Arhiva oznaka: vijesti

FUCZ nastavlja potragu za Nalčom i danas: Policija provjerava zaključane objekte

I danas je od ranih jutarnjih sati ekipe Federalne uprave civilne zaštite su na Prokoškom jezeru, gdje se nastavlja potraga za nestalim Harisom Nalčom.

Majda Kovač, glasnovovornica Federalne uprave civilne zaštite u razgovoru za Radiosarajevo.ba kazala je da se potraga nastavalj i danas ali nešto manjim intenzitetom.

Ekipe su na terenu i pripremaju operativni plan za danas. Veliki broj ljudi je radio svih prethodnih dana, tako da danas nastavljamo potragu ali sa nešto manjim brojem, jer moramo odmoriti ljude i za naredne dane. Od jutros je manje i mještana i volontera, ali možda se priključe kasnije našim ekipama”, rekla je Kovač.

Policija će i danas zajedno sa ekipama civilne zaštite biti na terenu, istaknula je Kovač i dodala da će policija zbog toga što imaju naloge nastaviti pregledavati sve nepregledane vikendice, štale, šupe i sve zaključane objekte.

Ako nestali ne bude pronađen ili ekipe ne pronađu neki novi trag, od naredne sedmice ronioci će pregledati jezero, zaključila je Kovač.

The post FUCZ nastavlja potragu za Nalčom i danas: Policija provjerava zaključane objekte appeared first on Kameleon M&M.

Srebrenik.NETwork

Misteriozni nestanci: Ovim ljudima iz BiH gubi se svaki trag, među njima i Tuzlanka

Na zvaničnoj stranici Interpola nalaze se imena i prezime 14 državljana BiH koji su u proteklim godinama nestali. Među nestalima su i djeca čija sudbina nije poznata ni više od tri decenije nakon što je slučaj prijavljen policiji.

Tragične sudbine iz korijena su promijenile živote porodica nestalih, koje ni danas ne gube nadu da će se jednog dana sresti sa svojim najmilijim, piše portal Srpskainfo.

Banjalučanka izašla iz kuće i izgubio joj se svaki trag

Najnovije ime na listi nestalih je Banjalučanka Željka Stevanović (39). Ona je nestala 8. marta ove godine oko 9 sati ujutro, kada se od kuće svojih roditelja udaljila u nepoznatom pravcu.

U momentu nestanka na sebi je imala kraću šuškavu jaknu crne boje bez kapuljače, džins hlače plave boje, kožne čizme dokoljenice kafene boje i džemper zelene boje. U slučaju informacija o nestaloj osobi o svemu obavijestiti najbližu policijsku stanicu na broj telefona 122”, naveli su iz MUP RS.

Gimnazijalac iz Gradiške nestao na školskom odmoru

Dragoljub Misimović (16), učenik gradiške Gimnazije, nestao je 21. decembra 2015. godine, kada je na školskom odmoru navodno otišao do obližnje prodavnice. Učenik je u učionici ostavio jaknu, đačku torbu i ostale stvari i više se nije vratio. Njegov mobilni telefon bio je aktivan još desetak minuta, ali na pozive kolega iz razreda nije odgovarao. Iste večeri o nestanku Dragoljuba Misimovića obaviješteno je rukovodstvo škole i policija. Potraga nije dala rezultat. Ova misterija je bez odgovora i gotovo tri godine kasnije. Niko, za sada, pouzdano ne zna gdje je ovaj gradiški gimnazijalac otišao, ni šta se sa njim dogodilo.

„Prošla sam kroz pakao, otvorite mi vrata raja“

Amela Belkić (25) iz Tuzle nestala je 26. marta 2017. godine, kada se iz Brčkog zaputila prema Tuzli i od tada joj se gubi svaki trag. Njena sestra Marijeta Belkić o nestanku je obavijestila i policiju, ali konkretnih informacija još nema. Prema izjavama bliskih članova porodice, nestala je 2015. godine imala saobraćajnu nesreću, nakon čega je izgubila pamćenje. Porodica je ponovo sumnjala da je Amela doživjela neku povredu, te da postoji mogućnost da je izgubila pamćenje. Na stranici Interpola u opisu nestale navedeno je, između ostalog, da na stomaku ima tetovažu američkog dolara, a na leđima tribal. Na lijevom ramenu je tetovaža u vidu teksta „Prošla sam kroz pakao, otvorite mi vrata raja“, dok je tetovaža na desnoj strani grudnog koša u obliku suze.

Dječak iz BiH nestao u Siriji

Na Interpolovoj listi nestalih državljana BiH je i Ismail Davud Mešinović, koji je nedavno napunio sedam godina. Otac Ismar Mešinović je poginuo na ratištu u Siriji, a porodica sumnja da je odveo sina sa sobom nakon što se rastao s majkom Lidijom Solano Herera. Inače, Interpol navodi da je Davud nestao 15. decembra 2013. u Italiji, u Belunu. Iako je Davud rođen u Italiji, on je državljanin BiH. I Ismarova porodica, njegov brat i otac nikada nisu odsutali od traženja Davuda, za kojeg kako su ranije tvrdili nisu znali da je u Siriji. Ipak, do današnjeg dana Davud nije pronađen, a informacije iz Sirije su govorile da je Davud nakon pogibije Ismara predat u kamp nekim ženama bh. porijekla.

