Zastarjele termocentrale na ugalj, njih šesnaest koje su još u pogonu u većini država zapadnog Balkana, svojim štetnim emisijama godišnje uzrokuju oko 3000 slučajeva prerane smrti i 8000 slučajeva bronhitisa kod djece te kao posljedicu imaju ukupne zdravstvene i ekonomske troškove između 6,1 i 11,5 milijardi eura u regiji, ali i na širem području Evrope, prema ovih dana objavljenoj studiji.Studiju su u saradnji sa stručnjacima pripremile organizacije Savez za zdravlje i okoliš (HEAL), Sandbag, Greenpeace, Mreža za klimatsku akciju (CAN Europe), Mreža za nadzor banaka srednje i istočne Evrope te Agora Energiewende, a recenzirale su je organizacije iz država zapadnog Balkana.
Spomenuto je istraživanje pokazalo da EU snosi većinu zdravstvenih troškova koji nastaju onečišćenjem zraka iz zastarjelih termocentrala na Balkanu, dok se zdravstveni troškovi država u kojima elektrane djeluju iz tog naslova procjenjuju na između 1,9 i 3,6 milijardi eura, prenijela je Slovenska tiskovna agencija STA.
Prema rezultatima studije, samo termocentrala Ugljevik u BiH u zrak izbaci više sumpornog dioksida nego sve njemačke termocentrale zajedno.
Termoelektrane u BiH, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, na Kosovu i u Srbiji, zemljama koje nisu članice EU, ali su dio njene Energetske zajednice, ispuštaju goleme količine polutanata u zrak, a osim u tim državama izazivaju ekološki, zdravstveno i ekonomski štetne posljedice i u Rumuniji, Italiji, Mađarskoj, Bugarskoj, Grčkoj i Hrvatskoj.
Dio takvog onečišćenja zrakom dopre i do Poljske, Njemačke, Češke, Austrije, pa i Slovenije, u kojoj od posljedica takvog zagađenja godišnje prijevremeno umre 29 ljudi.
Većina termocentrala na Balkanu je stara, neučinkovita i ispod evropskih standarda.
O tome svjedoči i podatak da je 2016. godine 16 termocentrala na Balkanu, snage 8 gigavata, u zrak ispustilo istu količinu sumpornog dioksida kao i 250 termocentrala u EU, ukupne snage 156 gigavata, a imale su i vrlo zabrinjavajuće emisije lebdećih čestica (aerosola) i dušikovog dioksida.
Među najvećim onečišćivačima zraka u Evropi su, između ostalog, termocentrale u Srbiji – Kostolac A i B, Nikola Tesla A i B, te Kolubara A, zatim Ugljevik, Kakanj, Tuzla i Gacko u BiH, Bitola u Makedoniji, te Kosovo B na Kosovu, no i u EU-u je nekoliko kritičnih zastarjelih termocentrala, poput poljskih centrala Balchatow i Adamow, bugarske termocentrale Maritsa East 2 i rumunjske termocentrale Mintia, prenosi Hina. (KLIX)
MC
The post Termoelektrane iz BiH među najvećim onečišćivačima zraka u Evropi appeared first on Radio Srebrenik.
Za pet godina BiH je napustilo više od 173.011 ljudi ili 48.932 porodice, a tokom posljednje 23 godine državljanstva BiH odreklo se 73.478 građana, rekla je predsjednik Unije za održivi povratak i integracije u BiH Mirhunisa Zukić.Ona je danas u Doboju na redovnoj godišnjoj sjednici Skupštine ove organizacije rekla da su prošle godine BiH napustile 20.943 osobe, 2017. godine 35.634, a 2016. godine 34.544.
BiH je 2015. godine napustilo 29.805 osoba, 2014. godine 28.042, a 2013. godine 24.043 osobe.
Ona kaže da je 73.478 osoba ispisano iz BiH državljanstva, te da je u tu svrhu naplaćeno 40.000.000 KM takse.
Zukićeva navodi podatak da je od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma evidentirana 1.061.000 povratnika u BiH i da je svega jedan odsto njih zaposleno, kao i da je izgrađeno i obnovljeno 327.000 domova.
Ona ukazuje da u BiH 32.135 porodica ili 96.830 ljudi ima status raseljene osobe, da 10.675 osoba nema zdravstveno osiguranje, te da su 8.994 porodice u stanju socijalne potrebe i bez primanja.
Zukić je navela da je Unija za održivi povratak i integracije, u saradnji sa UNHCR-om, od 2015. do 2018. godine sprovela istraživanje “Mapiranje potreba najugroženijih povratnika i raseljenih osoba”, koje je obuhvatilo 80 opština i gradova u BiH, 819 mjesnih zajednica, te da je ukupno anketirano 4.688 porodica, odnosno 14.229 osoba.
