Mikro, mala i srednja preduzeća (MMSP) u BiH od danas mogu imati koristi od bespovratnih sredstava u okviru Poziva za dostavljanje prijedloga projekata za partnerstva u oblasti izvozno orijentisanih sektora, zahvaljujući EU4Business projektu.
Ukupno tri miliona eura bit će dostupno za projkete koji razvijaju inovativnost, saradnju, digitalizaciju i poslovno okruženje, rečeno je danas u Sarajevu prilikom predstavljanja ovog poziva.
Šef Sekcije Operacija za pravosuđe, unutrašnje poslove i reformu javne uprave pri Delegaciji EU u BiH Nicolas Bizel kazao je da se radi o četvrtom pozivu za dostavljanje prijedloga projekata, te podsjetio da su ranije objavljeni pozivi koji su se odnosili na poljoprivredno-prehrambeni sektor i ruralni razvoj, sektor turizma i sektor poduzetništva.
– Bosna i Hercegovina kaska za državama regiona kada je riječ o izvozu i prisustvu na vanjskim tržištima, odnosno integraciji BiH u međunarodne lance vrijednosti. Iako mala i srednja preduzeća preovladavaju u bh. ekonomiji i čine ukupno 90 posto od ukupnog broja preduzeća, njihova zastupljenost u izvozu je niska, pa i dalje u izvozu dominiraju veća poduzeća – kazao je Bizel.
Bosna i Hercegovina bi, kako je naglasio, trebala raditi na povećanju izvoza proizvoda sa visokom dodanom vrijednošću, ali i na digitalizaciji poduzeća koja nije dovoljno razvijena, kao i na razvijanju inovacija i praćenju najnovijih tehnologija.
Projektni menadžer EU4Business projekta (GIZ) Nils Wetzel naglasio je značaj razvoja izvoznih sektora za rast zapošljavanja.
– EU4Business projekt podržava inovacije u izvozno orjentiranim poduzećima, a koje su ključne za razvoj proizvoda sa visokom dodanom vrijednošću. Očekujemo da će projekt doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta, povećanju izvoza, te stvaranju novih usluga poslovnog razvoja – naveo je Wetzel.
Projektne ideje koje će biti podržane ovim pozivom odnose se na metaloprerađivačku i mašinsku industriju, drvopreradu, te informacijsko-komunikacijske tehnologije (IKT). Mikro, mala i srednja poduzeća registrirana u sektorima plastike i elektroindustrije također se mogu prijaviti na ovaj poziv ukoliko implementiraju projekte u metaloprerađivačkoj i mašinskoj industriji.
Kandidati mogu biti partnerstva između najmanje tri partnera od kojih je najmanje jedan partner predstavnik privatnog sektora, a iznos bespovratnih sredstava po projektu je od 100.000 do 300.000 eura.
Vrijeme trajanja poziva je od 2. jula do 30. augusta ove godine.
Projekat EU4Business jača kapacitet BiH za ekonomski rast i zapošljavanje razvojem konkurentnosti i inovacija u odabranim sektorima. Za ovu svrhu namijenjeno je ukupno 10 miliona eura bespovratnih sredstava. Inače, ukupna vrijednost projekta je 16,1 miliona eura, a zajednički ga finansiraju Evropska unija (15 miliona eura) i Savezna Republika Njemačka (1,1 milion eura). Projekt zajedno provode GIZ, ILO i UNDP, od aprila 2018. godine do marta 2022. godine.
DK
Objava Tri miliona eura za mikro, mala i srednja preduzeća u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Na evidenciji JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona Tuzla na kraju maja 2019. godine evidentirane su 74.242 nezaposlene osobe. Stručne osobe učestvuju sa 48.832 ili 65,77 %, a nestručne sa 25.410 ili 34,23%.
Prema podacima Porezne uprave FBiH, u maju 2019. godine broj zaposlenih na području Tuzlanskog kantona je 102.046.
Putem JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, Tuzla – tražnja za radnom snagom u mjesecu maju 2019. godine iznosila je 1.008, što je za 876 osoba manje u prethodnom mjesecu ili 53,50 %.
Sa evidencije JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona Tuzla, a na osnovu dosadašnje tražnje za radnom snagom, u maju je zaposleno 1.312 osoba, što je za 585 osobe manje nego u aprilu 2019. godine ili 69,16%.