Nestao u poplavama

Goran Simić (33) nestao je 5. augusta 2014. godine tokom poplava koje su pogodile Banjaluku. Simić je vozio „mercedes 190“, koji je pronađen u kanalu pored lokalnog puta, ali od vozača nije bilo ni traga.

Dječak nestao prije 36 godina

Najmisteriozniji nestanak u BiH dogodio se 21. decembra 1982, kada se svaki trag izgubio tada dvogodišnjem Darku Stančeviću u Mostaru. Prema policijskoj evidenciji, Darko je u trenutku nestanka u Rudarskoj ulici vozio bicikl. Počela je padati kiša, a njegovi drugari su se sklonili u kuće. Međutim, Darko se nikada nije vratio svojoj kući. Njegova baka, koja ga je čuvala, ostavila ga je na minut-dva samog i kada se vratila našla je samo bicikl. Decenijama nakon nestanka porodica je tragala za Darkom. Informacija da je viđen u Italiji je provjerena detaljno, a osoba koja odgovara opisu nestalog dječaka odbila je da uradi DNK test.

Pospremila stan i otišla

Prijedorčanka Dijana Zelić (58), službenica u banci, nestala je 1. oktobra 2010. nakon što je pospremila stan u kojem je živjela s majkom i mlađim sinom. Porodica je u ranijim iskazima tvrdila da je nestala bila u finansijskim problemima. Radne kolege iz banke tvrdile su da je Dijana bila odgovorna i vrijedna radnica, te da je četiri dana prije nego što je otišla od kuće uzela bolovanje. Ona se službenicima u banci požalila na učestale i jake glavobolje i rekla im da mora otići ljekaru. Od tada je niko u banci više nije vidio.

Otišao od kuće rano ujutro i nije se vratio

Adem Čomor (65), bivši policajac i načelnik KPZ, iz mostarskog naselja Balinovac nestao je 17. januara 2013. godine. Porodica nestalog je saopštila da je Čomor posljednji put viđen u jutarnjim časovima, oko 5.35, kada je izašao iz porodične kuće na Balinovcu.

Ostali

Na listi nestalih, za kojim traga Interpol, nalaze se još Almerisa Ćudić (38), rođena u Gračanici, a nestala u aprilu 2014. u Srebreniku, Jadranko Gabrić (59) iz Mostara koji je 1999. nestao u Sarajevu, Dalibora Milanovića (38), rođenog u Mostaru, gdje je i nestao 2014. Na listi Interpola je i ime Ivana Vegara (43), koji je nestao 6. jula 2004. Nestanak Inge Perković (33) iz Mostara prijavljen je 2006, a državljanin BiH Temaj Astrit (26) nestao je 12. oktobra 2016. u Nikšiću.

Tuzlanski.ba

The post Misteriozni nestanci: Ovim ljudima iz BiH gubi se svaki trag, među njima i Tuzlanka appeared first on Kameleon M&M.

Srebrenik.NETwork

Ministarstvo za ljudska prava: Potpisani ugovori vrijedni 2,35 miliona KM

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine Semiha Borovac potpisala je danas ugovore sa korisnicima grant sredstava namijenjenih za implementaciju Akcionog plana za poboljšanje položaja Roma, te podršku nevladinim organizacijama.

Vrijednost ugovora koji su potpisani sa korisnicima grant sredstava Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice iznosi 2.350.000 KM.

– Od te sume, dva miliona KM su grant sredstva za implementaciju Akcionog plana za poboljšanje položaja Roma u oblasti zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i zdravstvene zaštite – izjavila je ministrica Borovac.

BiH se kroz Dekadu Roma, kako je dodala, obavezala na izdvajanje značajnih finansijskih sredstava u cilju rješavanja problematike Roma, najbrojnije nacionalne manjine i u BiH.

I nakon okončanja Dekade nastavljeno je izdvajanje sredstava u cilju integracije Roma u bh. društvo i osiguranje kvalitetnijih uslova njihovog života rješavanjem stambenih, te pitanja zapošljavanja i zdravstvene zaštite.

– U periodu od 2009. do 2018. godine iz budžeta Ministarstva izdvojeno je više od 23,6 miliona KM za rješavanje romske problematike. Zahvaljujući tim sredstvaima izgrađeno je i rekonstruisano 547 stambenih jedinica, a više od 800 osoba je koristilo sredstva za zapošljavanje za šta je izdvojeno više od šest miliona KM – navela je Borovac.

Kada je riječ o grant sredstvima za podršku nevladinim organizacijama u oblasti ljudskih prava dodjeljeno je 350.000 KM za 45 nevladinih organizacija u BiH.

Radi se o pet grantova namijenjenih za podršku: nevladinim organizacijama uključenim u zaštitu žrtava trgovine ljudima, organizacijama osoba s invaliditetom, udruženjima nacionalnih manjina, udruženjima porodica nestalih osoba u BiH te organizacijama za ljudska prava u svrhu promocije ljudskih prava u BiH.

Admir Galijatović iz Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je kazao da zavodi za zapošljavanje u BiH dugi niz godina imaju kvalitetnu saradnju, kao i sa nevladinim sektorom.