Zukić je danas promovisala i kampanju u okviru projekta promocije i realizacije individualnog seoskog i agro turizma u lokalnim zajednicama BiH pod nazivom “Zajedno učinimo život boljim u BiH”, koji finansira Vlada Švicarske.
Cilj projekta je smanjenje odlaska građana iz BiH i ekonomsko jačanje lokalnih zajednica koje obuhvata 46 domaćinstava u tri opštine, s namjerom da se poveća broj obuhvaćenih lokalnih zajednica. (KLIX)
MC
The post BiH za pet godina napustilo 173.011 osoba appeared first on Radio Srebrenik.
Nakon velikog požara koji je danas zahvatio Gradsku pijacu u Tuzli zasigurno će najveće posljedice osjetiti vlasnici štandova koji su počeli čistiti plato ispred ulaza u pijacu. Na određenim dijelovima pijace vatra i dalje tinja, zbog čega još uvijek nije moguće početi uviđaj.
Za svega nekoliko minuta vatra je progutala skoro 60 štanodva od njih ukupno 100. Požar je obuhvatio veliku površinu pijace, a među vlasnicima štandova je zavladala velika panika.
U vrijeme izbijanja vatre također se čulo i nekoliko detonacija, a vlasnici štandova tvrde da je uzrok požara najvjerovatnije eksplozija plinskih boca.
Velika šteta
Prodavači su na štandovima uglavnom izlagali odjevne predmete i obuću, a kako su nam kazali, šteta po jednom štandu iznosi u prosjeku 10.000 konvertibilnih maraka.
Mila Husarkić-Pantić na Gradskoj pijaci u Tuzli radi od 1969. godine, a danas je ostala bez svega. Kako će dalje ni sama ne zna, a sa svog štanda nije uspjela ponijeti ni torbu s ličnim dokumentima.
“Godinama sam prodavala konfekciju, odnosno odijela, košulje, hlače, majice, džempere… Moglo se živjeti od ovog posla. Za nekoliko trenutaka sve mi je uništeno. Kod komšinice prekoputa sam vidjela iskre koje se pojavljuju iz instalacije. Viknula sam samo da trebamo ići odatle i u tom trenutku je izbila velika vatra. Čuli smo nekoliko detonacija i ostalog se više i ne sjećam od šoka”, priča nam Husarkić-Pantić.
Skupa sa svojom djecom je ostala bez pet štandova, a šteta koja je nastala će biti tačno utvrđena u narednim danima.
“Medicinari su mi pružili pomoć, još uvijek sam u stanju izrazito jakog šoka. Kako ćemo dalje ne znam”, dodala je Husarkić-Pantić.
https://www.youtube.com/watch?v=2nQ11J6cT8c
Plamen gutao sve pred sobom
Povredu ruke u današnjem požaru zadobila je Nihada Selimović koja se nalazila u svom objektu. Egzistenciju na ovoj pijaci osigurava već 18 godina.
“Plamen je gutao sve pred sobom, a mi smo se jedva spasili. Mnogi prodavači su trčali kako bi ugasili vatru, ali nije bilo spasa. Vatra mi je zahvatila jedan dio kose, kao i ruku, ali na svu sreću to je sanirano. Šteta u mom slučaju je najmanje 20.000 KM. Od ovoga sam živjela, a sada sam ostala na dnu i bez ičega”, kaže za Klix.ba Selimović.
Više od 30 vatrogasaca s osam vozila vatrenu stihiju su uspjeli obuzdati za skoro dva sata. Veliki broj policijskih službenika i dalje se nalazi na terenu, kao i istražni timovi MUP-a TK, dva vještaka te dva tužioca Tužilaštva TK.
Kada će početi obavljanje uviđaja zasad nije poznato, s obzirom na to da problem predstavlja tinjanje vatre koje je primjetno na nekoliko dijelova pijace.
“Dva tužioca su izašla na teren skupa s istražiocima MUP-a TK. U pripravnosti su i dva vještaka protivpožarne i elektro struke. Oni će skupa raditi uviđaj. Na terenu su i brojne policijske snage, trenutno se procjenjuje mogućnost za obavljanje uviđaja. On će započeti najvjerovatnije ujutro iz sigurnosnih uvjeta, jer se još uvijek lokalno pojavljuju požari”, rekao je za Klix.ba glasnogovornik Tužilaštva TK Admir Arnautović.
Tokom uviđaja će biti utvrđeni uzroci izbijanja vatre, razmjere nastale štete, a bit će ispitan i veliki broj osoba u svojstvu svjedoka, u cilju prikupljanja što relevantnijih informacija vezanih za ovaj događaj koji je probudio strah kod velikog broja Tuzlaka.