U maju 2019. godine biroima za zapošljavanje poslodavci-organizacije su podnijeli 1.116 prijava o prestanku radnog odnosa po svim osnovama utvrđenim Zakonom o radu.
U ukupnom broju osoba koje traže zaposlenje u maju su 45.181 žene.
(RTV SLON)
MC
Objava Služba za zapošljavanje TK: Na biroima više od 74 hiljade osoba pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Danas je na Univerzitetu u Tuzli održan prijemni ispit za upis na fakultete/Akademiju UNTZ. Ispitu je pristupilo oko 1600 studenata, kazala je za RTV Slon prof. dr. Nermina Hadžigrahić, rektorica Univerziteta u Tuzli.
Već ranije su saopćili iz uprave da je ove godine planiran upis za 2045 studenata, od čega je za 1095 planirano da se finansiraju iz Budžeta TK.
(RTV SLON)
MC
Objava Održan prijemni ispit na Univerzitetu u Tuzli: Ispitu pristupilo oko 1600 studenata pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Kantonalni odbor SDP-a TK na današnjoj sjednici kojom je predsjedavao Enver Bijedić, donio je odluku o ulasku, odnosno pregovorima o ulasku u vlast na području Tuzlanskog kantona.
Sjednici nisu prisustvovali zastupnici u Skupštini TK koji su bliski politici gradonačelnika Tuzle Jasmina Imamovića i predsjednika Kluba SDP-a u Skupštini TK Dževada Hadžića.
Predsjednik KO SDP-a TK pozvao je sve ostale zastupnike, a SDP u Skupštini TK ima deset zastupnika, da podrže odluku o pregovorima o formiranju vlasti TK.
Prema Bijedićevim riječima trenutna matematika govori da je vlast u TK moguće formirati sa Blokom 16, odnosno strankama koje predvodi SDA sa devet, DF sa tri, SBB i SBiH sa po dva zastupnika.
Za većinu u Skupštini TK potrebno je 18 ruku, a pored već pomenutih 16 zastupnika na sjednici KO SDP-a TK bili su zastupnici Žarko Vujović i Husein Tokić.
Izvor: Vijesti.ba
The post Odlučeno: SDP u Tuzli počinje formiranje vlasti sa SDA appeared first on Kameleon M&M.
Žena koja je jučer, čisteći prozore na zgradi Centra za visoko obrazovanje u Bijeljini, pala sa drugog sprata, sa visine od pet do sedam metara, teže je povrijeđena, ali nije u životnoj opasnosti, rekla je Srni portparol bijeljinske Policijske uprave Aleksandra Marić.
Policiji je u 13:10 javljeno da je, prilikom čišćenja prozora, četrdesettrogodišnja žena pala i zadobila teške povrede.
Ona je zadržana u bijeljinskoj bolnici na liječenju, a policija je izvršila uviđaj u prisustvu inspektora zaštite na radu.
Izvor: Klix.ba
The post Žena čisteći prozore pala s drugog sprata zgrade u Bijeljini appeared first on Kameleon M&M.
U saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć iza 19 sati na raskrsnici kod Raifeisen banke i naselja Sjenjak, povrijeđen je vozač motocikla.
U nesreći u kojoj je došlo do sudara motocikla i putničkog motornog vozila Audi A3, povrede o kojima se ljekari još uvijek nisu izjasnili zadobio je motociklista, koji je vozilom Hitne medicinske pomoći transportovan u UKC Tuzla.
Uviđaj na mjestu nesreće su obavili pripadnici PU Tuzla, a saobraćaj se odvijao otežano.
(Izvor: Tuzlainfo.ba)
The post Tuzla: U saobraćajnoj nesreći povrijeđen vozač motocikla appeared first on Kameleon M&M.
Porezna uprava Federacije BiH – Kantonalni porezni ured Sarajevo 5.7.2019. godine u 11,00 sati organizira javnu prodaju zaplijenjenih predmeta – nakita od plemenitih metala, zbog naplate javnih prihoda. Javna prodaja zaplijenjenih predmeta će se održati u prostorijama Središnjeg ureda u ulici Husrefa Redžića 4 Sarajevo.
Putem
javne aukcije na prodaji su različite vrste zlatnih prstenova, ogrlica,
narukvica, lančića, naušnica, privjesaka i drugih predmeta od zlata.
Pravo
učešća na prvoj javnoj aukciji imaju sva registrovana lica – samostalni
poduzetnici – zlatari.
