federalnog parlamenta. Navode da očekuju od svih političkih stranaka i parlamentaraca da ih usvoje i predlože kao svoje na sjednici koja je zakazana za 25. septembar 2019., s obzirom da su primjedbe usklađene sa odgovarajućim direktivama Evropske unije, konvencijama i preporukama Međunarodne organizacije rada.
“Imajući u vidu da se radi o vrlo značajnoj tematici, za radnike i radnice u FBiH jednoj od najvažnijih, očekujemo da zakonodavna vlast prepozna važnost tog zakona, primjedbi koje je Savez samostalnih sindikata BiH pripremio i da usvoji zakon kojim će u potpunosti biti zaštitićene radnice i radnici na njihovim radnim mjestima. Na taj način će biti olakšan i rad poslodavcima, jer će biti smanjena mogućnost nesreća i povreda na radu”, saopćeno je iz Službe za informisanje SSSBiH. Tekst primjedbi dostupan je na www.sssbih.com.
Objava SSSBiH uputio primjedbe na Prijedlog zakona o zaštiti na radu FBiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Zemljotres jačine 2,9 stepeni po Rihteru registrovan je jutros na području Tuzle.Epicentar potresa, koji se dogodio u 6:28 sati, registrovan je tri kilometra od mjesta Gnojnica, na dubini od dva kilometra.
Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, intenzitet u epicentru bio je tri stepena Merkalijeve skale. (KLIX)
Objava Jutros registrovan slabiji zemljotres na području TK pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Na sjevernoj Zemljinoj polulopti sutra počinje jesen, dok istovremeno za stanovnike južne polulopte nastupa proljeće. Na dan početka jeseni dan će trajati 12 sati i devet minuta, a noć 11 sati i 51 minut.Na dan jesenje ravnodnevnice dan i noć nisu iste dužine, jer Zemlja posjeduje atmosferu, koja prividno uzdiže Sunce iznad horizonta, objašnjavaju astronomi.
Objava Sutra počinje jesen pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U Narodnom pozorištu u Tuzli održana Skupština Advokatske/Odvjetničke komore Federacije BiH u okviru Dana Advokature/Odvjetništva Tuzla 2019. Na Skupštini su predočeni problemi u radu i položaju advokata u FBiH i Bosni i Hercegovini.
Predsjednik komore Nikica Grdžić je u ekspozeu predočio prisutnim o radu i problemima u advokaturi, neriješenim zakonskim propisima iz ove oblasti, zatim o Ustavnoj odluci o radu notara, saradnji na nivou komora Federacije BiH, Republike Srpske i Distrikta Brčko, šire u regionu i EU.
Istaknuta je potreba da sve komore u regionu rade sinhronizovano na iznalaženju zakonskih rješenja vezanih za rad advokata, kako bi se što prije dostigli standardi Europske unije.
Prisutnim su se obratili , gradonačelnik Tuzle Jasmin Imamović, ministar pravde FBiH Mato Jelić, Nenad Jelić sekretar Međunarodne unije advokata i drugi.
Po završetku ovog događaja za najbolje advokate/ odvjetnike za ovu godinu proglašeni su advokati Hakija Kurtović iz Sarajeva, Bahrija Dautović iz Tuzle i prvi put to je pripalo i Pucar Miljkanu advokatu iz Repulike Srpske
Za ugođaj su se pobrinuli glumac i voditelj Irfan Kasumović i na instrumentima učenici Muzičke škole “Čestimir Dušek” iz Tuzle.
The post Dani Advokature/Odvjetništva Tuzla 2019 appeared first on Kameleon M&M.
Veoma organizovan i uspješan 14. Međunarodni sajam pčelarstva i pčelinjih proizvoda “Medena Tuzla 2019” završen podjelom priznanja i nagrada za najbolje proizvođače pčelinjih proizvoda i opreme.