Klix.ba
The post Vlasnici štandova na pijaci u Tuzli: Sve nam je uništeno, nemamo od čega živjeti appeared first on Kameleon M&M.
Od petka 1. marta stupa na snagu novo radno vrijeme Sarajevske žičare, saopćeno je iz JP Sarajevo d.o.o.. Tako će radnim danima žičara za posjetioce raditi od 10.00 do 17.00 sati, a subotom i nedjeljom od 9.00 do 17.00 sati.
Odluku o novom radnom vremenu žičare donijela je uprava JP Sarajevo.
The post Od 1. marta novo radno vrijeme Trebevićke žičare appeared first on Kameleon M&M.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ministar prometa i komunikacija FBiH Denis Lasić i ministar saobraćaja i veza RS Neđo Tninić, kao i drugi predstavnici važnih instanci, usaglasili su se danas o konačnoj trasi cjeline autoputa i brze ceste Sarajevo – Beograd.
“Usaglasili smo se da jedinstvena dionica bude zvanično predložena i bit će ucrtana na kartu u narednih sedam dana, nakon čega će biti puštena na dalje usvajanje”, rekao je Dodik na konferenciji za medije nakon sastanka.
On je naglasio da je Turska spremna za investicije za jedan takav objekt. Kako je kasnije dodano, ostaje da se vidi na koji će način Turska biti uključena jer ostaje mogućnost dodatnog zaduživanja.
Ono što je sada važno, kaže predsjedavajući Predsjedništva BiH, jeste da BiH ima usaglašenu trasu koju će predložiti Ankari.
“Mogu da kažem ta će se trasa kretati od Rače preko Bijeljine pa preko Brčkog i Lončara i spustiti se prema Sarajevu (preko Tuzle i Žepča, op.a.), odakle se ide na Pale, Rogaticu i Višegrad gdje se pravi konekcija za Goražde, a na Srbiju ćemo se spojiti kod Vardišta”, objasnio je Dodik.
Dio između Sarajeva i Višegrada gradit će se u profilu brze ceste, dok dio u Federaciji ostaje na volju entitetskim vlastima.
Dodik je informisao novinare da cijeli projekt košta blizu tri milijarde eura, a na cijenu će utjecati desetine tunela i mostova. On je podsjetio da će Srbija svoj dio autoputa početi graditi u junu prema Kuzminu, odnosno između Beograda i Semberije.
Ono što je također bitno jeste pozitivna funkcija cjeline autoputa od Bosanske Gradiške do Višegrada, a to je direktna konkurencija autoputa kroz Slavoniju.
“Ukoliko trasa od Bosanske Gradiške preko Doboja prema Sarajevu i Višegradu bude stavljena u funkciju autoputa, put od Ljubljane do Soluna bi bio kraći za 200 kilometara i to je šansa. A i dio odgovora za one koji budu protiv takve ideje”, rekao je Dodik.
Ministar prometa i komunikacija FBiH Denis Lasić pojasnio je da će dio autoputa u FBiH ići preko već planirane trase od Žepča preko Tuzle pa na Bijeljinu.
The post Bh. vlasti usaglasile trasu autoputa Sarajevo – Beograd appeared first on Kameleon M&M.
Ugodno veće provedeno uz Modnu reviju kreatorice i dizajnerice iz Tuzle Svjetlane Vuković Cece, koja je pripremila novu modnu kolekciju za 2019. godinu. Predivne kreacije su predstavili najmlađi za djecu i lijepe manekenke iz Tuzle za ljepši pol. Modna revija je po drugi put postavljena u prepunoj sali kafeterije Sagittarius Tuzla. Program su popunili i gosti frizerski salon “Zo&Em” Tuzla i vokalni izvođači Olja Bajrami i Mirza Hamzić uz vodstvo i režiju Samir Rish.
The post Modna revija kreatorice iz Tuzle Svjetlane Vuković Cece u kafeteriji Sagittarius appeared first on Kameleon M&M.
Sa prijateljem koji je invalidno lice sam pošao na obilazak na Slanu Banju, na ulaz kod restorana Tenis i Zlatnik vidno smo iznenađeni da na parkingu nema niti jedno mjesto obilježeno za invalidna lica.
Koji je to razlog kada se zna da po međunarodnim propisima mora biti obilježeno najmanje 10% parking mjesta za ta lica.
The post Zašto na parkingu kog “Tenisa” nema parkirnih mjesta za invalidna lica appeared first on Kameleon M&M.