Sve informacije u vezi prodaje zaplijenjene imovine
mogu se pronaću na web stranici www.pufbih.ba
u dijelu javne prodaje ili na broj telefona 033 246-241.
O rezultatima izvršene prodaje zaplijenjene
imovine Porezna uprava Federacije BiH će obavijestiti javnost.
Porezna uprava
Federacije BiH
M.O.
Objava Porezna uprava Federacije BiH prodaje zaplijenjeni nakit od plemenitih metala pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Uprkos tome što se u javnom zdravstvu u BiH troši ogroman novac, većina građana nezadovoljna je tretmanom i uslugom koje dobivaju za svoje pare.
Ukupni izdaci u zdravstvu u BiH u 2017. godini iznosili su 2 milijarde i 802 miliona KM. Podaci su ovo Agencije za statistiku BiH obuhvaćeni u ”Nacionalnom zdravstvenom računu”.
U studiji se navodi da se javno zdravstvo u BiH finansira uglavnom iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, dok je udio budžetskih sredstava u javnom zdravstvu veoma nizak (općinskih, kantonalnih, entitetskih te državnog budžeta).
U 2017. godini udio zdravstvene potrošnje u bruto domaćem proizvodu BiH je bio 8,9 posto. Gotovo sva privatna potrošnja, i to oko 99 posto, otpada na direktne izdatke domaćinstva, dok samo mali dio privatne potrošnje, odnosno jedan posto, ide na dobrovoljno plaćanje zdravstvene zaštite.
U direktne izdatke domaćinstva, odnosno plaćanje „iz džepa“ spadaju formalna i neformalna plaćanja. Formalna plaćanja obuhvataju participaciju u javnim zdravstvenim uslugama i participaciju za lijekove, druga direktna plaćanja kod privatnih zdravstvenih radnika (zubari, specijalisti, dijagnostika, kupovina naočala i sl.) i plaćanje za lijekove bez recepta i druga terapeutska pomagala.
Porast troškova
U BiH potrošnja u zdravstvu kontinuirano raste. U 2013. godini ukupna potrošnja u zdravstvu je iznosila 2 milijarde i 525 miliona KM, što je za oko 280 miliona manje nego u 2017. godini. Usluge dugotrajne njege, preventivne zdravstvene zaštite i zdravstvene administracije se gotovo isključivo finansiraju iz javnih izdataka, dok se medicinska sredstva za vanbolničke pacijente u većoj mjeri finansiraju iz privatnih izdataka, odnosno iz direktnih izdataka domaćinstava.
U 2017. godini u BiH je više od polovine ukupne potrošnje za zdravstvo utrošeno na usluge liječenja i rehabilitacije, dok je jedna četvrtina sredstava utrošena na medicinska sredstva. Na preventivnu njegu, u koju su uključeni programi informiranja, edukacije i savjetovanja, programi imunizacije, ranog otkrivanja bolesti, praćenja zdravstvenog stanja stanovništva, epidemiološko praćenje i kontrola rizika od bolesti te programi pripreme za odgovor na katastrofe u 2017. godini utrošeno je 1,9 posto ukupnih sredstava za zdravstvo. (AVAZ)
MC
Objava Godišnji izdaci za zdravstvo u BiH 2,8 milijardi maraka pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Na evidenciji JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona Tuzla na kraju maja 2019. godine evidentirane su 74.242 nezaposlene osobe. Stručne osobe učestvuju sa 48.832 ili 65,77 %, a nestručne sa 25.410 ili 34,23%.
Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, u
maju 2019. godine broj zaposlenih na području Tuzlanskog kantona je 102.046.
Putem JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog
kantona, tražnja za radnom snagom u
mjesecu maju 2019. godine iznosila je 1.008, što je za 876 osoba manje nego u
prethodnom mjesecu. S evidencije JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona,
a na osnovu dosadašnje tražnje za radnom snagom, u maju je zaposleno 1.312
osoba, što je za 585 osobe manje nego u aprilu 2019. godine. U maju 2019.
godine biroima za zapošljavanje poslodavci su podnijeli 1.116 prijava o
prestanku radnog odnosa po svim osnovama utvrđenim Zakonom o radu.
M.O.