Posjetioci su imali priliku vidjeti i kušati razne vrste pčelinjih proizvoda proizvođača iz domaće i inostrane ponude i zadovoljni ponuđenim.
The post Drugi dan Sajma meda “Medena Tuzla 2019” podjela priznanja proizvođačima appeared first on Kameleon M&M.
U organizaciji Udruženja “Sretno dijete” iz Tuzle na Trgu Slobode održana radionica za mališane do 7 godina u igri, crtanju, pisanju raznim vrstama bojica i kako bi se prepustili mašti u kreiranju svojih crteža. Djeca su uživala zajedno sa svojim roditeljima u promociji zdravog života te da se manifestacijom skrene i pažnja na prava djece.
The post Radionica za male kreativce na Trgu Slobode appeared first on Kameleon M&M.
Sabor IZ potvrdio je odluku reisu-l-uleme o imenovanju dvojice muftija kojima je istekao mandat. Tako je na novi petogodišnji mandat za muftiju na području Mešihata IZ u Hrvatskoj imenovan dr. Aziz Hasanović, a za područje Mešihata IZ u Srbiji dr. Mevlud Dudić, javlja MINA.
Na osnovu izvještaja kojeg je pripremila Komisija za provođenje izbora Sabor je, a nakon što je svoju kandidaturu povukao mr. Husejin ef. Smajić, utvrdio listu kandidata za reisu-l-ulemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini na kojoj su: Salem ef. Dedović, Husein ef. Kavazović, Muamer ef. Zukorlić. Nakon toga kandidati su prisutnim sabornicima prezentirali svoje programe rada za mandatni period reisu-l-uleme 2019. do 2026. Predsjednik Komisije za provođenje izbora Safet Softić je odredio da će izborno tijelo koje će birati reisu-l-ulemu zasjedati 12. oktobra 2019. u Sarajevu, a do tada će kandidati imati priliku da svoj program prezentiraju članovima izbornog tijela za izbor reisu-l-uleme.
DK
Objava Sabor IZ: Husein ef. Kavazović, Muamer ef. Zukorlić i Salem ef. Dedović kandidati za reisu-l-ulemu IZ u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Naplata javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH u posljednim godinama ima značajan trend rasta koji je najveći u regionu.
– Tako je naplata javnih prihoda za koje je nadležna Uprava u 2018. godini bila veća za više od 36,5 posto nego u 2014. godinu, odnosno za gotovo 1,4 milijarde KM – rekao je u razgovoru za Fenu v.d. direktora Porezne uprave FBiH Šerif Isović.
Zbog blokade računa rudari su nedavno protestirali pred Vladom FBiH, nisu izašli iz jama dok računi rudnika nisu odblokirani. Upitan koliki je dug rudnika i ko je odgovoran za ovakve situacije, te može li se uspostaviti sistem redovnog izmirenja obaveza, postoji li takav dogovor, Isović kaže da dug šest rudnika koji posluju u koncernu JP Elektroprivrede BiH iznosi oko 500 miliona KM, a od tog iznosa oko šest posto se odnosi na dug po osnovu zatezne kamate.
– Veći dio kamata je otpisan u prethodnom periodu bez uplate glavnog duga (bezuslovno) shodno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, a u vezi sa Zakonom o finansijskoj konsolidaciji rudnika mrkog uglja u Federaciji BiH. Također, ukupan porezni dug svih poreznih dužnika u prisilnoj naplati iznosi preko 2,8 milijardi. Za ovakvo stanje su odgovorni mnogi i ja bih rekao da nema nevinih. Međutim, najveća odgovornost je na upravljačkim i vlasničkim stukturama, kao i institucijama koje su dovele do ovakvog stanja i nisu procesuirale i odgovorne dovele pred lice pravde. Kad je u pitanju odgovornost zaposlenika Porezne uprave mogu reći da je u posljednje vrijeme vođeno više disciplinskih postupaka. Međutim, želim ukazati da su Zakonom o državnoj službi zaštićeni neradnici i da su zakonska rješenja takva da se veoma teško možete osloboditi zaposlenika koji svoje obaveze ne obavlja profesionalo. Ne vidim nijednog opravdanog razloga zašto su zaposlenici u državnoj službi privilegovani u odnosu na zaposlenike u privredi i smatram da je to jedna velika nepravda i diskriminacija, i mislim da ovaj zakon u mnogim segmetima treba hitno izmijeniti – rekao je on.