Nakon detaljnog pregleda cjelokupne dokumentacije, izvršenog uviđaja i dostavljenog dinamičkog plana, prvog u Bosni i Hercegovini ove vrste, Agencija za vodno područje rijeke Save kompaniji Global Ispat Koksna Industrija d.o.o. Lukavac (GIKIL) izdala je Rješenje o vodnoj dozvoli. Ova odluka nastupila je nakon ispunjavanja svih neophodnih osnovnih uslova za pribavljanje nove vodne dozvole i predstavlja prvu značajniju javnu potvrdu da je GIKIL u proteklih pet mjeseci učinio ogromne napore s ciljem bolje zaštite voda, tla i zraka, odnosno zaštite okoliša u cjelini.
“Koliko smo ozbiljno shvatili svoje nedostatke i želje za promjenom govori i činjenica da je GIKIL izradio i dostavio prvi dinamički plan u BiH ovakve vrste koji predstavlja spisak aktivnosti i mjera sa finansijskom procjenom za ulaganje za svaku narednu godinu i smanjenje emisija sa predviđenim završetkom aktivnosti. Ovo nije privremeno rješenje nego dugoročni plan sanacije kompletnog stanja po pitanju zaštite voda čije se aktivnosti nastavljaju odmah. Napredak kojeg smo postigli na terenu zasluga je svakog od nas u GIKIL-u i drago nam je da su te konkretne pomake uvidjeli i predstavnici Agencije”, kazao je Zuhdija Aganović, izvršni direktor i član Uprave u GIKIL-u. Vodna dozvola je bila i jedan od osnovnih preduslova u procesu izdavanja nove okolišne dozvole.
“Napravili smo veliki korak, ali se naš posao ovdje ne završava, nego se nastavlja još krupnijim koracima, ne samo ka okolišnoj dozvoli, nego sve dok GIKIL sve svoje proizvodno-tehnološke procese ne dovede pod neophodne zakonske okvire rada. Želimo da vjerujemo da ovime najkritičniji period u kojem smo se nalazili ostaje iza nas, te da ćemo uskoro moći da govorimo i o vraćanju proizvodnje u našoj Azotari i AMK fabrici, kao i novim investicijama, uz izgradnju dugoročnog povjerenja sa svim našim saradnicima, uključujući lokalnu zajednicu koja nam je najvažnija”, istakao je Aganović.
Među najvažnije završene projekte koji su značajno uticali na smanjenje zagađenja voda, a koji su konstatovani i novom vodnom dozvolom, su rad amonsulfata s ciljem prerade svih amonijačnih voda koje nastaju u procesu proizvodnje koksa, zatim nabavka i montaža nove centrifuge, izrada i montaža novih rezervoara i tankvana kako u pogonu amonsulfata tako i u pumparnici katrana, te izrada sistema odvodnjavanja benzola s povratom u proces.
Značajan napredak postignut je i projektom dovođenja otpadnih voda sa pogona HPV u dozvoljene granice, dok su izrada postrojenja za zbrinjavanje fusa, generalni remont amonijačnih ispirača koksnog gasa, remont prethladnjaka koksa i elektrofiltera koksnog gasa, te nabavka industrijskih usisivača projekti koji su također pokazali značajan rezultat u poboljšanju cjelokupne ekološke slike GIKIL-a. Među najvažnijim obavezama koje su kao uslov definisane novom vodnom dozvolom, a koje je neophodno realizovati u roku od jednog do šest mjeseci su optimizacija postojećeg postrojenja za fizičko-hemijski i biološki tretman otpadnih voda iz pogona Koksare, te završetak ugradnje separatora ulja i masti sa izgradnjom pratećih hidrotehničkih objekata.
Dozvolom su posebno naložene aktivnosti izrade elaborata, kao i prikupljanje i izrada investiciono-tehničke dokumentacije za sisteme za prikupljanje otpadnih, kao i oborinskih onečišćenih i sanitarno-fekalnih otpadnih voda sve do realizacije radova koji će se zbog obima poslova izvoditi fazno tokom narednih pet godina. Paralelno će se vršiti i aktivnosti zatvaranja i uklanjanja napuštenih pogona i saniranja stanja na terenu, redovni monitoring i analize otpadnih voda na svim ispustima, te drugi projekti do postizanja kvalitete u skladu sa propisanim graničnim vrijednostima, navodi se u saopženju Global Ispat Koksne Industrije d.o.o. Lukavac.
The post GIKIL-u izdata nova vodna dozvola: Rješenjem jasno definisane predstojeće obaveze appeared first on Kameleon M&M.
Prema podacima Porezne uprave FBiH, u januaru 2019. godine broj zaposlenih na području Tuzlanskog kantona je 99.962.
Putem JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, Tuzla – tražnja za radnom snagom u mjesecu januaru 2019. godine iznosila je 1.261, što je za 447 osoba više u prethodnom mjesecu ili 154,91 %.