-Zahvaljujući tim sredstima zaposlen je veliki broj osoba i možemo samo afirmativno govoriti o načinu i plasmanu sredstava u vezi zapošljavanja i samozapošljavanja Roma – dodao je Galijatović.

Zahvalnost i podršku realizaciji sličnih projekata i ubuduće iskazali su i direktor NVO Sumero Haris Haverić i predsjednik Saveza nacionalnih manjima RS Franjo Rover.

(RTV Slon/Fena)

The post Ministarstvo za ljudska prava: Potpisani ugovori vrijedni 2,35 miliona KM appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Objavljena nova pravila za iznošenje novca sa teritorije EU

Vijeće EU usvojilo je novu uredbu za unapređenje kontrole tokova gotovine koja se unosi ili iznosi iz EU.

Sve to radi efikasnijeg otkrivanja i eliminisanja finansiranja terorizma, pranja novca, izbjegavanja poreza i drugih kriminalnih aktivnosti.

Novim propisom se proširuje definicija “gotovine” tako da ne obuhvata samo novčanice, već i čekove, putničke čekove, pripejd kartice i zlato, kao instrumente plaćanja ili “visokolikvidnu robu”.

Obuhvat definicije proširuje se i na gotovinu koja se šalje poštom, pošiljkom robe ili preko kurira, naveo je Savet EU u saopštenju. Novom uredbom se proširuje obaveza svakog gradjanina da prijavi carini kada ulazi u ili izlazi iz EU sa 10.000 evra ili više u gotovini. Deklaracija će biti potrebna bez obzira na to da li putnik lično nosi novac, ili je ona u prtljagu, ili u prevoznom sredstvu kojim putuje.

Na zahtev vlasti, ta dekaracija mora da bude na raspolaganju radi provjere. Ukoliko se gotovina šalje na drugi način, vlasti će moći da traže od pošiljaoca ili primaoca da pokažu deklaraciju. Vlasti će moći da kontrolišu svaku pošiljku, paket ili prevozno sredstvo koje možda sadrži gotovinu “bez pratnje”.

Austrijski ministar finansija Hartvig Leger je istakao da nova uredba znači da će se “novosti koje je na planu medjunarodnih standarda u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma razvila Operativna grupa za finansijske akcije (FATF) odraziti na propise EU”.

Članice EU će razmjenjivati informacije kada sumnjaju da je gotovina povezana sa kriminalnim aktivnostima koje mogu da negativno utiču na finansijske interese EU.

Te informacije će se dostavljati i Evropskoj komisiji. Novi propis neće sprečavati članice da sprovode dodatne kontrole kretanja gotovine unutar EU, u skladu s domaćim zakonima, pod uslovom da su te kontrole u skladu sa osnovnim slobodama EU.

Usvojenu regulativu sada treba da potpišu Savjet i Evropski parlament. Zatim će biti objavljena u službenom glasniku EU i stupiće na snagu 20. dana od objavljivanja. Važeći propisi o tokovima gotovine u i iz EU primjenjuju se od sredine 2007. godine.

The post Objavljena nova pravila za iznošenje novca sa teritorije EU appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

CIK: Sutra počinje predizborna šutnja

Sutra počinje predizborna šutnja i trajat će do zatvaranja biračkih mjesta.

Za vrijeme izborne šutnje zabranjene su sve javne aktivnosti.

U nedjelju 7. oktobra u sedam sati trebala bi da budu otvorena sva glasačka mjesta. Zatvaranje je predviđeno u 19:00 sati.

Svi glasači će morati imati jedan važeći identifikacijski dokument: ličnu kartu, vozačku dozvolu ili pasoš.

U BiH će biti otvoreno oko 5.790 biračkih mjesta i omogućeno glasanje uz pomoć 314 mobilnih timova. Na centralnom biračkom spisku se nalazi oko 3.350.440 birača.

Od 77.000 paketa koji su poslani u inozemstvo vraćeno je 47.000 hiljada onih koji su glasali i 6.000 hiljada neuručene pošte.

CIK je za ovogodišnje izbore akreditirao 6.500 posmatrača, od toga 1.000 stranih.

Građani će odlučiti o popunjavanju 518 funkcija i to u Predsjedništvu BiH, Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Narodnoj skupštini Republike Srpske. Bit će izabran predsjednik i dva potpredsjednika Republike Srpske i Skupštine deset kantona u Federaciji BiH.

The post CIK: Sutra počinje predizborna šutnja appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Učenici i roditelji blokirali autobusku stanicu u Lukavcu (FOTO)

Zbog posljedica smanjenja broja putnika na određenim linijama i neuspješnih pregovora delegacije GIPS i Općine Lukavac, od 1. Oktobra javni prevoz putnika na općini Lukavac je obustavljen na 7 linija.

Iz tog razloga danas su nezadovoljni roditelji i učenici blokirali autbusku stanicu u Lukavcu u cilju da ponovo dobiju prevoz na linijama koje su ukinute.

Napominjemo da je saobraćaj obustavljan na linijama:

  • Lukavac „AS“ – Huskići – Šikulje;
  • Lukavac „AS“ – Bokavići (Džamija) – Selimovići,
  • Lukavac „AS“ – Babice – Orahovica,
  • Lukavac „AS“ – Puračić „R“ – Karići (Spomenik),
  • Lukavac „AS“ – Modrac „R“ – Tabaci (Veliko Raskršće),
  • Lukavac „AS“ – Koksara – Panjik (Škola),
  • Lukavac „AS“ – Gornje Poljice „R“ – Jaruške.