Objava Služba za zapošljavanje TK – Na evidenciji 74.242 osobe pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
U organizaciji školice sporta Delfin iz Tuzle u nedjelju 30.juna organizovana je III mini olimpijada. Na ovom događaju učešće su uzeli oko 250 polaznika školica sporta iz Tuzle, Ugljevika, Lukavca, Bijeljine. Nakon zajedničke šetnjice kroz centar Tuzle, šarenim bakljadama je otvorena III mini olimpijada, zatim je uslijedilo takmičenje u različitim sportskim disciplinama.
U nekoliko sportskih disciplina, takmičili su se pored domaćina Školice sporta Delfin Tuzla, Mali šampioni Ugljevik, Uni sport Bijeljina, Školica sporta Bambi Lukavac i Karate klub Winner Tuzla.
The post 3. Mini olimpijada, školica sporta,Tuzla 30.06.2019. godine /foto/ appeared first on Kameleon M&M.
Poslodavci u turizmu još od prošle godine upozoravaju da im nedostaje radnika. Objavili su da im nedostaje 1800 konobara i kuhara, a kažu da im ukupno manjka oko pet tisuća radnika. Zbog nedostatka radne snage bilo bi za očekivati da su uvjeti za konobare i ostale radnike u turizmu znatno bolji nego ikad ranije.
Zato su novinari Indexa odlučili provjeriti kakva je stvarna situacija.
Ako ste bez posla i razmišljate da uzmete tacnu u ruke i konobarite na Jadranu preko ljeta, a čujete da se traži i suhim zlatom plaća svaki radnik koji će odraditi sezonu i zaraditi nešto novca da preživi barem jesen, žao nam je, ali nećete zaraditi novac koji će vas provući kroz jesenske mjesece.
Puno je oglasa, ali…
Naime, internetski oglasnici prepuni su oglasa u kojima se traže konobari. Poslodavci kukaju da nema tko raditi i da će sezona propasti jer u njihovim kafićima, restoranima i beach barovima nema tko nositi pivo, koktele, ćevape, lignje i fantu s tri deci mineralne i puno leda.
Provjerili su dvadesetak oglasa za konobarski posao i iskreno rečeno, plaće nisu senzacionalne, uvjeti rada su u redu, želje poslodavaca uglavnom minimalne, ali od sezonskog posla se ne da živjeti.
Morate se sami snaći za smještaj
Tražimo za sezonu, ali i za stalno. Plaća je pet tisuća kuna. Radi se osam sati dnevno i imate jedan slobodan dan u tjednu, rekla je vlasnica kafića u Splitu. Plaća koju nudi je prosječna za konobarski posao većine oglasa na koje su se javili. Kao i radno vrijeme. Za 48 sati tjedno ili cca 200 sati u malo duljim ljetnim mjesecima nude 5000 kuna, odnosno 25 kuna po satu. U prijevodu to je 3,5 eura po satu. Nije katastrofalno, ali nije ni nešto zbog čega bi netko potegnuo do Splita. Naime, kafić očajnički traži radnike, ali ne nudi smještaj.
Svi iznajmljuju gostima pa ćete se morati sami snaći za smještaj, kaže nam vlasnica kafića kroz koji prođe dobar dio putnika koji s autobusa siđu u Splitu.
Probni rok je rastezljiv. Mjesec-dva radite pa vam kaže jeste li zadovoljili i hoćete li nastaviti raditi i izvan sezone, ako ste se snašli za smještaj. U prijevodu to znači da ćete nakon što prođu najveće gužve ostati bez posla, a novac ste već potrošili na spavanje u nekoj od soba ili apartmana koje Splićani iznajmljuju turistima.
Pravo na marendu je pola sata slobodno
Slično je i u Pakoštanima.
Nedjelja je slobodna. Konobari ne rade nedjeljom, tada mi preuzimamo posao, kaže nam vlasnica koja, tvrdi, drži miran kafić koji se zatvara već u 22 sata. Plaća je od pet do šest tisuća kuna, ali nema smještaja.
Imate pravo na marendu u jutarnjoj i popodnevnoj smjeni, kaže. Pitali smo je znači li to da je osiguran topli obrok.
Ne, ne. Možete uzeti pola sata slobodno za marendu. Netko će vas zamijeniti, rekla je.
Smještaj je naročiti problem kod polovice ispitanih poslodavaca. Lokalne radne snage nema, sobe i apartmani su preskupi pa bi konobari sezonci valjda morali spavati na klupama ili plažama.