Sa evidencije JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona Tuzla, a na osnovu dosadašnje tražnje za radnom snagom, u mjesecu januaru zaposlene su 1.538 osoba, što je za 494 osobe više nego u decembru 2018. godine ili 147,32%.
U januaru 2019. godine biroima za zapošljavanje poslodavci-organizacije su podnijeli 1.750 prijave o prestanku radnog odnosa po svim osnovama utvrđenim Zakonom o radu.
Na evidenciji JU Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, Tuzla na kraju januara 2019. godine evidentirane su 78.928 nezaposlene osobe. Stručne osobe učestvuju sa 52.644 ili 66,70 %, a nestručne sa 26.284 ili 33,30%.
U ukupnom broju osoba koje traže zaposlenje u januaru su 46.921 žene.
MC
The post U Tuzlanskom kantonu zaposleno skoro 100.000 osoba appeared first on Radio Srebrenik.
Rezultat znanja i iskustva, te entuzijazma članica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH (UIPL) je ravnopravno članstvo u Evropskoj federaciji farmaceutske industrije i udruženja – EFPIA, sa ciljem ubrzavanja dolaska inovacije do pacijenata, omogućavanja ranog pristupa najboljim i najsigurnijim lijekovima, cjepivima i medicinskim proizvodima.
EFPIA
okuplja 36 nacionalnih udruženja i 40 vodećih farmaceutskih kompanija, s ciljem
istraživanja, razvoja i omogućavanja pristupa pacijenata inovativnim lijekovima,
koji će poboljšati kvalitet života pacijenata. Članstvo u ovom udruženju je
veliki iskorak za inovativnu farmaceutsku industriju koja djeluje u BiH, ali
ono nosi svoje obaveze i
koristi, kojima je krajnji cilj poboljšanje pristupa lijekovima korisnicima
zdravstvenog sistema – pacijentima.
„Cilj
je omogućiti pristup inovativnim terapijama svim pacijentima, koje su
provjerene i pouzdane. Udruženje,
odnosno njegovih 12 članica, je posvećeno građenju snažnijeg povjerenja između
farmaceutske industrije, medicinske zajednice, i društva,“ rekla je Ana Petrović, direktorica UIPLa.
Prema njoj, „ključno je omogućiti lijekove provjerenog kvaliteta, koji su
sigurni za upotrebu, i koji se koriste u zemljama koje su relevantne za Bosnu i
Hercegovinu.“
„Ulazak
u evropsku porodicu farmaceutske industrije znači uvođenje transparentnije saradnje ljekara i inovativne
farmaceutske industrije, transparetnost procesa načina dolaska lijeka do
pacijenta, ali i transparentnost načina utroška novca. Naravno, naš krajnji
cilj je što prije dovesti inovativne lijekove, ali i terapije, do pacijenata u
BiH, tako da ne moraju čekati po 10 i više godina na nove lijekove,“ izjavio je
Damir Babić, predsjednik Upravnog odbora UIPL.
Prim.
dr. Harun Drljević, predsjednik Komore ljekara/lječnika FBiH, smatra da „sistem
ne postoji bez ljekara, proizvođača lijekova, i pacijenata. A prisustvo
inovativnih terapija u liječenju, i transparentnost odnosa farmaceutske
industrije i ljekara je upravo onaj segment pokretač u unapređenju brige za
pacijenta,“ dodavši da je njemu, kao ljekaru „naročito važno da pacijenti imaju
jednak pristup inovativnim terapijama, koje će im omogućiti što normalniji i
bezbolniji život.“
U UIPLu su svjesni da samim
pristupanjem u EFPIA nije kraj njihovim naporima ka uvođenju inovacija u medicini kao put prema boljem zdravlju ljudi i produbljivanju
partnerstva sa svim zainteresiranim stranama radi unaprjeđenja zdravstvenog
sustava.
M.O.
The post UIPIL – Svim pacijentima omogućiti pristup provjerenim i pouzdanim terapijama appeared first on Radio Srebrenik.
Bosanskohercegovački teniser Damir Džumhur (ATP 50) poražen je u prvom kolu ATP turnira Serije 500 u Dubaiju.
Džumhur je u prvom kolu 2,8 miliona dolara vrijednog turnira izgubio od Mađara Martona Fucsovicsa, 35. igrača na ATP listi, rezultatom 6:1 i 7:6 (5).
To je bio njihov šest međusobni meč. Mađar je drugi put u karijeri bio bolji od Sarajlije, dok je Džumhur izašao kao pobjednik dva puta na Challenger i Futures turnirima.
Fucsovics će se u drugom kolu sastati s boljim iz meča Miloš Raonić (Kan/7) – Jan-Lennard Struff (Njem).
MC
The post Džumhur izgubio u prvom kolu turnira u Dubaiju appeared first on Radio Srebrenik.