 


Sodalive

The post Učenici i roditelji blokirali autobusku stanicu u Lukavcu (FOTO) appeared first on Kameleon M&M.

Srebrenik.NETwork

Regulatorna agencija za komunikacije novčano kaznila RTV kuće zbog kršenja izbornih propisa

Na osnovu rezultata monitoringa koji se provodi od početka predizborne kampanje 7. septembra 2018. godine, Regulatorna agencija za komunikacije (Agencija) je  izrekla sljedeće izvršne mjere radi kršenja pravila i propisa Agencije, kao i izbornih propisa:

  • Alternativnoj televiziji d.o.o. Banja Luka (ATV) izrečena je novčana kazna u iznosu od 5.000,00 KM zbog utvrđenog kršenja člana 5. (Pravičnost i nepristrasnost), stav (7) i člana 7. (Lažni ili zavaravajući audiovizuelni i radijski programi), st. (1) i (2) Kodeksa o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, te kršenja članova 16.2 , 16.3 i 16.12 Izbornog zakona BiH u okviru Poglavlja 16. Mediji u izbornoj kampanji;
  • Alternativnoj televiziji d.o.o. Banja Luka (ATV) izrečena je mjera pismenog upozorenja zbog utvrđenog kršenja člana 8. (Raspored televizijskog oglašavanja i teletrgovine) stav (5) Kodeksa o komercijalnim komunikacijama;
  • Hayat d.o.o. izrečena je mjera pismenog upozorenja zbog utvrđenog kršenja člana 8. (Plaćeno političko oglašavanje), stav (4) Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata u periodu od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora, te kršenja članova 16.2., 16.3., 16.4. i 16.5. Izbornog zakona BiH u okviru Poglavlja 16. Mediji u izbornoj kampanji;
  • Radioteleviziji Bosne i Hercegovine – BH Radio 1 izrečena je mjera usmenog upozorenja zbog utvrđenog kršenja člana 16.14 stav (5) Izbornog zakona BiH u okviru Poglavlja 16. Mediji u izbornoj kampanji.

Imajući u vidu da je Agencija već objavila informaciju o pokretanju postupka protiv Radio-televizije Republike Srpske (RTRS), obavještavamo da je zbog obimnosti predmeta postupak još uvijek u toku. Pored toga, RTRS je zahtijevala održavanje usmene rasprave u postupku, što dodatno utiče na vremenski okvir donošenja odluke.

Takođe, Agencija je po službenoj dužnosti pokrenula postupke protiv Televizije BN, Televizije Alfa i Radija Velika Kladuša.

Agencija će nastaviti da vrši stalni monitoring informativnih i izbornih TV programa stanica u cilju provjere poštivanja pravila i propisa, kao i odredbi Izbornog zakona BiH i Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata.

Na kraju, Agencija još jednom poziva sve nosioce dozvola da se do kraja predizborne kampanje strogo pridržavaju pravila i propisa, odredbi Izbornog zakona BiH i Pravilnika o medijskom predstavljanju političkih subjekata. Agencija posebno podsjeća na poštivanje izborne šutnje koja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta, odnosno 6. oktobra 2018. godine u 7:00 sati, i traje do njihovog zatvaranja, kao i zabranu objavljivanja istraživanja javnog mnijenja koja je počela u petak, 5. oktobra u 7:00 sati.

The post Regulatorna agencija za komunikacije novčano kaznila RTV kuće zbog kršenja izbornih propisa appeared first on Kameleon M&M.

Srebrenik.NETwork

Stranke potrošile više od osam miliona KM za oglašavanje, skupove i bilborde

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BiH) predstavio je preliminarne rezultate monitoringa izborne kampanje, koji je pokazao da je 9 političkih stranaka do 2. oktobra utrošilo više od 2,1 miliona KM na oglašavanje na televiziji i štampi. Pored toga, rezultati su pokazali i da je 10 stranaka organizovalo preko 430 skupova i predizbornih događaja, čija organizacija posmatrajući po prosječno prijavljenm troškovima predizbornih skupova, iznosi takođe više od 2 miliona KM.

Najviše su na oglašavanje na televiziji i u štampi utrošile Srpska demokratska stranka (SDS) 430.000 KM, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji je utrošio gotovo 380.000 KM, te Stranka demokratske akcije (SDA) sa oko 310.000 KM. Tu su i Demokratski narodni savez (DNS) sa procijenjenim troškovima oglašavanja u elektronskim i štampanim medijima od oko 258.000 KM, Ujedinjena Srpska sa oko 233.000 KM, Partija demokratskog progresa (PDP) sa oko 240.000, Savez za pobjedu oko 143.000 KM, Savez za bolju budućnost sa oko 104.000,  Socijaldemokratska partija BiH (SDP) sa oko 26.000 KM, dok je je HDZ BiH imao zabilježene samo četiri objave oglasa.