Trebate smještaj? Platite svaki dan 50 kuna za režije
Imam smještaj, plaća je šest tisuća kuna, kaže nam vlasnik kafića i fast fooda na Krku. Zvuči jako dobro u usporedbi s prijašnjim oglasima. Ali, uvijek, postoji ali.
Za sobu ću vam odbiti 50 kuna dnevno od plaće, kaže vlasnik.
Zašto? pitamo.
Za režije, kaže.
Kakve režije? pitamo.
Struja i voda. Soba je u potkrovlju pa su mi lani po cijele dane držali uključenu klimu. I u Zagrebu plaćate režije, kaže nam vlasnik. Dakle, kod njega je plaća zapravo 4500 kuna, ali na račun dobijete više pa dio na crno vratite u rikverc.
No nije sve tako loše. Hotel na Hvaru nudi posao, smještaj, dva obroka i plaću do 7500 kuna. No morate imati preporukubivšeg poslodavca, znati najmanje dva jezika, proći test i intervju. Ni jedan od tih zahtjeva nije nerazuman. No ne pokazuje ni očaj poslodavca koji nema dovoljno osoblja da posluži goste.
Talijanski je uvjet, engleski je dobrodošao, kaže nam vlasnik restorana u Istri. Io parlo Italiano, rekli smo mu. To svatko zna, kaže.
I u pravu je. Još smo malo popričali i rekao nam je da nam talijanski nije loš, ali da je nedovoljno dobar za njegove goste. Nudio je šest tisuća kuna plaće i smještaj iznad restorana. Kaže da ne može dati više.
Gosti žele mlade i zgodne
Stari ste, rekla nam je vlasnica beach bara pokraj Makarske kada smo joj priznali da imamo 40 godina. Traži konobare od 25 do 30 godina. Zgodne, sa znanjem engleskog jezika.
Zašto sam prestar za posao? pitali smo je.
Naši gosti su mladi i žele vidjeti zgodne ljude, rekla nam je. Dobro da joj nismo rekli da imamo 130 kila. To bi nas prije diskvalificiralo nego godine.
Početka plaća 4500 kuna, ali “svi zarade barem pet i pol tisuća”
Sviđa mi se tvoja energija. Kad možeš početi raditi? pitala nas je vlasnica još jednog plažnog objekta. Taj je bio na Lošinju.
Mogu početi 1. srpnja. Da dođem za vikend da razgovaramo? pitali smo je.
Nema potrebe. Odmah osjetim mogu li s nekim raditi, rekla nam je vidovita ugostiteljica. Ponudila nam je početnu plaću od 4500 kuna.
Nitko nikad nije zaradio tako malo. Svi zarade barem pet i pol tisuća, rekla je. Uz plaću nam je ponudila i smještaj u kući udaljenoj desetak kilometara od posla, organizirani prijevoz i jedan obrok dnevno.
Imamo hamburgere, ćevape i lignje. To služimo i gostima, rekla je.
Prosječna plaća u Hrvatskoj, prema podacima Zavoda za statistiku, trenutno iznosi 6434 kune.
(Izvor: Index.hr)
The post Novinari u Hrvatskoj glumili konobare, evo što su im sve nudili appeared first on Kameleon M&M.
Na graničnim prelazima Donja Gradina, Izačić i Velika Kladuša sa Hrvatskom pojačana je frekvencija vozila na izlazu iz BiH, a na prelazima Doljani i Biljača na ulazu u BiH.
Na ostalim graničnim prelazima zadržavanja nisu duža od 30 minuta.
Iz bezbjednosnih razloga, zabranjen je saobraćaj za teretna vozila i autobuse na graničnom prelazu Brčko-Gunja.
Izvor: fokus.ba
The post Na ovim prijelazima prema Hrvatskoj najveće su gužve, izbjegavajte ih appeared first on Kameleon M&M.
U Bosni i Hercegovini, vrijeme, novac i energija još se troše na to da se vlastima dokaže da zagađenje ima štetan utjecaj na okolinu i zdravlje ljudi, a ne na to kako zaista smanjiti posljedice ovog problema i zaštiti građane.
S ovim se, kažu stručnjaci, svakodnevno suočavaju jer, dodaju, nadležne vlasti na njihova upozorenja uvijek odgovaraju isto – ‘nije to baš tako’.
“Volio bih čuti jednom od naših političara i eksperata njihovu stranu priče, odnosno šta za njih predstavlja to ‘nije baš tako’ – da neće umrijeti 100 nego 10 ljudi?”, pita se Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, koji je prije nekoliko dana objavio rezultate nove studije.
Oni pokazuju da je zagađenje uzrokovalo 136 preuranjenih smrti odraslih osoba u Tuzli u 2018. godini te da je onečišćenje zraka u Tuzli premašilo dnevna zakonska ograničenja tokom tri od pet mjeseci.
“Ovdje je suština problema da se puno energije, znanja, novca i vremena troši na dokazivanje da nešto nije tačno, umjesto da se to sve usmjeri ka nalaženju rješenja za probleme za koje svi znaju da su prisutni”, dodaje Žiško.
Nekoliko studija objavljeno je u posljednjih mjesec dana koje iznose alarmantne podatke o zagađenju u BiH te govore o tome da nadležne vlasti ne pristupaju ozbiljno ovom problemu.
Analiza Odjela Ujedinjenih naroda za okoliš objavljena u junu pokazuje da je zagađenje zraka direktno odgovorno za jednu od pet preranih smrti u gradovima Zapadnog Balkana te da godišnje u gradovima ove regije 5.000 ljudi umre zbog zagađenog zraka. U prosjeku, ljudi koji žive na zapadnom Balkanu gube 1.3 godine života zbog zagađenja.
U BiH ovome značajno doprinosi industrijsko zagađenje, međutim, doći do zvaničnih podataka o tome nije lako. Prema podacima nadležnih vlasti u bh. entitetu Federaciji BiH, među najvećim zagađivačima našla se i jedna štamparija i mesna industrija, što, kažu stručnjaci, govori o tome koliko je ovaj registar netačan. S druge strane, u registru u RS-u podataka uopće nema.
Najveći zagađivači termoelektrane i ArcelorMittal Zenica
“Da bi se govorilo o tome ko su najveći zagađivači, trebalo bi da funkcionira registar zagađenja, ali je on još uvijek u ranoj fazi. Federalno ministarstvo okoliša prikuplja podatke o zagađenju od industrije, ali se godišnji izvještaji ne objavljuju, a podaci iz registra su dostupni samo na zahtjev”, objašnjava univerzitetski profesor Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica.
Ova organizacija, dodaje Lemeš, na osnovu podataka koje je uspjela dobiti od ministarstva, saznala je da su podaci u registru nepotpuni, često pogrešni i netačni.
“Zato je nezahvalno izdvojiti najveće zagađivače. Prema podacima iz registra za 2017. godinu, najveći industrijski zagađivači su termoelektrane u Kaknju i u Tuzli, ArcelorMittal Zenica, te koksara i hemijska industrija u Lukavcu. Zanimljivo je da su se među njima, vjerovatno zbog pogrešno očitanih podataka, našle i jedna štamparija i mesna industrija iz Mostara, što je indikator neuređenog sistema provjere podataka.”
U bh. entitetu Republici Srpskoj, ističe Lemeš, zvanično postoji registar i vodi ga republički hidrometeorološki zavod, ali podataka u tom registru nema.
‘BiH rijetko razmišlja o budućnosti’
Opredjeljenje većine razvijenih zemalja je da više ne grade nova postrojenja na ugalj, nego da se umjesto toga investiraju u obnovljive izvore energije, objašnjava Samir Lemeš.
Dodaje da su brojne studije pokazale da termoelektrane na ugalj, pored toga što spaljivanjem fosilnih goriva doprinose efektu staklenika, emituju i znatne količine prašine i sumpor dioksida.
“Međutim, zbog nedostatka strateških opredjeljenja u BiH, fragmentiranosti sistema političkog odlučivanja i podložnosti utjecajima stranog kapitala, Bosna i Hercegovina je Eldorado za sve prljave investicije koje inače ne mogu proći u Evropi.”
“Oni koji planiraju izgradnju novih termoblokova na ugalj ne vode računa o tome da će energija iz prljavih izvora biti dodatno oprezovana, da je nećemo moći izvoziti jer će biti preskupa i zato što ne ispunjavamo obaveze iz ugovora o energetskoj zajednici, da nema ponuđenih rješenja za zbrinjavanje pepela i šljake, i da će posljedice sagorijevanja uglja osjetiti buduće generacije, jer je negativan utjecaj na zdravlje kumulativan – oboljenja nastaju nakon dugotrajne izloženosti prekomjernom zagađenju”, kaže Lemeš.