Nakon detaljnog pregleda cjelokupne dokumentacije, izvršenog uviđaja i dostavljenog dinamičkog plana, prvog u Bosni i Hercegovini ove vrste, Agencija za vodno područje rijeke Save kompaniji Global Ispat Koksna Industrija d.o.o. Lukavac (GIKIL) izdala je Rješenje o vodnoj dozvoli.
Ova odluka nastupila je nakon ispunjavanja svih neophodnih osnovnih uvjeta
za pribavljanje nove vodne dozvole i predstavlja prvu značajniju javnu potvrdu
da je GIKIL u proteklih pet mjeseci učinio ogromne napore s ciljem bolje
zaštite voda, tla i zraka, odnosno zaštite okoliša u cjelini.
– Koliko smo ozbiljno shvatili svoje nedostatke i želje za promjenom govori
i činjenica da je GIKIL izradio i dostavio prvi dinamički plan u BiH ovakve
vrste koji predstavlja spisak aktivnosti i mjera s finansijskom procjenom za
ulaganje za svaku narednu godinu i smanjenje emisija s predviđenim završetkom
aktivnosti. Ovo nije privremeno rješenje nego dugoročni plan sanacije kompletnog
stanja po pitanju zaštite voda čije se aktivnosti nastavljaju odmah. Napredak
kojeg smo postigli na terenu zasluga je svakog od nas u GIKIL-u i drago nam je
da su te konkretne pomake uvidjeli i predstavnici Agencije – kazao je izvršni
direktor i član Uprave u GIKIL-u Zuhdija Aganović.
Vodna dozvola je bila i jedan od osnovnih preduslova u procesu izdavanja
nove okolišne dozvole.
– Napravili smo veliki korak, ali se naš posao ovdje ne završava, nego se
nastavlja još krupnijim koracima, ne samo ka okolišnoj dozvoli, nego sve dok
GIKIL sve svoje proizvodno-tehnološke procese ne dovede pod neophodne zakonske
okvire rada. Želimo da vjerujemo da ovime najkritičniji period u kojem smo se
nalazili ostaje iza nas, te da ćemo uskoro moći da govorimo i o vraćanju proizvodnje
u našoj Azotari i AMK fabrici, kao i novim investicijama, uz izgradnju
dugoročnog povjerenja sa svim našim saradnicima, uključujući lokalnu zajednicu
koja nam je najvažnija – istakao je Aganović.
Među najvažnije završene projekte koji su značajno uticali na smanjenje
zagađenja voda, a koji su konstatirani i novom vodnom dozvolom, su rad
amonsulfata s ciljem prerade svih amonijačnih voda koje nastaju u procesu
proizvodnje koksa, zatim nabavka i montaža nove centrifuge, izrada i montaža
novih rezervoara i tankvana kako u pogonu amonsulfata tako i u pumparnici
katrana, te izrada sistema odvodnjavanja benzola s povratom u proces.
Značajan napredak postignut je i projektom dovođenja otpadnih voda s pogona
HPV u dozvoljene granice, dok su izrada postrojenja za zbrinjavanje fusa,
generalni remont amonijačnih ispirača koksnog gasa, remont prethladnjaka koksa
i elektrofiltera koksnog gasa, te nabavka industrijskih usisivača projekti koji
su također pokazali značajan rezultat u poboljšanju cjelokupne ekološke slike
GIKIL-a.
Među najvažnijim obavezama koje su kao uvjet definirane novom vodnom
dozvolom, a koje je neophodno realizirati u roku od jednog do šest mjeseci su
optimizacija postojećeg postrojenja za fizičko-hemijski i biološki tretman
otpadnih voda iz pogona Koksare, te završetak ugradnje separatora ulja i masti
s izgradnjom pratećih hidrotehničkih objekata.
Dozvolom su posebno naložene aktivnosti izrade elaborata, kao i prikupljanje
i izrada investiciono-tehničke dokumentacije za sisteme za prikupljanje otpadnih,
kao i oborinskih onečišćenih i sanitarno-fekalnih otpadnih voda sve do
realizacije radova koji će se zbog obima poslova izvoditi fazno tokom narednih
pet godina.
Paralelno će se vršiti i aktivnosti zatvaranja i uklanjanja napuštenih
pogona i saniranja stanja na terenu, redovni monitoring i analize otpadnih voda
na svim ispustima, te drugi projekti do postizanja kvalitete u skladu s
propisanim graničnim vrijednostima, saopćeno je iz GIKIL-a.
M.O.
The post GIKIL-u izdata nova vodna dozvola appeared first on Radio Srebrenik.
Udruženje poljoprivrednika Federacije BiH zatražilo je od federalne Vlade da u rebalans budžeta za ovu godinu uvrsti dodatnih 10 miliona KM za poljoprivrednike.
“Zahtijevamo da do 31. marta bude usvojen i program, bez kojeg nije moguće početi isplaćivati podsticaje“, izjavio je za predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo.
On je istakao da je za poljoprivrednike neprihvatljiv nacrt pravilnika o načinu ostvarivanja novčane podrške i traže da bude povučen iz javne rasprave, kao i da se radi po prošlogodišnjem, pišu Nezavisne novine.
mc
The post Poljoprivrednici od Vlade FBiH traže još 10 miliona KM appeared first on Radio Srebrenik.
Bosna i Hercegovina nema dovoljno razvijen sistem prikupljanja komunalnog otpada, nedostaje sanitarnih deponija, veliki procenat otpada odlaže se na gradska i općinska smetljišta, mnogo je divljih odlagališta, a uz to godišnje se u promet pusti oko 1,2 milijarde plastičnih kesa tregerica.
To znači da se mjesečno u BiH upotrijebi 100 miliona kesa, a ukupne količine kesa koje se plasiraju na tržište Federacije BiH iz godine u godinu su sve veće te u ovakvim okolnostima s komunalnim otpadom u BiH to predstavlja veliki problem.
Broj prijavljenih kesa u 2014. godini bio je oko 66.433.500, u 2015. godini 64.450.800, u 2016. godini 67.821.000 i u 2017. godini 69.992.900 kesa. Od broja prijavljenih kesa manji procenat otpada na one na koje se plaća naknada i broj takvih kesa je u opadanju jer je 2014. godine bio oko 9.321.600, a u 2017. godini 3.057.500.
Tokom proizvodnje jedne plastične kese emitira se oko 200 miligrama CO2. Za dobijanje jedne plastične kese utroši se oko 500kJ prirodnog gasa, 120kJ nafte ili 80kJ uglja. Prosječna dužina korištenja kese tregerice je 12 minuta nakon kojih ona postaje otpad koji se reciklira u vrlo niskom procentu (jedan posto).
Govoreći o Uredbi o naplati plastičnih kesa koja je stupila na snagu 2014. godine, stručna savjetnica za oblast upravljanja otpadom pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH Elma Hadžić-Ramić u razgovoru za Fenu napomenula je da taj dokument nije rezultirao smanjenjem broja kesa tregerica, čija je debljina stijenke do 20 mikrona.
To kese u koje se pakuje voće, povrće, rinfuzni i drugi rastresiti proizvodi na koje se ne obračunava naknada kao i kese koje se izdaju na kasi za pakovanje proizvoda koji imaju svoju primarnu ambalažu.
Podsjetila je da je osnovni razlog uvođenja plaćanja naknada za plasman plastičnih kesa tregerice nije bio naplata naknada već podizanje svijesti o problemu upotrebe plastičnih kesa zbog čega se nisu ni očekivala velika sredstva od obračune ove naknade.
Sredstva koja su uplaćena u Fond po osnovu plasmana kesa tregerica za osam obračunskih perioda (po dva na polugodišnjem nivou za period od 2014. do 2018. godine) iznosi oko 960.000 KM.
Od ukupnom naplaćenog iznosa prema Zakonu o Fondu 70 posto sredstava proslijeđeno kantonima što iznosi 672.000 KM dok je Fondu preostalo 30 posto odnosno 288.000 KM, što bi na godišnjem nivou iznosilo oko 72.000 KM, namijenjena za projekte zaštite okoliša.
– Obzirom da kese tregerice gledajući težinski čine vrlo mali procenat plastičnog otpada, Uredba nije dovoljna da riješi veliki procenat plastičnog otpada s kojim imamo problem. Veći dio plastičnog otpada je predmet Pravilnika o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom – dodala je Hadžić-Ramić.
Ovaj sistem je baziran na principu “produžene odgovornosti proizvođača i uvoznika” koji su putem plaćanja naknade obavezu upravljanja ambalažnim otpadom u koji spada i plastični ambalažni otpad prenijeli na operatera sistema, piše Fena.
Operateri sistema kojih u Federaciji BiH ima dva, a u Republici Srpskoj jedan su odgovorni za postizanje propisanih ciljeva za reciklažu kompletnog ambalažnog otpada čiji je dio i plastični ambalažni otpad.
Federalnim planom upravljanja otpadom za period od 2012. do 2017. godine je bazirana na konceptu izgradnje Regionalnih centara upravljanja otpadom, a dio tog plana je realiziran kroz izgradnju nekoliko regionalnih deponija otpad u čijem okviru su predviđeni centri za upravljanje otpadom.