U ove iznose nisu uključeni troškovi vanjskog oglašavanja, bilborda, plakata i letaka, za koje prema procjenama tokom ranijih kampanja, stranke utroše i do 4 miliona KM, kao ni oglašavanje putem društvenih mreža i online medija, koje je u ovoj izbornoj kampanji bio najdominantniji vid oglašavanja, a za koji je nemoguće utvrditi utrošene iznose. Upravo zbog sve dominantnijeg oglašavanja stranaka i kandidata putem novih medija, u ovoj kampanji je do sada zabilježen značajan pad troškova oglašavanja putem tradicionalnih medija.

Najviše je predizbornih skupova imao je SNSD (87 skupa), zatim DNS (70 skupova) i SDS (65 skupa), s tim što su se kandidati SDS uglavnom predstavljali na skupovima zajedno sa kandidatima ostalih članica Saveza za pobjedu, uključujući i PDP (15 skupova). Najmanje predizbornih skupova održali su HDZ BiH (27 skupa) i PDA (12 skupova) koja se bazirala na teritoriju Tuzlanskog kantona, a HDZ BiH je više posvetio pažnju posjetama gradovima i opštinama, institucijama, udruženjima, te sastancima sa lokalnim župnicima i udruženjima.

TI BiH je pratio i aktivnosti kandidata političkih stranaka koji obnašaju funkcije u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, što uključuje otvaranje objekata, sastanke, posjete institucijama, udruženjima, građanima, i poredio ove aktivnosti sa istim periodom u 2017. Podaci do kojih je došao TI BiH pokazuju enormno povećanje aktivnosti funkcionera u predizbornoj kampanji, koje je iskorišteno za promociju poltičkih stranaka i kandidata, što govori o zloupotrebi javnih funkcija i korištenju pristupa javnim sredstvima i institucijama u svrhu stranačke i lične promocije. Od svih kandidata koji obavljaju javne funkcije i koji su bili obuhvaćeni monitoringom najviše aktivnosti imali su Milorad Dodik, Dragan Čović i Željka Cvijanović. Milorad Dodik imao je 51 funkcionersku aktivnost u kampanji, dok je u istom periodu prošle godine imao samo 9. Na isti način Dragan Čović imao je 42 akivnosti u poređenju sa 22 u septembru 2017.

U sklopu monitoringa, TI BiH je zabilježio brojne zloupotrebe javnih funkcija i javnih sredstava u svrhu provođenja izborne kampanje, što uključuje i direktno preusmjeravanje sredstava institucija i ustanova za stranačku promociju, te je o svim slučajevma obavijestio Centralnu izbornu komisiju.

The post Stranke potrošile više od osam miliona KM za oglašavanje, skupove i bilborde appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine će intenzivirati aktivnosti na unapređenju dopunskog obrazovanja djece bosanskohercegovačkih iseljenika u inozemstvu. Ministarstvo vanjskih poslova će uspostaviti registar dopunskih škola u inozemstvu i o preuzetim aktivnostima izvijestiti Vijeće ministara BiH u narednih 60 dana. Zaključeno je ovo nakon što je Vijeće ministara informirano o analizi troškova dopunskog obrazovanja djece bosanskohercegovačkih iseljenika u inozemstvu, koju je pripremilo Ministarstvo civilnih poslova. Analiza je pokazala da je dopunsko obrazovanje i učenje maternjeg jezika u inozemstvu različito organizirano od zemlje do zemlje, a trenutno bh. institucije ne posjeduju zbirne podatke o ukupnom broju dopunskih škola, broju učenika, niti troškovima finansiranja. Prema analizi podataka pojedinačno pristiglih iz više evropskih i prekookeanskih zemalja učenje maternjeg jezika za djecu bh. porijekla najuređenije je u Austriji i Švedskoj. Međutim, i iz ovih, kao i drugih država uključenih u ovu analizu, zatraženo je intenzivnije uključivanje institucija BiH na unapređenju dopunskog obrazovanja i izučavanja maternjeg jezika

Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine će intenzivirati aktivnosti na unapređenju dopunskog obrazovanja djece bosanskohercegovačkih iseljenika u inozemstvu.

Ministarstvo vanjskih poslova će  uspostaviti registar dopunskih škola u inozemstvu i o preuzetim aktivnostima izvijestiti Vijeće ministara BiH u narednih 60 dana.

Zaključeno je ovo nakon što je Vijeće ministara informirano o analizi troškova dopunskog obrazovanja djece bosanskohercegovačkih iseljenika u inozemstvu, koju je pripremilo Ministarstvo civilnih poslova.

Analiza je pokazala da je dopunsko obrazovanje i učenje maternjeg jezika u inozemstvu različito organizirano od zemlje do zemlje, a trenutno bh. institucije ne posjeduju zbirne podatke o ukupnom broju dopunskih škola, broju učenika, niti troškovima finansiranja.