Porezni dug se gomilao više od 15 godina i sasvim je logočno da se on ne može preko noći riješiti, ali Isović kaže da ga zabrinjava to što se ništa značajno ne radi na sistemskom rješavanju duga.
– S obzirom na iznos duga, jedna od primarnih reformskih aktivnosti treba biti smanjenje postojećeg poreznog duga i iznalaženje mehanizama za sprječavanje rasta duga u budućnosti. Mislim da nije dobro što se u zakonsku proceduru stavljaju „parcijalna“ rješenja. Ovdje mislim na zakone o konsolidaciji kojim se nastojao rješiti dug jedne grupe obveznika. Neracionalno je da se predlaže donošenje zakona kojim se reguliše dug od oko 100 miliona, a ne rješava dug od 2,7 milijardi maraka. Zakon o finansijskoj konsolidaciji preduzeća nije doveo do smanjenja duga, već naprotiv do njegovog povećnja, ali i do izbjegavanja plaćanja poreza, jer se postupci prisilne naplate kod obveznika koji su obuhvaćeni ovim Zakonom nisu mogli provoditi, a neki dužnici su u periodu konsolidacije otišli u stečaj. Naime, organi vlasti su za 23 preduzeća donijeli odluke o finansijskoj konsolidaciji od čega je sedam otišlo u stečaj, a dug ostalih se povećao za oko 46 miliona KM. Iz ovog se može zaključiti da su konsolidacije imale za rezultat obustavu postupka prinudne naplate i omogućavanje izbjegavanja plaćanja poreza dužnika. Sistem redovnog izmirenja obaveza postoji formalno pravno, jer je on propisan zakonom. Postoje i procedure za izmirenje duga u ratama na period do 10 godina, ali uz uslov da se sve tekuće obaveze redovno izvršavaju. Međutim, da bi se dug vraćao uslov je da se ekonomski osposobe rudnici, ali i ostali dužnici da mogu izvršavati svoje obaveze – navodi Isović.
Upitan da li je bilo pritisaka u vezi s blokadama računa rudnika da popusti, te kako je to doživio, kaže da pritisci dolaze od svih onih subjekata koji godinama nisu plaćali svoje obaveze, dakle ne samo od rudnika.
– U početku su reakcije prema aktivnostima koje poduzima Porezna uprava kad je u pitanju naplata duga bile više negativne nego pozitivne. Kad sam gledao rudare kako neće da izađu iz jame, osjećao sam se tužno i postiđeno, i malo je reći da mi ih je žao što su dovedeni u ovakvo stanje i ovo su bili moji najteži dani od kako obavljam dužnost v.d. direktora Porezne uprave Federacije BiH. Mnogim radnicima su godinama isplaćivane plaće bez uplate poreza i doprinosa što smo svi nijemo posmatrali. Ne sjećam se ni jednog slučaja da su se radnici pobunili zbog toga što su im isplaćene plaće bez uplate poreza i doprinosa na način kako je to bilo prilikom nastojanja Porezne uprave da porez naplati blokadom računa. U ovoj teškoj situaciji od rukovodstva sindikata dobio sam podršku za ovo što radimo. Ovo je značajna promjena, ako se ima u vidu, da aktivnosti Porezne uprave koje su počele početkom 2016. godine nisu imale podršku od određenog broja sindikalnih organizacija. Razumijem njihovo nezadovoljstvo, ali ipak pozivam sve sindikalne organizacije da podrže Poreznu upravu u njenom radu, a da svu svoju energiju i aktivnosti zajedno usmjerimo protiv nepoštenih i nesposobnih menadžera i protiv neracionalnog i neefikasnog poslovanja i da učinimo sve da se nepošteni i nesposobni blagovremeno smijene i procesuiraju, te ukoliko do toga ne dođe da proteste organizuju pred institucijama koje ne rade svoj posao – rekao je on.