Zaključuje da BiH rijetko razmišlja o budućnosti, te da bh. politika živi u prošlosti i od prošlosti.
“Stoga možemo samo nagađati da bi najveći zagađivači mogle biti termoelektrane i rafinerija. Eko forum Zenica i češka organizacija Arnika, na osnovu raspoloživih podataka napravili su alternativni registar zagađenja, ali se moramo ograditi da on nije potpun i tačan jer su zvanični podaci nepotpuni i nepouzdani. Objavili smo ga javno s namjerom da animiramo javnost da vrši pritisak na nadležne da popravi kvalitet tih podataka.”
Više od 130 preuranjenih smrti u Tuzli 2018.
Ovaj mjesec objavljen je i izvještaj Greenpeacea u kojem se navodi da je BiH među zemljama u Evropi koje su najviše pogođene onečišćenjem iz termoelektrana na ugalj, što će se dodatno pogoršati planiranim termoelektranama Tuzla blok 7 i Banovići.
“Ukoliko bi došlo do njihove izgradnje i rada, emisije iz ovih postrojenja bi nanijele znatnu štetu javnom zdravlju, uključujući procijenjenih 30 preuranjenih smrti godišnje, kao i 7.600 dana bolovanja, 470 astmatičnih napada kod djece i 25 hospitalizacija godišnje te 40 djece koja bi bolovala od bronhitisa. Ukoliko ova postrojenja budu radila 30 godina, procijenjeni kumulirani zdravstveni utjecaj, za taj period, bi bio 960 preuranjenih smrti”, navodi se u izvještaju.
Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, koji je učestvovao u izradi izvještaja Greenpeacea, također dodaje da će zagađenje pogoditi i druge zemlje. Žiško objašnjava da je BiH time prekršila konvencije koje je potpisala.
“To je nepoštivanje obaveza koje smo preuzeli kroz Espoo konvenciju, po kojoj smo bili dužni obavijestiti susjedne države o projektu, o procesu javne rasprave za okolišnu dozvolu, konkretno smo bili dužni obavijestiti Hrvatsku i Srbiju, najbliže susjede o projektu koji će imati prekogranični utjecaj, u ovom slučaju zagađenje, na njihove građane.”
Centar za ekologiju i energiju također je zajedno sa CEE Bankwatch Network posljednjih dana završio još jedan projekat koji govori o zagađenju u BiH. Oni su proveli nezavisni monitoring čestica prašine poznate kao PM10 koji je pokazao da je u 2018. godini, za period od 144 dana ili skoro pet mjeseci u toku ljeta, jeseni i zime, prosječni nivo PM10 bio dvostruko veći od zakonom dozvoljenog godišnjeg prosjeka.
Zakonski, ovu graničnu vrijednost je dozvoljeno prekoračiti najviše 35 dana u godini. Drugim riječima, onečišćenje zraka u Tuzli premašilo je dnevna zakonska ograničenja tokom tri od pet mjeseci.
Studija procjenjuje da je zagađenje uzrokovalo 136 preuranjenih smrti odraslih u Tuzli 2018. godine.
“To je studija koju smo uradili sa podacima koje smo mi prikupljali sa neovisnim mjerenjem. Ja sam okolo posuđivao tu opremu od poljskih organizacija, gdje smo vršili paralelno mjerenje sa zvaničnim sistemom mjerenja. Baždarenje smo radili u saradnji sa Federalnim hidrometeorološkim zavodom, dakle naša oprema je baždarena u zvaničnoj instituciji koja vrši mjerenja. To je pokazalo da i ovakvi kakvi jesu, frizirani zvanični podaci ukazuju na katastrofalne posljedice zagađenja”, objašnjava Žiško.
Puno više oboljenja
I pored zabrinjavajućih podataka, grade se novi energetski objekti koji će doprinijeti zagađenju. Pored samog zagađenja zraka koje će biti emitovano iz tih novih blokova, daleko će veći problem biti odlagališta šljake.
Prema riječima Žiška, u tuzlanskom slučaju ta se odlagališta sada nalaze na nekih pet kilometara od centra grada, ona se ne održavaju na propisan način, a teški metali i hemikalije zbog načina na koji se transportuju na odlagalište, prodiru u podzemne vode i zagađuju bunare.
“Kada govorimo o projektu Blok 7, planirano je smanjenje zagađenja zrakom filterima koji bi trebali da budu ugrađeni u to postrojenje, ali bi produžili vijek trajanja bloka na 30, 40 godina. Tako ako bi se to sve sabralo to dođe na isto. Deponovanje šljake i pepela će se vršiti na isti način, što znači tu nema nikakvog smanjenja zagađenja, a još je planirano da odlagalište bude kod jednog izuzetnog važnog i bogatog resursa vode. Praktično će uništiti taj izvor”, upozorava Žiško.
Koliko je ovo opasno po zdravlje građana pokazuju i studije koje je centar iz Tuzle radio na terenu sa medicinskim stručnjacima. Kako kaže Žiško, tada je dokazano da su pojedine bolesti, neke vrste karcinoma, koje se povezuju sa teškim metalima koji se mogu naći u šljaci i pepelu – pet do sedam puta prisutnije u području odlagališta šljake nego na drugim mjestima.
“U pitanju je zdravlje i život građana koji su birali te predstavnike u vlasti i očekuju da ih oni zaštite”, zaključuje Žiško.
(TIP/Izvor: Al Jazeera
MC
Objava Alarmantni podaci o zagađenju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Gospodarski subjekti, udruge i poslodavci traže recept kako bi nastavili uspješno poslovanje i u budućnosti, a uz profit imali i zadovoljne radnike koji neće tražiti budućnost u inozemstvu. Ovih dana održana je panel-rasprava “Tržište rada – stanje i izazovi” u organizaciji Unije udruge poslodavaca. Dragutin Škrebić, čovjek koji stoji iza Udruge i organizacije događaja ističe da ljudi ne idu samo zbog plaća iz ove zemlje, piše Večernji list BiH.
Poduzeti mjere
„Plaća je važan čimbenik, ali se i postojeće političko ozračje mora podignuti na višu razinu, a tu je puno veća odgovornost na političarima nego na gospodarstvenicima“, stava je Škrebić. Ističe da je on još prije tri godine napravio analizu o odlascima zajedno s drugim ljudima iz Udruge.
„Ako poduzmemo određene mjere, koje su poslodavci i ranije tražili, ali nisu bili baš dobronamjerno shvaćeni, sigurno da se na neki način mogu ublažiti posljedice ovakvih kretanja“, rekao je Škrebić.
I njegovo razmišljanje ide u smjeru dualnog obrazovanja koje sve više uvode škole u BiH, primjenjujući primjere iz Švicarske i Njemačke koje dulje vremena idu prema tome. Jasno, još dugo BiH neće dosegnuti razinu tih država, pogotovo zato što škole nemaju uvjete kakve imaju takve zemlje, ali se nešto mora činiti. Škrebić je naveo da na zavodima za zapošljavanje ima nezaposlenih osoba, ali je problem u tome što njihova obrazovna struktura nije u skladu s potrebama tržišta rada. Profesor banjolučkog Ekonomskog fakulteta Stevo Pucar rekao je da se gospodarstvo, u njegovu slučaju, RS-a, koje je posljednjih pet godina u ekspanziji, suočava s problemom depopulacije, odnosno smanjenjem prirodnog prirasta stanovništva i migracijom radne snage.
Prekvalifikacija radnika
„To su problemi koje je teško preokrenuti, ali postoji mogućnost da se oni uspore“, naveo je Pucar.
Prema njegovim riječima, sadašnje prognoze govore da se proces iseljavanja radne snage s područja cijele BiH ubrzava, ali da Republika Srpska, kao i Federacija BiH, imaju spremnik radne snage u takozvanoj kategoriji ekonomsko neaktivnog stanovništva te da i dalje ima prostora za kreiranjem politika koje stimuliraju novo zapošljavanje i prekvalifikaciju osoba koje trenutačno ne rade i nalaze se na zavodu za zapošljavanje.
„Našem gospodarstvu raste produktivnost koja otvara mogućnosti za povećanjima plaća i time u određenoj mjeri može se pokušati umanjiti proces migracije radne snage“, zaključio je Pucar.
Kako stvari stoje, uz povećanje plaća, potrebno je provoditi i druge mjere poput prekvalifikacije ili školovanja potrebnog kadra kako bismo u BiH imali kvalitetne radnike na koje se dugoročno može računati.
(RTV Slon/Akta)
MC
Objava Nedostatak radnika u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.