Prema analizi podataka pojedinačno pristiglih iz više evropskih i prekookeanskih zemalja učenje maternjeg jezika za djecu bh. porijekla najuređenije je u Austriji i Švedskoj. Međutim, i iz ovih, kao i drugih država uključenih u ovu analizu, zatraženo je intenzivnije uključivanje institucija BiH na unapređenju dopunskog obrazovanja i izučavanja maternjeg jezika. (RTV SLON)

The post Ministarstvo civilnih poslova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice i Ministarstvo vanjskih poslova Bosne i Hercegovine će intenzivirati aktivnosti na unapređenju dopunskog obrazovanja djece bosanskohercegovačkih iseljenika u inozemstvu. Ministarstvo vanjskih poslova će uspostaviti registar dopunskih škola u inozemstvu i o preuzetim aktivnostima izvijestiti Vijeće ministara BiH u narednih 60 dana. Zaključeno je ovo nakon što je Vijeće ministara informirano o analizi troškova dopunskog obrazovanja djece bosanskohercegovačkih iseljenika u inozemstvu, koju je pripremilo Ministarstvo civilnih poslova. Analiza je pokazala da je dopunsko obrazovanje i učenje maternjeg jezika u inozemstvu različito organizirano od zemlje do zemlje, a trenutno bh. institucije ne posjeduju zbirne podatke o ukupnom broju dopunskih škola, broju učenika, niti troškovima finansiranja. Prema analizi podataka pojedinačno pristiglih iz više evropskih i prekookeanskih zemalja učenje maternjeg jezika za djecu bh. porijekla najuređenije je u Austriji i Švedskoj. Međutim, i iz ovih, kao i drugih država uključenih u ovu analizu, zatraženo je intenzivnije uključivanje institucija BiH na unapređenju dopunskog obrazovanja i izučavanja maternjeg jezika appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Zemlje regiona bilježe ekonomski rast, u nekoliko država visok javni dug

– Za 2018. godinu, najveći ekonomski rast je procijenjen za Albaniju i Kosovo, na nivou od četiri odsto, za Crnu Goru 3,8 odsto, za Srbiju 3,5 odsto, BiH 3,2 odsto, a za Makedoniju 2,5 odsto

– U državama regiona Zapadnog Balkana zabilježen je ekonomski rast, prevashodno zbog povećane javne potrošnje. Ipak, u nekim zemljama se bilježi nizak stepen otvaranja novih radnih mjesta, ocjena je ekonomista svjetske banke, javlja Anadolu Agency (AA).

Najnoviji Redovni ekonomski izvještaj za zapadni Balkan „Viši, ali krhki rast“, koji je danas predstavljen u Podgorici, procjenjuje da će rast na zapadnom Balkanu u 2018. iznositi 3,5 odsto, a da će države ostvariti stope rasta između 2,5 i 4 odsto.

Iako je zaposlenost porasla u pet od šest zemalja regije, 91.400 otvorenih novih radnih mjesta između jula 2017. i jula 2018. je znatno manje u odnosu na 214.000 godinu ranije. Najveći broj novih radnih mjesta se otvara u industriji i uslužnim sektorima.

Linda Van Gelder iz Svjetske banke, kazala je da je u cijeloj regiji rast podržan javnim investicijama i potrošnjom.

“Zemlje koje su imale brže povećanje investicija, zabilježile su i brži rast. Iako su ne ciljana socijalna davanja i plate u javnom sektoru imali pozitivan uticaj na rast u kratkoročnom periodu, oni povećavaju fiskalne osjetljivosti. Povećanje privatnih investicija i izvoza predstavlja održiviji način rasta“, kazala je Gleder.

U većini zemalja zapadnog Balkana, velik javni dug, koji i dalje raste, je praćen fiskalnim i vanjskim disbalansom, što izglede čini osjetljivim na povećanje troškova finansiranja, ako bi došlo do pooštravanja uslova na finansijskim tržištima.
Izvještaj takođe navodi potrebu za većom ekonomskom integracijom u cilju promocije većeg, održivog rasta i podsticanja otvaranja radnih mjesta. Potrebna je veća integracija između zemalja zapadnog Balkana usmjerena na trgovinu, investicije, mobilnost i digitalnu integraciju, da bi se ubrzao rast, prevazišla ograničenja malih i fragmentisanih nacionalnih tržišta i osigurala dugoročna ekonomska stabilnost.

Za 2018. godinu, najveći ekonomski rast je procijenjen za Albaniju i Kosovo, na nivou od četiri odsto, za Crnu Goru 3,8 odsto, za Srbiju 3,5 odsto, BiH 3,2 odsto, a za Makedoniju 2,5 odsto.

Mark Šilfbauer, ekonomista Svjetske banke, govoreći o Crnoj Gori, istakao je da je ekonomski rast u Crnoj Gori, veći od očekivanog.

„Ali još uvijek ostaju fiskalne neuravnoteženosti i ostaje visok javni dug. Ekonomski rast je procijenjen na prosjeku od 3,8 odsto. Ovo je mnogo veći rast od onoga što smo prije šest mjeseci predvidjeli. I dalje postoji dosta prostora za unaprjeđenje stranih ulaganja u Crnoj Gori. Strane direktne investicije su u Crnoj Gori konkretisane na turizam, energetiku i nekretnine i čine 80 odsto ukupnih investicija“, kazao je Šilfbauer.

The post Zemlje regiona bilježe ekonomski rast, u nekoliko država visok javni dug appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Doktor molekularne biologije Nataša Bajalović: U Singapuru sam dobila stipendiju za doktorske studije i posao, što u Bijeljini nisam mogla

Nataša Bajalović iz Bijeljine, doktorica molekularne biologije, koja živi i radi u Singapuru, otišla je sa ovih prostora jer nije mogla da nađe posao. Njen talenat su prepoznali u toj dalekoj zemlji, koja joj je dala stipendiju, pokrila sve druge troškove i obezbijedila platu za vrijeme trajanja doktorskih studija. U ovom intervju govori o svom naučnom radu, izazovima u bavljenju ovom naukom i zemlji u kojoj živi.