Isović sindikalnim organizacijama predlaže da, ako to već ne rade vlasnici, analiziraju finansijsko poslovanje svojih firmi, da blagovremeno analiziraju da li se imovinom efikasno i racionalno upravlja i da na vrijeme reaguju i zahtijevaju smjene nesposobnih menadžerskih struktura, a ne da to rješavaju na ulici kad obično bude kasno.
– Ako imamo u vidu da je BiH porušena u ratu, da ima nerazvijenu infrastruktu i da kao takva vapi za obnovom, te da su sve građevinske firme koje su bile u državnom vlasništvu propale, a imovina menadžmenta tih firmi u pravilu enormno povećana, onda je to poražavajuće za sve nas, pogotovo što zato niko nije odgovarao – ocijenio je.
Govoreći o tome kako izaći iz ovakve situacije i šta je Porezna uprava učinila na otklanjanu ovakve situacije, Isović poručuje da je siguran da izlaz iz ovakve situacije nije odlaganje rješavanja problema ili guranje duga pod tepih.
– Treba odlučno podvući crtu i krenuti u rješavanje problema na najracionalniji način. Zato je prije svega nužan sveobuhvatan kvalitetan i u što kraćem roku provodiv pravni okvir koji će sistemski urediti plaćanje duga svih poreznih obveznika, a ne samo obveznika u državnom vlasništu ili pojedine grupe obveznika. Međutim, sam zakon neće ovu stvar riješiti. Prije donošenja zakona bez odlaganja, što prije, organi upravljanja i osnivači dužnika treba da hitno izvrše analizu poslovanja, te provedu brze, ozbiljne i fundamentalne promjene svih ključnih aktivnosti koje će dovesti do smanjenja i racionalizacije troškova, povećanja obima rada, prihoda, produktivnosti, ekonomičnosti i drugih pokazatelja uspješnosti poslovanja. Navedeno Porezna uprava predlaže duže od tri godine i može se samo pretpostaviti koliko smo izgubili zbog neprihvatanja ovih prijedloga, ili predlaganja boljih rješenja – kazao je.
Podsjetio je kako je, naime, Porezna uprava početkom 2016. godine preduzela više mjera i aktivnosti na naplati duga i uputila više inicijativa.
– U cilju sprječavanja daljeg rasta duga donijeli smo rješenja o ograničenom pravu raspolaganja novčanim sredstvima na računu dužnika. Tada su svi burno reagovali, iako im je bilo dozvoljeno da isplaćuju plaće, plaćaju poreze, doprinose, izdatke i troškove koji su neophodni da obavljaju djelatnost. Nije im dozvoljeno ono što predstavlja luksuz ili neko neracionalno poslovanje. Ove aktivnosti Porezne uprave Vlada Federacije BiH je dva puta odlagala s ciljem da se donese zakon kojim će se urediti pitanje poreznog duga. Međutim, do toga nije došlo, Ministarstvo finansija nije predložilo zakon, pa je Porezna uprava u novembru 2017. godine, Federalnom ministarstvu finansija i Vladi Federacije BiH dostavila i prijedlog nacrta Zakona o otpisu i naplati poreznog duga kojim bi se uredili uslovi, način i postupak otpisa i naplate dospjelog, a nenaplaćenog poreznog duga. Također, u cilju efikasnijeg provođenja postupka prinudne naplate Porezna uprava je Federalnom ministarstvu finansija dostavila i prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika o procedurama prinudne naplate poreznih obaveza, prijedlog izmjena i dopuna Zakona o privrednim društvima i prijedlog Zakona o obrtu. Nažalost, ovi prijedlozi Porezne uprave nisu dalje „procesuirani“, a da jesu stanje bi bilo sigurno značajno bolje – naveo je.
Odgovarajući na pitanje da li je Porezna uprava osposobljena da se bori protiv neplaćanja poreza i može li objasniti situaciju u vezi s kompanijama dužnicima koje su u procesu stečaja, odnosno likvidacije, a nemaju izvore iz kojih bi platili dugovanja, Isović je rekao da Porezna uprava objektivno nema relane kapacitete da efikasno izvršava svoje obaveze.
– Duže vrijeme upozoravam da Porezna uprava nije kadrovski i materijalno osposobljena da efikasno izvršava svoje obaveze. Zaposlenici rade u neadekvatnim prostorima i uslovima, diskriminirani su u odnosu na druge zaposlenike koji se finansiraju od prihoda koje ubire Uprava i to kako u pogledu plaća tako i smještajnih i materijalno tehničkih uslova rada. Neprimjereno je da zaposlenici nekih dužnika imaju prosječne plaće veće od zaposlenika Uprave, kao što je neprimjereno i da menadžment nekih dužnika ima i nekoliko puta veće plaće od plaća menadženta Porezne uprave. Uprava ima neadekvatnu sistematizaciju radnih mjesta, nisu provedene reforme koje je prije tri godine predložio MMF, nema dovoljan broj zaposlenih. U Poreznoj upravi na dan 16.9.2019. godine zaposleno je ukupno 1.266, dok je broj sistematizovanih radnih mjesta 1.744, što znači da Uprava ima 478 zaposlenika manje od broja sistematizovanih zaposlenika. Interesantno je da se Upravi nije dozvoljavlo da se popuni mjesto rukovodioca Sektora prisilne naplate od septembra 2017. godine do novembra 2018. godine, a nakon toga je raspisan konkurs po kojim rukovodilac još nije izabran. Ako imamo stanje da se iz budžeta odobravaju i daju sredstva poreznim dužnicima, a da se Poreznoj upravi sredstva ograničavaju i ne osiguravaju u dovoljnom iznosu za rad i poslovanje, onda je to podmuklo urušavanje ekonomskog sistema, jer se na ovakav način postiče siva ekonomija – rekao je Isović.
Upozorava da se ovakvim postupcima organa vlasti dvostruko podstiče siva ekonomija. Prvo što se na ovaj način nagrađuju porezni dužnici, i drugo uskraćivanjem sredstava za rad Porezna uprava se dovodi u poziciju manje učinkovitosti.
– Najblaže rečeno, neprimjereno je da se budžetska sredstva tj. porezi koje uplaćuju porezni obveznici preko budžeta transferišu obveznicima koji izbjegavaju plaćanje poreza, a da se Poreznoj upravi ne obezbjeđuju sredstva u mjeri u kojoj bi se trebala osposobiti da efikasno izvršava svoje zakonom propisane obaveze. Stoga apelujem na sve nivoe vlasti da iz svojih budžeta neizdvajaju novac poreznim dužnicima, osim za izmirenje poreznih obaveza. Želim istaći da Porezna uprava unatoč velikim finansijskim i materijalnim ograničenjima i nedostatku dovoljnog broja poreznih službenika, ulaže značajne napore da efikasno i racionalno izvrši svoje obaveze i zalaže se da postane pravedna, racionalna i efikasna Uprava za izgradnju pravednog, jasnog i stabilnog poreznog sistema koji će odgovoriti potrebama razvoja BiH. Kada su u pitanju porezni obveznici kod kojih je pokrenut stečajni postupak podsjećam da se stečajni postupak provodi radi grupnog namirenja povjerilaca stečajnog dužnika unovčenjem njegove imovine i podjelom prikupljenih sredstava povjeriocima. Stečajni postupak provodi nadležni stečajni sud, Porezna uprava ne može voditi postuke naplate već se pojavljuje kao jedan od povjerilaca za naplatu potraživanja po osnovu javnih prihoda. Stečajni postupak obuhvata cjelokupnu imovinu koja pripada stečajnom dužniku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka, kao i imovinu koju stečajni dužnik stekne za vrijeme stečajnog postupka (stečajna masa), ukoliko drugim pravnim propisima nije predviđeno drugačije. U mnogim slučajevima Porezna uprava ne može naplatiti dug, jer prije Porezne uprave svoja potraživanja naplate banke ili drugi povjerioci – kazao je Isović.
Porezna uprava je provela više brzih kontola. Govoreći o tome kakvi su rezultati, Isović je istaknuo da novi koncept u radu Porezne uprave Federacije BiH predstavljaju brze kontrole koje se provode od novembra 2015. godine, a u čijem provođenju značajnu ulogu imaju građani koji su se odazvali na poziv Porezne uprave Federacije BiH, te u velikom broju prijavljivali različite nepravilnosti u poslovanju poreznih obveznika, zatim policijske uprave, mediji i druge institucije koje su mogle doprinijeti efikasnijem izvrašavanju poslova iz nadležnosti Uprave.
Porezna uprava je izvršila 19.872 brze kontrole u kojima je: otkrila 6.466 neprijavljenih radnika, utvrdila 5.803 obveznika koji nisu izdavali fiskalne račune, otkrila 2.286 objekata koji su radili bez odobrenja za rad i 1.716 objekta koji su radili bez instaliranog fiskalnog uređaja.
– Ovo je samo direktan efekat, indirektni učinci su daleko veći, jer aktivnosti koje se u kontunuitetu i transparentno provode dovode do većeg broja prijava radnika. Nažalost, zbog ovih nepravilnosti, Uprava je zapečatila 3.839 poslovnih objekata i u 11.130 slučajeva izdala prekršajne naloge sa izrečenim novčanim sankcijama u ukupnom iznosu od 27.851.972 KM. Pored ovih rezultata treba istaći i da se ukupan broj fiskalizovanih uređaja u 2019. godini, u odnosu na 2015. godinu, povećao za 46.926 ili za cca 64 posto i iznosi 75.554, dok je na kraju 2015. godine iznosio 28.626. Iako je Uprava, samo u brzim akcijama, izrekla preko 27,8 miliona KM kazni i zapečatila 3.784 objekta, naročito treba ukazati da osnovni i primarni cilj Porezne uprave nije kažnjavanje, pečaćenje i zatvaranje objekata. Cilj je da svaki porezni obveznik ispunjava svoje obaveze, da ih dobrovoljno prijavi i plati i da prijavi svakog radnika – istakao je Isović.
Upitan da li osim rudnika postoje i druge velike kompanije u državnom vlasništvu koje ne izmiruju redovno svoje obaveze, koji su najveći dužnici, o kojim iznosima se radi, te kako riješiti problem na koji upozoravaju i međunarodne finansijske institucije, posebno MMF, naglasio je da osim rudnika postoje i drugi porezni obveznici sa većinskim udjelom državnog kapitala u strukturi vlasništva kao što su npr. javna preduzeća, zdravstvene ustanove, općine, preduzeća koja su nekada bila veliki sistemi i nosioci razvoja koji spadaju u grupu „najvećih dužnika“ po osnovu javnih prihoda.
– Spomenut ću Željeznice Federacije BiH čiji dug iznosi oko 201 milion KM, KJKP Gras koji duguje oko 132 milina KM, Sveučilišna klinička bolnica Mostar koja duguje oko 72 miliona KM, Hidrogradnja d.d. koja je u stečaju, a koja duguje oko 66 miliona KM, itd. U postupku prinudne naplate saldo duga, po osnovu javnih prihoda, na dan 31. august 2019. godine, sa obračunatim zateznim kamatama iznosi preko 2,8 milijardi KM, a udio poreznih obveznika sa većinskim udjelom državnog kapitala iznosi oko 45 posto ukupnog duga. Porezna uprava svaka tri mjeseca na web stranici javno objavljuje spisak poreznih obveznika dužnika sa iznosom duga preko 50.000 KM, i oni čine oko 90 posto ukupnog duga – precizirao je Isović.
Govoreći na kraju razgovora o tome kakva je naplata poreza u posljednjih četiri godine, da li postoji rast, a posebno kakva je naplata, do augusta 2019. godine i koja su njegova očekivanja do kraja godine, Isović navodi da naplata javnih prihoda za koje je nadležna Porezna uprava Federacije BiH u posljednim godinama ima značajan trend rasta koji je najveći u regionu.
Naime u 2014. godini ukupno naplaćeni prihodi za koje je nadležna Uprava iznosili su 3.796.548.590 KM, a u 2018. godini 5.182.422.312 KM, što znači da su porezni obveznicu u 2018. godini na godišnjem nivou u odnosu na 2014. godinu uplatili javnih prihoda u iznosu većem za 1.385.873.722 KM ili iskazano u procentima uplaćeni porezi su povećani za više od 36,5 posto. Pozitivan trend naplate javnih prihoda nastavljen je i u 2019. godini, a porezni obveznici su u periodu od januara do avgusta 2019. godine uplatili javnih prihoda u iznosu od 3.476.557.530,00 KM, što je za oko 60.433.533,00 KM više, u odnosu na 2018. godinu ili za 1,77 posto.
– Iskoristit ću ovu priliku da se iskreno zahvalim svim poreznim obveznicima na uplaćenim porezima i pozivam ih da porezne obaveze izvršavaju blagovremeno, da ih dobrovoljno prijavljuju i plaćaju, da prijave svakog radnika, da posluju u skladu sa važećim propisima, jer je to najbolji i najsigurniji način poslovanja – rekao je v.d. direktora Porezne upave FBiH Šerif Isović na kraju razgovora za Fenu.
DK
Objava Naplata javnih prihoda veća za 1,4 milijarde KM u odnosu na 2014. godinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Sekretar Sabora Faruk Hašimović je u izjavi za Fenu podsjetio da je Sabor na sjednici održanoj u Sarajevu 24. augusta u skladu s Ustavom i normativnim aktima IZ u BiH imenovao Komisiju za provođenje izbora za reisu-l-ulemu i Komisiju za evidentiranje kandidata za reisu-l-ulemu.
Komisiju za provođenje izbora čine predsjednik Sabora koji je po položaju predsjednik Komisije, dva potpredsjednika Sabora, predsjednik Glavne izborne komisije IZ u BiH i predsjednik Ustavne komisije Sabora.
Po jedan najstariji sabornik iz svakog od 18 izbornih okruga IZ u BiH, uključujući domovinske zemlje (Srbija, Hrvatska i Slovenija) i dijasporu, čine Komisiju za evidentiranje kandidata za reisu-l-ulemu.
Zadatak Komisije za evidentiranje kandidata je bio da na području svog izbornog okruga izvrši konsultacije sa muftijom, predsjednikom mešihata, glavnim imamima, predsjednicima izvršnih odbora, sabornicima i direktorima islamskih ustanova, te da nakon toga Komisiji za provođenje izbora dostavi evidentirane kandidate sa područja svog izbornog okruga, može biti i više kandidata.
Komisija razmatra evidentirane kandidature i utvrđuje da li dostavljena propisana dokumentacija za svakog kandidata i da li evidentirani kandidati ispunjavaju uslove za poglavara u smislu odredbi Ustava i normativnih akata IZ u BiH.
Nakon što je Komisija razmotrila evidentirane kandidature utvrdila je da četiri kandidata ispunjavaju propisane uslove – Husein ef. Kavazović, Husejin ef. Smajić, Muamer ef. Zukorlić i Salem ef. Dedović.
Kandidature su proslijeđene Saboru na utvrđivanje kandidatske liste od najmanje dva, a najviše tri kandidata.
Predsjednik Sabora Safet Softić za danas je zakazao sjednicu Sabora na kojoj će se nakon izlaganja programa svakog kandidata tajnim glasanjem utvrditi kandidatska lista od tri kandidata.
– Nakon što se utvrdi kandidatska lista, predsjednik Sabora je dužan zakazati sjednicu izbornog tijela za izbor reisu-l-uleme koja će se održati u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu polovinom oktobra – naglasio je Hašimović.
Izborno tijelo broji 350-400 članova, a čine ga članovi Sabora, Rijaseta, glavni imami, muftije, rukovodioci svih ustanova Islamske zajednice, i kako Hašimović kaže, to su uglavnom osobe koje imaju legitimitet cijele zajednice, BiH, dijaspore, (Australija, Amerika, Evropa) te domovinskih država (Slovenija, Hrvatska, Srbija).
Pređeni put od skoro stoljeća i pol, kako je kazao reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović na sjednici Sabora, obavezuje da se tradicija izbora reisu-l-uleme ljubomorno čuva i s dužnim dostojanstvom i odgovornošću provodi.
– Potrudimo se da imamo dobre kandidate, dostojanstvene, plemenite, poštovane u našem narodu i vrijedne u svom radu i zalaganju za dobro zajednice – kazao je Kavazović i izrazio nadu da će izbori za poglavara Islamske zajednice proteći u dobroj atmosferi razmjene mišljenja, ideja i stavova.
Glasanje je tajno, a članovi izbornog tijela će na glasačkom listu zaokružiti najboljeg kandidata. Komisija će prebrojati glasove, a potom će biti objavljeni rezultati.
Nakon toga će Organizacioni odbor za dodjelu Menšure petnaestom poglavaru Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini donijeti odluku o inauguraciji novog reisu-l-uleme i vrhovnog muftije Islamske zajednice u BiH.
DK
Objava Sabor IZ u BiH danas bira tri kandidata za novog reisu-l-ulemu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
JEDNOM korisniku Quore zapeo je za oko oblik Hrvatske pa je na toj platformi potražio objašnjenje i upitao: “Zašto Hrvatska izgleda tako čudno?”
Dobio je sedam odgovora među kojima je bilo i onih iz Hrvatske, ali i stranaca koji su mu pokušali objasniti zašto su granice Hrvatske takve kakve jesu. Lekcija iz povijesti nije nedostajalo.
“Današnji oblik Hrvatske zapravo je savršena medijacija povijesti te čitave regije”, objasnio mu je jedan korisnik iz Hrvatske i objasnio događanja koja su se na ovim prostorima odvijala još od vremena Osmanskog Carstva pa sve do danas.
Drugi korisnik, Jack Robinson, koji se predstavio kao osoba koja je proputovala Hrvatsku uzduž i poprijeko te objasnio da studira hrvatski, objasnio mu je da oblik Hrvatske podsjeća na zmaja, odnosno šišmiša. “Na to mi je ukazao upravo jedan prijatelj iz Hrvatske”, dodao je stanoviti Jack.
Chris Spencer odgovorio je da su granice Hrvatske posljedica “komunističke reorganizacije Jugoslavije”. “Ta je podjela u osnovi bila etnička – no s nekoliko ubačenih manjinskih područja tako da bi bilo kojem od konstitutivnih dijelova bilo teško razviti identitet na temelju kojeg bi tražili neovisnost. Kad se Jugoslavija konačno raspala, to je uzrokovalo velik dio sukoba – u Hrvatskoj je bilo previše Srba, a u Bosni i Hercegovini previše Hrvata”, napisao je Spencer.
Izvor: Index.hr
The post Stranac pitao “zašto Hrvatska izgleda tako čudno”, dobio je zanimljive odgovore appeared first on Kameleon M&M.