Međutim, Hadžić-Ramić ističe da je to dugotrajan finansijski i tehnički vrlo zahtjevan proces, a veliku ulogu imaju i lokalne zajednice koje nose dio odgovornosti i obaveze za zatvaranje postojećih deponija i priključivanje regionalnim deponijama.
Pojasnila je da je jedan od problema nedostatak finansijskih sredstava, ali kao drugi problem identificirala je podijeljene nadležnosti kada je u pitanju upravljanje komunalnim otpadom što otežava donošenje odluka i ujednačavanje cijena kao i uvjeta u sistemu upravljanja komunalnim otpadom.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma pokrenulo je izradu nova Strategije upravljanja otpadom nakon koje će biti izrađen i novi Plan upravljanja otpadom te će nakon toga biti poznat daljnji smjer u sistemu upravljanja otpadom u Federaciji BiH.
Ovaj Fond kao ključni segment u ovoj oblasti prepoznao je potrebu za operativnom i finansijskom podrškom prema reciklažnoj industriji koja je ključna za uspostavljanja sistema upravljanja otpadom odnosno osnova cirkularne ekonomije u otpadu.
Također, vodeći se činjenicom da Fond generalno iz oblasti upravljanja otpadom prikuplja vrlo skromna sredstva od naknada prepoznata je potreba za stvaranje novog finansijskog mehanizma revolving fonda.
To je finansijski mehanizam, pojašnjava Hadžić-Ramić putem kojeg je svim zainteresiranim subjektima koji se bave nekom od aktivnosti upravljanja otpadom daje mogućnost da po povoljnim uvjetima (s nultom kamatnom stopom) dobiju kreditna sredstva za projekte u oblasti reciklaže, smanjenja nastajanja i korištenja otpada.
Stoga je stručna savjetnica za oblast upravljanja otpadom pri Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH Elma Hadžić-Ramić izrazila nadu da će se razvijanjem ovog mehanizma u narednom periodu omogućiti i određeni poticaji u smislu granta za najuspješnije korisnike.
mc
The post Mjesečno se u BiH upotrijebi 100 miliona plastičnih kesa appeared first on Radio Srebrenik.
Jak olujni vjetar koji je tijekom subote puhao brzinom između 80 i 100 kilometara na sat, a na mahove i jače, nanio je veliku materijalnu štetu na gospodarskim i privatnim objektima te elektro mreži i na putnim komunikacijama u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.
Posljedice nevremena vidljive su u svim dijelovima Grada Mostara, te općina Čapljine, Stoca, Čitluka, Neuma i Ravnog.
Olujni vjetar lomio je i rušio stabla koje su blokirale na više mjesta prometnice, a čupao je i lomio fasade sa zgrada,nosio krovove s privatnih i gospodarskih objekata, prevrtao šlepere, rušio elelktrične stubove pri čemu su pojedini dijelovi grada i spomenutih općina u više navrata ostajali bez napajanja električnom energijom, priopćeno je u nedjelju ujutro iz Operativnoga centra Civilne zaštite HNŽ-a, piše Fena.
U Gradu Mostaru više od 15 osoba zatražilo je ljekarsku pomoć. Nekoliko ih je zadržano na daljnjem liječenju, uglavnom od ozljeda nastalih kao posljedica padova i udaraca predmetima koji su nošeni vjetrom.
U općini Čapljina, tijekom noći i u jutarnjim satima olujni vjetar pričinio je veću materijalnu štetu na stambenim i gospodarskim objektima, poljoprivrednim imanjima, elektro mreži i na putnim komunikacijama.
Zabilježeno je također dosta polomljenih stabala, oštećenih vozila te oštećenih nadgrobnih spomenika.
Na području općine Čitluk i Stoca zabilježena su oštećenja na krovovima stambenih objekata, a uglavnom se radilo o polomljenim crijepovima koji su padali okolo pričinivši štetu na vozilima koja su bila parkirana u blizini. U Stocu je povremeno nestajalo i električne energije.
U općini Neumu zbog jakih udara vjetra na području općine bilo je porušenih stabala i drugih predmeta. Nema povrijeđenih, a evidentirano je nekoliko manjih kvarova na naponskoj mreži.
Na području općine Ravno prijavljeno je nekoliko oštećenih i polomljenih crijepova na krovovima stambenih objekata i nekoliko porušenih stabala.
Jak vjetar prouzrokovao je i širenje požara u Mostaru, Čapljini i Konjicu, gdje je uglavnom gorjelo raslinje i otpad.
U općini Čapljina požar je u subotu ujutro izbio između tvornice keksa Lasta i Željezničke pruge, te kod benzinske pumpe „Rebac“ u Trebižatu gdje je gorjela borova šuma. Vatrogasci su oba uspjeli sanirati.
The post Jak vjetar u Hercegovini nanio veliku štetu appeared first on Radio Srebrenik.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.