– Osnovnu školu i gimnaziju sam završila u Bijeljini i upisala Molekularnu biologiju i fiziologiju na Biološkom fakultetu, na PMF-u u Beogradu. Doktorske studije sam završila na Nanyang Technological University, Singapore. Tema mog doktorata je bio uticaj hormona progesterona u razvoju i tretmanu određenog tipa raka dojke – “Defining the role of progesterone receptor and progestin in luminal breast cancer cells.”

Kada ste bili potpuno sigurni da je molekularna biologija oblast koja vas zanima? 

Otprilike u četvrtom razredu srednje škole sam znala da želim da studiram ili medicinu ili molekularnu biologiju. U to vrijeme genetika mi je bila posebno interesantna, tako da sam se na kraju odlučila za molekularnu biologiju.

Šta je u toj nauci za vas bio najveći izazov i kako ste otišli u Singapur? 

Poseban izazov je razviti takozvani “critical way of thinking”- gdje svaku sitnicu, svaku pojavu i promjenu ma koliko ona izgledala malena, treba raščlaniti na najsitnije moguće detalje i analizirati ponovo i ponovo. Aplicirala sam za Singapore Internatinal Graduate Award (SINGA) stipendiju, i nakon dva intervjua dodijeljena mi je stipendija koja pokriva troškove studiranja, upisa zdravstvenog osiguranja, zatim troškove avionske karte. Ova stipendija takođe obuhvata i mjesečnu platu četiri godine, koliko traju doktorske studije u Singapuru.

 Kakvi su vaši dalji planovi?

Odmah nakon doktoriranja, ponuđen mi je posao na drugom Univerzitetu u Singapuru, gdje ću da nastavim naučno-istraživački rad, ali u drugoj oblasti, što mi je jako bitno za nastavak kako akademske tako i van-akademske karijere, kojoj sam u ovom trenutku malo više naklonjena.

Zašto ste se odlučili da odete i kakva je zemlja u kojoj trenutno živite, šta vam se dopada, a šta ne? 

Nakon završetka studija, par godina nisam mogla da nađem posao u struci, tako da je logičan sled događaja nažalost, bio odlazak iz zemlje. Singapur je izuzetno organizovana država sa striktnim zakonima koji se poštuju. Ovdje kriminala praktično i nema, tako da je potpuno bezbjedno ići u bilo koji dio grada bilo kada. Kazne su ogromne čak i za bacanje papirića na ulici ili pušenje na neoznačenim mjestima. Pušenje u zatvorenim prostorijama je strogo zabranjeno. Cigarete i alkohol se smatraju luksuzom, tako da im je i cijena prilično visoka. Mito i korupcija su strogo zabranjeni, tako da mislim da strogim zakonima i visokim kaznama moze svaka zemlja da se dovede u red.

Infobijeljina.com

 

The post Doktor molekularne biologije Nataša Bajalović: U Singapuru sam dobila stipendiju za doktorske studije i posao, što u Bijeljini nisam mogla appeared first on Kameleon M&M.

Srebrenik.NETwork

ŠOKANTNI DETALJI ISTRAGE U BANJA LUCI: Dječacima seksom naplaćivao marihuanom

Banjalučka policija proširila je istragu protiv Gorana Damjanića (53) zvanog Zola, uhapšenog u akciji „Lava“ zbog sumnje da je, kako saznajemo, seksualno iskorištavao maloljetnike. Dajmanić je pritvoren, a priča se dodatno dramatizirala kada je 53-godišnjak tokom privođenja doživio infarkt.

Bolesni zahtjevi

Izvor blizak istrazi kaže da je policija došla do dokaza da je osumnjičeni, koji se tereti za trgovinu narkoticima, seksualnim uslugama naplaćivao marihuanu dječacima koji nisu imali novca da mu plate za drogu.

– Postoje čvrsta saznanja i dokazi da je osumnjičeni Damjanić imao seksualne odnose s maloljetnicima. Iskorištavao je uglavnom dječake srednjoškolskog uzrasta. Kada nisu imali novca da plate, oni su pristajali da s njim imaju oralni seks ili da ga na drugi način seksualno zadovolje u zamjenu za drogu – otkriva izvor blizak istrazi, piše Avaz.

Operativni podaci ukazuju da se radilo o više maloljetnih žrtava, a navodno postoje i videosnimci na kojima se vidi Damjanić u neprimjerenim odnosima s maloljetnicima, što će biti u fokusu daljnje istrage.

Pretres stana

Goran Damjanić uhapšen je 28. septembra u akciji „Lava“ zbog sumnje da je na području grada prodavao marihuanu. Akcija je mjesecima pripremana i po nalogu suda inspektori PU Banja Luka pretresli su stan koji je osumnjičeni koristio i u njemu pronašli i oduzeli 827,8 grama marihuane, digitalnu vagu za precizno mjerenje, kao i druge predmete koji se koriste za pakovanje, konzumiranje i daljnju distribuciju droge.

Na prijedlog Tužilaštva, određen mu je pritvor zbog bojazni da će ometati krivični postupak utjecajem na svjedoke i ponoviti krivično djelo. Međutim, dok se policija spremala da ga sprovede u Okružno javno tužilaštvo u Banjoj Luci, Damjaniću je pozlilo i doživio je srčani udar pa je prevezen u UKC RS, gdje je operiran, ali to nije promijenilo odluku o pritvoru i on je sproveden u KPZ.

Otpušten iz bolnice

Iz UKC-a RS navode da je Goran Damjanić, nakon što mu je pozlilo u policiji, bio hospitaliziran u Klinici za kardiovaskularne bolesti, te da je jučer otpušten iz bolnice.

– Po prijemu u bolnicu pacijentu je urađena koronografija, a nakon toga mu je ugrađen stent i jučer je otpušten s bolničkog liječenja – navode iz UKC-a RS.

Hayat.ba

The post ŠOKANTNI DETALJI ISTRAGE U BANJA LUCI: Dječacima seksom naplaćivao marihuanom appeared first on Kameleon M&M.

Srebrenik.NETwork

Smiju krasti samo hranu: Indonezijska policija uhapsila 92 osobe zbog pljački

Indonezijska policija saopćila je da je uhapsila 92 osobe zbog pljačke robe u oblastima razorenim zemljotresom i cunamijem u centralnoj pokrajini Sulawesi.

Brigadni general nacionalne policije Dedi Prasetyo kazao je da će sigurnost biti pojačana kako bi se očuvali red i mir u Paluu, najvećem gradu u zoni zemljotresa. Lokalna televizija javila je da su 92 osobe uhapšene s opljačkanom robom, među kojom su automobilske gume, motorno ulje i poljoprivredna oprema. Oni su iz Palua i obližnjih oblasti pogođenih prirodnom katastrofom prošlog petka.

Pomoć sporo stiže do preživjelih, a očajni mještani provalili su u prodavnice kako bi uzeli zalihe hrane. Vlasti su saopćile da mještani mogu samo uzimati hranu i da će prodavnice kasnije biti obeštećene. Prasetyo je istaknuo da predsjednik države Joko Widodo ohrabruje ponovno pokretanje ekonomskih aktivnosti, ali da se poslovne aktivnosti ne mogu pokrenuti bez adekvatne sigurnosti.

Sudeći po zvaničnim brojkama, broj poginulih nadmašio je 1.400, uz hiljade povrijeđenih i 70.000 raseljenih ljudi. Očekuje se da će broj žrtava biti veći, a zvaničnici su saopćili da su se timovi za potragu i spašavanje domogli svih pogođenih oblasti. Očekuje se da aerodrom oštećen zemljotresom bude ponovo otvoren za civilni saobraćaj tokom dana.

Indonezijska vojska dovodi pojačanja kako bi pomogla u osiguranju bezbjednosti i u potrazi za preživjelima i eventualnim novim žrtvama. Potpukovnik Agus Hariyanto saopćio je da je stotinu marinaca stiglo na aerodrom u Paluu i da je još 200 na putu rema zračnoj luci. Vojni avioni koriste se za evakuiranje povrijeđenih ljudi i drugih preživjelih iz Palua. Nekoliko nevladnih grupa također je stiglo u potresom pogođene oblasti.

Tajvanska fondacija Tzu Chi poslala je desetočlani tim ljekara i ostalog medicinskog osoblja a očekuje se da će još medicinskih radnika stići tokom dana. Oni će pomoći u evakuiranju nekoliko povrijeđenih pacijenata koji čekaju na aerodromu, prenosi Associated Press.

Fena

The post Smiju krasti samo hranu: Indonezijska policija uhapsila 92 osobe zbog pljački appeared first on Kameleon M&M.

Srebrenik.NETwork

U BiH registrovano više od 16.500 migranata

Služba za poslove sa strancima do sada je u BiH registrovala 16.518 migranata, a namjeru za azil izrazilo je njih 15.451, rekao je direktor Službe Slobodan Ujić.

Ističući da azil nije nikome dodijeljen i da se kontinuitet ulaska migranata u BiH nastavlja, Ujić je rekao da primarnu ulogu u njihovom smještaju ima Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i da je sve spremno da kasarna Ušivak u opštini Hadžići od naredne sedmice primi migrante.

On je naveo da je smanjen broj migranata u Unsko-sanskom kantonu, gdje ih je bilo između 4.000 i 4.500, a sada ih je od 1.500 do 2.500.

“Nama je najbitnije da imamo veći izlazak migranata iz BiH nego ulazak, a to se dešava posljednjih nekoliko mjeseci”, rekao je Ujić i podsjetio da je najveći pritisak migracije rijekom Drinom od Bratunca do Janje i manji dio preko Višegrada.

Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić izjavio je ranije da je broj ilegalnih migranata “drastično smanjen”, a da oni koji se pojavljuju ne žele da ostanu na ovom prostoru.

Mektić je 23. septembra rekao da je u BiH evidentirano 14.969 migranata, da je namjeru za azil izrazilo 13.958, ali je zahtjev za azil podnijelo svega njih 399.

The post U BiH registrovano više od 16.500 migranata appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork