Arhiva oznaka: vijesti

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata u Bosni i Hercegovini u maju ove godine iznosila je 1.106 konvertibilnih maraka (KM), a prema zvaničnim podacima u posljednjoj deceniji porasla je za 270 KM.

Na osnovu podataka Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za maj 2022. godine iznosila je 1.106 KM, što pokazuje nominalan rast za 6,2 posto u odnosu na decembar 2021. godine, dok je u odnosu na maj 2021. godine nominalno viša za 12,8 posto.

Ukupna neto plata u Bosni i Hercegovini u maju 2012. godine iznosila je 836 KM, što je za period od 10 godina rast od 270 KM.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata (SSS) Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec maj iznosila je 2.639 KM i za 145,64 KM je bila veća od aprilske.

The post Prosječna plata u BiH za 10 godina porasla 270 KM appeared first on Kameleon M&M.

Federalno ministarstvo finansija je donijelo Pravilnik o dopuni pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak kojim se uređuje izuzimanje od obaveze plaćanja poreza na dohodak jednokratnih pomoći iz Uredbe o pomoći stanovništvu usljed rasta indeksa potrošačkih cijena koju je Vlada Federacije BiH donijela na sjednici održanoj 7. jula ove godine. 

Uredbom je propisano da poslodavac može izvršiti isplatu jednokratne pomoći zaposleniku, isključivo na njegov transakcijski račun, u visini do 1.080 KM do 31. decembra ove godine. Navedena pomoć, isplaćena pod uvjetima utvrđenim Uredbom, ne smatra se platom ili naknadom plaće prema odredbama Zakona o radu, te ne podliježe obračunu plaćanja poreza i doprinosa.

– Pored toga, ovim pravilnikom se propisuje porezno rasterećenje ograničenog trajanja za obrtnike koji porez na dohodak plaćaju u paušalnom iznosu, tako što se umanjuju propisani mjesečni paušalni iznosi poreza na dohodak za 50 posto do 31. decembra ove godine – saopćeno je iz Federalnog ministarstva finansija.

Objava IZMIJENJEN PRAVILNIK: Poslodavci oslobođeni poreza pri uplati jednokratne pomoći zaposlenicima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Svjetska banka (WB) u idućih pet godina stavit će na raspolaganje Bosni i Hercegovini 750 miliona dolara kroz zajmove namijenjene provedbi reformi i oporavku od posljedica pandemije prouzročene koronavirusom, potvrdili su u srijedu iz ove financijske organizacije. 

Takvu odluku donio je odbor izvršnih direktora WB usvojivši okvir za partnerstva s BiH u razdoblju od 2022. do 2026. koji predviđa potporu održivom oporavku od uticaja pandemije, kao i reforme potrebne za otvaranje novih radnih mjesta te inkluzivnu i zelenu ekonomiju. Odobravanje zajmova provodit će se temeljem procjena o potrebama zemlje, ali će ovisiti i o napretku u provedbi reformi.

“Nestabilno regionalno i globalno okruženje zahtijeva reforme i institucionalne promjene, koje će gospodarstvo Bosne i Hercegovine učiniti otpornijom na unutarnje i vanjske šokove”, stoji u saopštenju dostavljenom medijima. Iz Svjetske su banke pojasnili kako su rezervirana sredstva predviđena za povećanje inkluzivnog zapošljavanja u privatnom sektoru, poboljšanje pružanja usluga, kao i pružanje pomoći BiH u cilju povećanja otpornosti na klimatske promjene.

Ovaj okvir uključuje i zajedničku temu rodnih pitanja, odnosno otklanjanje strukturnih zapreka koje ograničavaju ekonomske prilike za žene i druge ugrožene skupine.

BiH trenutačno koristi sredstva Svjetske banke u iznosu od oko 551 milion dolara.

Objava Svjetska Banka će Bosni i Hercegovini pozajmiti još 750 miliona dolara pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U Bosni i Hercegovini u protekla 24 sata je zabilježeno 439 novih slučajeva koronavirusa.

Testirane su ukupno 1323 osobe, što znači da je, u prosjeku, svaka treća osoba zaražena novim koronavirusom.

Preminula je jedna osoba.

FBiH

U protekla 24h, Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH prijavljen je ukupno 1.041 uzorak, od čega su 274 pozitivna na SARS-CoV-2.

Novi slučajevi registrirani su u svim kantonima u Federaciji BiH, osim u Bosansko-podrinjskom.

Do sada je testirano ukupno 1.292.155 uzoraka, a SARS-CoV-2 je potvrđen kod 253.728 osoba. U protekla 24h, u Federaciji BiH nije bilo prijavljenih smrtnih ishoda.

Ukupan broj smrtnih ishoda na području Federacije BiH je 8.892. 

RS

U posljednja 24 časa u Institutu za javno zdravstvo RS, Univerzitetskom kliničkom centru RS, Univerzitetskoj bolnici u Foči i u bolnicama Sv. Vračevi u Bijeljini i Sv. Luka u Doboju izvršeno je testiranje 242 laboratorijska uzorka, a novi koronavirus (SARS-CoV-2) potvrđen je kod 141 osobe.

Radi se o 66 muškaraca i 75 žena, od kojih je 19 mlađe, 87 srednje i 35 osoba starije životne dobi.

Prema mjestu prebivališta 90 osoba je iz Banjaluke, 18 iz Bijeljine, šest iz Foče, četiri iz Gradiške, po tri iz Višegrada, Laktaša i Modriče, po dvije iz Zvornika, Istočnog Novog Sarajeva, Rudog i Šekovića i po jedna osoba je iz Bratunca, Broda, Istočne Ilidže, Prnjavora, Sokoca i Ugljevika.

U posljednja 24 časa, Institutu za javno zdravstvo RS prijavljen je jedan smrtni slučaj. Radi se o muškoj osobi srednje životne dobi iz Banjaluke.

Do sada je u RS-u potvrđeno 113.529 slučajeva koronavirusa, a preminulo je ukupno 6.397 osoba kod kojih je potvrđen test na koronavirus.
U RS, testirana je ukupno 429.431 osoba.

Ukupan broj hospitalizovanih u RS-u je 66, u Univerzitetskom kliničkom centru RS 35, a u ostalim bolnicama 31. Na respiratoru je jedna osoba.

Brčko

U Brčko Distriktu danas je, od testiranih 40 osoba, njih 24 bilo pozitivno na koronavirus.

Srećom, nije bilo preminulih.

U bolnici u Distriktu pet osoba je smješteno zbog posljedica infekcije COVID-19. Od tog broja, dvije osobe su mlađe životne dobi, dok je troje starije. 

Jedna osoba u bolnici je u teškom stanju.

Objava Zaraza ponovo prijeti: Za 24 sata više od 400 novih slučajeva COVID-a u BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prodaja stanova u izgradnji i korištenje novca kupaca za izvođenje radova, prije rješavanja papirologije i vlasništva na parcelama, postali su stvar prošlosti u Sloveniji koja je jednim zakonom zaustavila “lov u mutnom” investitora i stala u kraj izgradnji objekata sumnjivog kvaliteta, preskupih kvadrata i problema sa uknjižavanjem zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa.

Slovenci su svojim zakonom o stanogradnji u potpunosti zaustavili praksu i dalje snažno ukorijenjenu i u Republici Srpskoj i Federaciji BiH da se od kupca zahtijeva plaćanje kompletne cijene stana prije nego što je bager zabio kašiku u zemlju za kopanje temelja nove zgrade, dok se zemljište i izvođenje radova rješava kroz kompenzacije u stanovima i poslovnim prostorima.

Slovenci više ne dopuštaju da njihov građanin plaća rate kredita i čeka, moleći se bogu da investitor završi zgradu sa probijanjem roka od samo pola godine, a strepeći od lošeg kvaliteta, pa i gašenja građevinskog preduzeća i obustavljanja gradnje na pola puta, što smo mnogo puta vidjeli u ne tako dalekoj prošlosti.

Kako je za portal CAPITAL ispričao banjalučki, a sada i ljubljanski investitor Sladomir Đurić, situacija u ovoj zemlji u oblasti stanogradnje bitno se promijenila kada su Slovenci odlučili da na prvo mjesto stave građanina i kupca i osiguraju mu da će, čak i kada kupuje stan u izgradnji, dobiti ono što je platio i onog kvaliteta koji je propisan.

Kupac nije investitor

Umjesto da kupac zauzima mjesto investitora i svoj novac daje za izgradnju, kaže on, Slovenci zahtijevaju da onaj ko gradi zgradu, mora obezbjediti kompletan iznos i biti vlasnik zemljišta, bilo da ima svoja sredstva ili bankarsku garanciju.

Zato se dešavalo, kaže on, da su se pojedini investitori zaglavljivali na pola puta i da su građani ostajali bez stanova i sredstava i u BiH i Sloveniji. Đurić kaže da su tamo, čim su prepoznali problem, preduzeli ozbiljne mjere da se spriječe zloupotrebe.

Sada je, priča on, u potpunosti eliminisan svaki rizik za kupca i teret izgradnje i njenog kvaliteta pada na investitora, čim se obezbjeđuje da kupac prvo pogleda šta kupuje, a onda to i plati, te se pod kontrolom drže cijene kvadrata, što se u BiH potpuno otelo kontroli.

“Kupac daje kaparu, ali samo deset odsto i taj novac ide na poseban račun, te se ne smije koristiti sve dok objekat ne bude useljiv i dok ne dobije upotrebnu dozvolu. Investitor obezbjeđuje kompletnu finansijsku konstrukciju i osigurava izgradnju u svojoj režiji. U Sloveniji je ranije bilo slično kao što je i danas kod nas. Moglo se uzeti zemljište, a da se neki budući stan dodijeli vlasniku umjesto plaćanja. Kompenzacijom se zatvori izvođenje završnih radova radova, a od kupaca uzme novac i finansira izgradnja. To ovdje više nije moguće, mora se završiti sve prije nego što se stanovi naplate od kupaca”, objašnjava Đurić.

On priča da je Slovenija prepoznala problem građana i odmah aktivirala sve svoje kapacitete da riješi problem neuređenog tržišta stanogradnje, što bi mogla i BiH, odnosno Republika Srpska, samo kada bi htjela.

“Ako država ima volju, ona može da donese ovakav zakon, sve može da se završi za tri mjeseca, što se vidjelo na primjeru Zakona o igrama na sreću. Pokrene se hitna procedura, završe ga i sprovedu u najkraćem roku. Tamo kada se problem prepozna, na njemu se odmah radi. Ja sam izgradio osam objekata tamo, prošao sve procedure i može se raditi i graditi bez problema. Tamo se radi po zakonu, niko vas ne pita ni ko ste ni šta ste, imate odgovarajući poslovni ambijent u kojem su postavljena pravila. Ako ih poštujete, možete normalno da radite”, kaže on.

Haotična gradnja je problem i za kupca i za graditelja

Predsjednik Udruženja poslodavaca građevinarstva i industrije građevinskog materijala Republike Srpske Savo Erić oduševio se idejnim rješenjima slovenačkog zakona i rekao da će ga proučiti, jer nesumnjivo uvodi, prijeko potreban, red na tržište.

“Ovo je dobro rješenje jer bi se tako izbjegle razne nezakonitosti, od odugovlačenja do situacije da neko proda isti stan dva puta, od onoga da ljudi ne mogu da uđu u stan do lošeg kvaliteta izgradnje. Što se mene tiče, ja ovo podržavam, volio bih da ovo dođe kod nas i da se sve uozbilji. Postoje i drugi problemi, na primjer kada se kupuje lokacija, pa se stavi zgrada pod hipoteku, a onda neko kupi stan i ne može da stavi hipoteku niti može da ga proda”, kaže Erić.

On ističee da nama treba promjena i da se mora zaštititi kupac jer postoji mnogo neozbiljnih graditelja. Istovremeno, postoji i dosta kupaca koji se muče sa kreditima i avansima, koji odustaju od kupovine jer ne mogu dobiti kredit, što često završi u dugotrajnim sudskim procesima. Postoji mnogo problematičnih situacija.

“Kod nas se čovjek uselio sa majkom u stan nakon potpisanog ugovora, a prije tehničkog prijema zgrade, nije platio ništa za stan, rekao je da diže kredit i mi sada ne možemo da ga iselimo. Postoje i druge priče, da su investitori nestali, nisu imali bankarsku garanciju ili su napola stali, uzeli dovoljno para od kupaca i pobjegli. Dešava se da nam se pojave investitori koji nemaju nikakav portfelj niti bankarsku garanciju, jer mu niko ne traži, on nađe podizvođače koje izvara i ostavi na cjedilu. Ne plati ih  redovno ili ostane dužan, oni onda ne urade kako treba i neće da poprave greške i to nema kraj”, kaže Erić.

I on vjeruje da bi država, da želi, mogla da napravi sve što je potrebno da bi se zaštitili i kupci i investitori. Na primjeru inflacije i poskupljenja, Erić pokazuje do koje mjere su naše vlasti nezainteresovane za spostveni narod.

Da mi to prepišemo?

“Države u okruženju su odmah krenule u pomoć građanima, kod nas se po tom pitanju ništa nije uradilo. Cijene kvadrata su bezobrazne, a tu imamo i problem sa ponudom i potražnjom. Ne znam kako je došlo do tolikog poskupljenja i zašto se to dozvolilo. Nekada su i ljudi na minimalcu mogli platiti kvadrat stana na kredit, danas, kada je minimalac 650 KM, a cijena kvadrata 3.500 KM, to je postalo nemoguće“, kaže Erić.

Predsjednica Udruženja potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić ocjenjuje da je neuređenost u oblasti stanogradnje stvarnost svih država bivše Jugoslavije, osim Slovenije koja je jednim zakonom osigurala maksimalnu zaštitu svojim građanima.

“Tako nešto kod nas bi donijelo niže cijene i bolji kvalitet kvadrata, a bolje bi se kontrolisali investitori. Evo prilike da mi nešto korisno prepišemo od njih”, kaže ona.

Na pitanje ko bi mogao biti inicijator tih izmjena, ona kaže da se građevinske firme lako dogovore i da će taj lobi sigurno biti protiv usvajanja ovakvog rješenje.

“Veća je ponuda stanova nego potražnja, a oni se dovijaju pa nude nešto jeftinije kvadrate, nakon čega gradnja traje godinama i rijetko kada se ispoštuju rokovi ili kvalitet. Kupci stanova daju novac i pretvaraju se u investitore. Svi mi koji smo investitori novca u zgrade i stanove mogli bismo onda biti i inicijatori da se takvo rješenje usvoji”, kaže Marićka.

Ona priča da se bankarska garancija od investitora danas ne traži, što je apsurdno, jer u stanove ulažu kupci koji preuzimaju ulogu investitora, te podižu kredite i zadužuju se, otplaćuju rate, a da pri tome nemaju nikakve garancije da će objekti biti izgrađeni i da će imati onaj kvalitet naveden u ugovoru.

“To je dobro rješenje i nadam se da ćemo ga i mi uskoro usvojiti. Kod nas postoji i Zakon o socijalnom stanovanju koji bi mogao da riješi problem onih koji ne mogu da kupe stanove po tržišnim cijenama, ali građani ne traže takve stanove niti se lobira za njih, uglavnom ni ne znaju da je to moguće kod nas. Kod nas je uvriježeno mišljenje da moramo robovati kreditima, da jedino tako možemo da živimo. Da plaćamo kvadrat stana 3.000-4.000 maraka dok je minimalac 650 maraka”, kaže Marićka.

CAPITAL.BA

Objava Evo kako FBiH i RS mogu zaustavili prevare i bahate građevinarce… pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Žestoki toplotni talas koji je zahvatio veći dio zapadne Evrope odnio je brojne živote te izazvao niz požara u evropskim zemljama, piše britanski Guardian.

Toplotni talas se pomjerio na sjever i istok te je nekoliko gradova u Francuskoj zabilježilo najvišu temperaturu ikad, a gotovo 2.000 vatrogasaca se i dalje bori sa ogromnim požarima na jugozapadu.

Nantes, u blizini atlantske obale, u ponedjeljak je zabilježio 42°C, nadmašivši prethodni maksimum od 40,3°C postavljen 1949. godine, dok je Brest, u Bretanji, dostigao 39,9°C, više od četiri stepena više od rekorda iz 2002. od 35,1°C.

Meteorolozi očekuju da će rekordi biti ponovo oboreni u utorak jer se masa vrućeg zraka koja je zahvatila velike dijelove kontinenta posljednjih sedmica pomjerila na sjever i istok u istočnu Francusku, Belgiju, Holandiju i Njemačku. Također se očekuje da će Velika Britanija zabilježiti najvišu temperaturu ikada.

Holandska meteorološka služba saopštila je da bi temperature u utorak mogle dostići 38 stepeni Celzijusa, te je izdato narandžasto upozorenje o ekstremnim vremenskim prilikama u centru i jugu zemlje, a zvaničnici u Belgiji upozavaju na temperaturu od 40 stepeni i više.

Kako navodi The Guardian, Evropska komisija je objavila da su upozorenja na sušu na snazi na 46% teritorije Evropske unije, te da je 11% teritorije u stanju pripravnosti.

Najveći požari su zabilježeni na jugozapadu Francuske blizini Bordeauxa, gdje se vatrogasci bore da obuzdaju dva požara koji su buknuli još prije oko sedmicu dana u La Teste-de-Buchu i Landirasu, te i trećim, u Vensac-u, koji je izbio u ponedjeljak navečer.

Zvaničnici su u utorak izjavili da je noć bila “izuzetno teška”, sa promjenjivim vjetrom koji je ometao gašenje požara. Izgorjelo je ukupno 19.000 hektara uglavnom borove šume, a 37.000 ljudi je evakuisano iz regiona.

Pet kampova iz kojih je prošle nedelje evakuisano 6.000 turista u blizini Dine du Pilat, najviše pješčane dine u Evropi i popularnog turističkog mesta, gotovo je potpuno uništeno, a policija je saopćila da je jedan muškarac uhapšen u ponedjeljak nakon istrage o požaru u Landirasu, gdje izgorjelo skoro 13.000 hektara zemlje. Policija tvrdi da je požar podmetnut namjerno.

Na drugom mjestu u Francuskoj, požar koji je izbio prošlog četvrtka u blizini Avinjona na jugoistoku zemlje je ponovo je oživio u ponedjeljak, a joše jedan je izbio u Bretanji.

U Francuskoj do sada nije prijavljen nijedan smrtni slučaj, ali u Španiji je požar koji je izbio u sjeverozapadnoj provinciji Zamora odnio život 69-godišnjeg pastira nakon što je u nedjelju u istom području poginuo vatrogasac.

Državni zdravstveni institut Carlos III prijavio je više od 510 smrtnih slučajeva uzrokovanih visokim temperaturama.

Španske vlasti su izvijestile o 20 šumskih požara koji još uvijek bjesne od juga do Galicije na krajnjem sjeverozapadu, gdje je požar uništio oko 4.500 hektara zemlje, dok se u Portugalu 1.000 vatrogasaca bori sa 10 šumskih požara na sjeveru.

Četvero je ljudi poginulo uslijed požara u Portugalu a oko 60 je također povrijeđeno u protekloj sedmici.

U Velikoj Britaniji, temperature su u ponedjeljak u južnoj Engleskoj dostigle 38C, a predviđa se da će u utorak dostići rekordnih 40C. Željezničke kompanije su otkazale usluge, a neke škole zatvorene.

Prognostičari u Velikoj Britaniji upozoravaju da će nacionalni rekord od 38,7 stepeni Celzijusa, registrovan 2019. godine, biti oboren u utorak. Noć s ponedjeljka na utorak bila je najtoplija u zemlji ikad, s temperaturama iznad 25C u mnogim mjestima.

The post The Guardian: Raste broj mrtvih usljed požara i toplotnog talasa u Evropi appeared first on Kameleon M&M.

30. jula, sa početkom u 13 sati, u Šibošnici se održava drugi po redu sajam domaćih proizvoda i domaće kuhinje.

Sajam će biti propraćen i nekolicinom zabavnog sadržaja, tako da će od 18 sati biti priređeno takmičenje djevojčica i dječaka Igraj za zavičaj, dok će se od 21 sat održati koncert Sevdah pod zvijezdama. U pitanju je koncert Alme Subašić sa gostima Arminom Omerovićem i Zaninom Berbićem.

Ajdin Begović istakao je da kroz ovaj sajam nastoje da podrže domaće proizvođače, a ove godine svakako očekuju veliki broj izlagača koji će predstaviti svoje proizvode.

Generalni sponzor ove manifestacije je općina Čelić.

The post 30. jula u Šibošnici se održava sajam domaćih proizvoda i domaće kuhinje appeared first on Kameleon M&M.

Vlada Tuzlanskog kantona danas je dala saglasnost na odobravanje 105.486,00 KM za projekte omladinskih udruženja i projekte udruženja i fondacija za projekte namijenjene mladima, u okviru Javnog poziva za odabir korisnika sredstava sa pozicije „Podrška mladima“ u 2022.godini.

Po raspisanom javnom pozivu za finansiranje i sufinansiranje projekata omladinskih udruženja pristiglo je ukupno 11 prijava od čega 6 prijava ispunjavaju formalno pravne uslove Javnog poziva, dok je 5 prijava odbačeno jer su bile nepotpune, neosnovane ili neblagovremene.

Također, za finansiranje i sufinansiranje projekata udruženja i fondacija za projekte namijenjene mladima pristiglo je ukupno 17 prijava od čega 6 prijava ispunjava formalno pravne uslove Javnog poziva.

Ovom odlukom odobreno je finansiranje ukupno 12 kvalificiranih projekata omladinskih udruženja.

The post Vlada TK: Više od 100 hiljada KM za finansiranje projekata omladinskih udruženja appeared first on Kameleon M&M.

Predsjedavajući Vojnog komiteta NATO-a, admiral Rob Bauer, započeo je sinocć posjetu BiH, a danas se sastao i sa komandantom Zajednickog štaba Oružanih snaga Bosne i Hercegovine Senadom Mašovićem.

Nakon sastanka istakli su važnost dalje saradnje BiH i NATO-a i punopravno članstvo kada za to dođe vrijeme. Mašović je istakao da je saradnja sa NATO-om na visokom nivou i da  BiH pripada ovom savezu

“Radili smo zajedno u više aspekata. Posjeta je značajna  jer dolazi nakon summita NATO-a u Madridu gdje je izražena jasna podrška BiH. Svjedoci smo da je sigurnosna situacija narušena agresijom Rusije na Ukrajinu. Bitno je da imamo jasnu percepciju buducnosti BiH ka NATO-u.” kaže Mašović.

Mašović se nada da će svi u BiH shvatiti gdje pripadamo. Pomoc nocem za potrebe Oruzanih snaga.

“Vjerujem da će BiH prije ili kasnije pristupiti NATO-u. To je potreba ako želimo mir i ekonomska perspektiva. Ovim se otvara potpuno drugačija mogućnost da građani rade i žive sigurno u BiH“- dodaje Mašović.

Admiral Bauer ističe kako hecglobalna sigurnost ugrožena ruskom agresijom na Ukrajinu gdje se pokušava uništiti snaga zakona upotrebim sile.

“Rat u Ukrajini ima ozbiljne posljedice na svijet, uključujući i Zapadni Balkan. Ta prijetnja po sigurnost ogleda se u terorizmu, hibernetičkom ratovanju, na te prijetnje mislim.”-kaže Bauer.

Bauer kaže kako je na NATO summitu u Madridu dogovoreno da se pojača politička i vojna podrška saveznicima, ali i partnerima.

“Interes cijelog svijeta je da Zapadni Balkan bude miran, siguran. Ja vjerujem da će se u novembru naći rješenja za BiH kako će ta podrška teći.“-kaže Bauer

Na pitanje novinara da prokomentariše to što u BiH ne postoji saglasnost za pridruživanje NATO-u, Bauer kaže sa BiH ima akcioni plan koji je na snazi

“NATO će nastaviti da pruža podršku reformi koje su usvojene u NiH. Biće paket pomoći oružanim snagama kroz vojnu opremu, ali ne i oružje, što NATO ne radi. To može samo da se desi ako pojedinačne članice imaju bilateralni sporazum sa BiH. Vode se razgovori kako ćemo pomoći BiH. Ta pomoć se ogleda u izgradnji infrastruktura, institucija i sl.” Kaže Bauer

On će se tokom dana sastati i sa predajedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem i članom Predsjedništva Željkom Komšićem. Razgovaraće i sa ministrom odbrane BiH Sifetom Podžićem, a održaće i predavanja na Fakultetu pokitičkih nauka u Sarajevu. Bauer će tokom dana biti i u Butmiru, razgovarati sa članovima misije “Altea” u BiH.

N1

Objava Bauer: Interes cijelog svijeta je da Zapadni Balkan bude miran pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Kolona s posmrtnim ostacima 16 žrtava zločina na području Prijedora ispraćena je iz Identifikacionog centra Šejkovača kod Sanskog Mosta, u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolu Agency (AA).

Tabute sa nekompletnim posmrtnim ostacima žrtava na rukama do kamiona prenijeli su članovi porodica ubijenih. U tišini su se u hali Identifikacionog centra oprostili od najmilijih koji će 30 godina nakon zločina konačno pronaći smiraj. Sutra će biti ukopani nakon šehidske dženaze u Memorijalnom centru Kamičani u Kozarcu kod Prijedora.

Ibrahim Kahrimanović, član Organizacionog odbora za obilježavanje 20. jula, Dana sjećanja i dženaze za žrtve Prijedora i doline Sane, podsjetio je da će ove godine biti ukopano 16 osoba.

– Danas ćemo ih odvesti u Kozarac gdje ćemo sutra u 12, odnosno 13 sati klanjati dženazu i ispratiti na konačan smiraj tih 16 šehida. U Prijedoru je ubijeno oko 3.150 osoba, tragamo za još oko 600 osoba – izjavio je Kahrimanović.

Na tragu još jedne ili dvije grobnice

Prema njegovim riječima, na tragu su da pronađu još jednu ili dvije grobnice.

– Godinama smo tražili pa pronašli Tomašicu – rekao je Kahrimanović.

Kolona s posmrtnim ostacima žrtava će iz Šejkovače proći kroz Sanski Most, potom Ključ pa preko Bosanskog Petrovca kroz Bihać, zatim će stići u Bosansku Krupu, Bosansku Otoku, Bosanski Novi, potom Prijedor i konačno je planirano da stigne u Kamičane u 20 sati.

Kolektivna dženaza će se obaviti sutra, 20. jula.

– Poruka je da građani Bosne i Hercegovine, nebitno koje vjere i nacije, vide šta se desilo. Kada vide taj kamion sa bosanskom zastavom, kolonu familija koje prate svoje šehide, prisjete 1992. godine – dodao je Kahrimanović.

Beisa Šupuk je iz Šejkovače ispratila zeta Seada Avdića.

– Ubijen je u 37. godini na Korićanskim stijenama. Živio je i radio u Prijedoru. Iza njega su ostale supruga, koja je bila trudna i kćerka od šest godina. Sve kosti nisu odmah pronađene. Čekali smo nekoliko godina da se pronađe još kostiju – ispričala je Šupuk.

Odveden od kuće kao civil

Kako je kazala, bio je mašinski inženjer.

– Odveden je od kuće kao civil. Odveden je u logor Trnopolje gdje je bila cijela familija. Njegova supruga je rodila sina nakon njegove smrti – dodala je Šupuk.

U Prijedoru je ’90-ih godina ubijeno 3.176 civila, uglavnom nesrpske nacionalnosti. Do sada su pronađeni posmrtni ostaci oko 2.500 Prijedorčana, a za oko 620 žrtava još se traga.

Ubijene Bošnjake bacali su u pojedinačne, zajedničke i masovne grobnice. Do sada su posmrtni ostaci ubijenih Prijedorčana pronađeni na 501 lokaciji, u 73 masovne grobnice (primarne i sekundarne) na području deset općina i tri države – Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije.

Avaz

Objava Iz Šejkovače ispraćena kolona s posmrtnim ostacima 16 žrtava zločina u Prijedoru pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U skladu s Uputstvom o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za Opće izbore 2022. godine, koji će biti održani u nedjelju 2. oktobra 2022. godine, rok za podnošenje prijava za glasanje izvan Bosne i Hercegovine ističe u ponoć 19. jula.

– Više informacija o kompletnom procesu imaćemo nakon što službe dostave sve podatke – kazala je za Fenu glasnogovornica Centralne izborne komisije BiH Maksida Pirić.

Prijave birača za glasanje izvan BiH Centralna izborna komisija BiH prima neprekidno od početka primjene aplikacije i do sada je nalog elektronski otvorilo 77.773 osoba, od čega je kod 12.372 naloga unos podataka u toku i svi oni imaju rok do 19. jula 2022. godine da završe unos traženih podataka i dokumenata, jer u suprotnom oni nisu završili postupak prijave i takve prijave neće biti razmatrane – saopćeno je juče iz CIK-a BiH.

U saopćenju se navodi da je obrađeno 52.429 prijava, od čega 46.394 prijave ispunjavaju propisane uvjete dok za sada ne ispunjava uvjete 6.035 prijava, a na obradu čekaju 13.972 prijave.

Osobe čija prijava ne ispunjava uvjete Centralna izborna komisija BiH je već dva puta obavijestila putem maila da otklone nedostatke i to trebaju uraditi do 19. jula 2022. godine do ponoći.

Osobama čije prijave će tek biti obrađene i koje budu imale nedostataka, Centralna izborna komisija BiH će slati obavijesti da u ostavljenom roku (koji može biti i iza 19. jula) otklone nedostatke.

Prijave za glasanje izvan BiH se dostavljaju samo elektronski putem portala e-Izbori dostupnom na web stranici Centralne izborne komisije BiH ili putem telefaksa na slјedeće brojeve:  +387 33/251-333 i +387/33 251-334.

Sve informacije u vezi s glasanjem izvan BiH dostupne su na službenoj internet stranici Centralne izborne komisije BiH  www.izbori.ba ili putem  Info-linije +387 33/251-331 i +387/33 251-332  ili elektronskim putem na e-mail: [email protected] .Korisnici portala e-Izbori se za tehničku podršku pristupa portalu mogu obratiti na e-mail adresu  [email protected] – navode iz CIK-BiH.

RTV Slon/Fena

Objava Pirić: U ponoć ističe rok za podnošenje prijava za glasanje izvan BiH pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Rudari Rudnika mrkog uglja Zenica stupili su u generalni štrajk.

Oko 960 rudara RMU Zenica stupilo je u generalni strajk, zbog neisplaćenih plata i doprinosa, nepoštivanja kolektivnog ugovora.

Rudari u Staru jamu i Raspotočje dolaze samo na redovne prozivke i vraćaju se kući.

Iz Sindikata RMU Zenica koji je dio koncerna Javnog preduzeća Elektropvrivrede BiH su istakli kako se rudari neće vratiti na posao dok im se ne ispune zahtjevi, a najavili su i radikalnije mjere.

N1

Objava Rudari (ne)sretno: U RMU Zenica stupili u štrajk pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Iako, nažalost, nisu iznenađenje, požari su i ovog ljeta uznemirili bh. javnost, a naročito onaj koji je u petak popodne počeo prijetiti području u blizini Boračkog jezera, zahvativši čak i miniran prostor.

S obzirom da su nerijetko uzrokovani ljudskim nemarom, pored apela na dodatni oprez, valja istaknuti i sankcije koje prijete neodgovornim građanima – tu ne govorimo samo o novčanim kaznama, nego i onim zatvorskim, a koje mogu iznositi i do pet godina.

Konjic, Čitluk, Čapljina, Stolac – tokom vikenda su pretrpjeli prijetnje od strašnih požara koji su sada stavljeni pod kontrolu. Ipak, povod su za još jedno upozorenje građanima – slijedi nam toplotni val i nužan je dodatni oprez prilikom boravka u prirodi kako bi se izbjegle neželjene ili pogubne posljedice.

S tim u vezi, zakoni u oba entiteta Bosne i Hercegovine, kao i u Brčko Distriktu, vrlo jasno preciziraju šta čeka one koji prouzrokuju požar u prirodi, što se tretira kao djelo izazivanja opće opasnosti.

FBiH: Kazna zatvora i do 12 godina

Stoga, valja podsjetiti na pojedine odredbe Krivičnog zakona Federacije BiH kojima su definisana pojedina krivična djela i to član 323. KZ F BiH (Izazivanje opće opasnosti) – predviđene sankcije, novčana kazana ili kazna zatvora do pet godina (u zavisnosti od stava navedenog člana), član 317. KZ F BiH (Izazivanje šumskog požara) – predviđene sankcije, novčana kazna ili kazna zatvora do dvanaest godina (u zavisnosti stava navedenog člana) i član 301. KZ F BiH (Paljevina) – predviđene sankcije, kazna zatvora od jedne do dvanaest godina (u zavisnosti od stava navedenog člana).

RS: Zatvor i do 10 godina

I u entitetu RS na snazi su strogi zakoni.

Ko požarom, poplavom, eksplozijom, otrovom ili otrovnim gasom, radioaktivnim ili drugim jonizujućim zračenjem, električnom energijom, motornom silom ili kakvom drugom opšteopasnom radnjom ili opšteopasnim sredstvom izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg obima, kazniće se zatvorom od šest meseci do pet godina i novčanom kaznom.

Kaznom iz stava 1. ovog člana kazniće se službeno ili odgovorno lice koje ne postavi propisane uređaje za zaštitu od požara, poplave, eksplozije, otrova ili otrovnog gasa, radio-aktivnih ili drugih jonizujućih zračenja, električne energije ili drugih opasnih sredstava ili ove uređaje ne održava u ispravnom stanju ili ih u slučaju potrebe ne stavi u dejstvo ili uopšte ne postupa po propisima ili tehničkim pravilima o mjerama zaštite i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi ili za imovinu većeg obima.

Ako su djela iz st. 1. i 2. ovog člana učinjena na mjestu gde je okupljen veći broj ljudi, učinilac će se kazniti zatvorom od jedne do osam godina i novčanom kaznom.

Ako je djelo iz stava 1. ovog člana učinjeno upotrebom vatrenog oružja, učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina.

Ako je djelo iz st. 1, 3. i 4. ovog člana učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti zatvorom do tri godine.

Brčko Distrikt: Kazne zatvora i do pet godina

Nešto blaže kazne predviđene su Krivičnim zakonom Brčko Distrikta. Najstrožija kazna za ugrožavanje sigurnosti, prema članu 180. ovog zakona, predviđa petogodišnji pritvor.

Ko ugrozi sigurnost nekog lica ozbiljnom prijetnjom da će njega ili njemu blisko lice lišiti života, teško tjelesno povrijediti, lišiti slobode, ili oteti, ili nanijeti zlo podmetanjem požara, eksplozijom ili nekom drugom općeopasnom radnjom ili sredstvom, kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.

Ako je djelo iz stava 1 ovog člana učinjeno prema službenom licu u vezi sa vršenjem njegove funkcije, ili prema više lica, ili je u značajnoj mjeri izazvano uznemirenje građana, ili je učinjeno u sastavu grupe ili zločinačke organizacije, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

The post Za izazivanje požara u BiH kazna i do 12 godina zatvora appeared first on Kameleon M&M.

Prvi avion sa 178 hadžija iz Bosne i Hercegovine na Međunarodni aerodrom u Sarajevu sletjet će sutra, 19. jula 2022. godine, u 7.20 sati.

Danas je prva grupa bosanskohercegovačkih hadžija krenula autobusima iz Mekke u Džedu, odakle će avionom odletjeti prvo u Istanbul. Planirano je da iz Istanbula za Sarajevo polete u 6.30 sati po lokalnom vremenu.

U skladu sa instrukcijama saudijskih vlasti i procedura koje je potrebno provesti, hadžije na aerodromu u Džiddi moraju biti devet sati prije polijetanja aviona.

Hadžije su još od jučer uzbuđene, ali i tužne, jer odlaze sa svetih mjesta na kojima su obavili petu islamsku dužnost-hadž. Osim hedija koje su kupili za rodbinu, komšije i prijatelje, hadžije sa sobom nose i Zemzem vodu.

Iako je ove godine samo milion hadžija, na aerodromu su ipak primjetne gužve. Nekoliko sati nakon prvog leta uslijedit će i naredni, a planirano je da u roku od 24 sata sve naše hadžije slete na Međunarodni aerodrom Sarajevo. Prema planu, posljednja grupa od 147 hadžija će sletjeti 20. jula u 8 sati.

The post Prva grupa bh. hadžija sutra se vraća u Sarajevo appeared first on Kameleon M&M.

Ugovore o dodjeli sredstava za realizaciju projekata nedovoljno razvijenih, nerazvijenih i izrazito nerazvijenih jedinica lokalne samouprave u Tuzlanskom kantonu danas su sa premijerom Tuzlanskog kantona potpisali načelnici općina Teočak, Kladanj, Doboj Istok i Čelić, te savjetnik načelnika općine Sapna Ismet Omerović.

Radi se o realizaciji projekata koji su na listi projekata iz Programa javnih investicija 2021-2023. godina, a kojima su općine aplicirale na ranije raspisani javni poziv. Ukupna visina do sada odobrenih sredstava za finansiranje ovih projekata iznosi oko 1,4 miliona KM, a preostalih oko 250.000 KM, do 1,65 miliona KM, koliko je Vlada ukupno planirala za ove namjene, rezervirano je za Općinu Čelić. Naime, kako je danas istaknuto, zbog poplava koje su nedavno zadesile ovu lokalnu zajednicu, sredstva su rezervirana i bit će usmjerena prema prioritetima koje Općina odredi u narednom periodu.

„Današnje potpisivanje je konačna realizacija našeg obećanja o povećanju podrške manje razvijenim općinama u našem kantonu. Potpisali smo ugovore sa načelnicima 5 općina, a posebno smo zadovoljni ovogodišnjom selekcijom programa koji su kandidirani, a čijom će realizacijom građani ovih općina imati višestruke koristi,“ kazao je premijer Kantona Irfan Halilagić.

Zadovoljstvo današnjim potpisivanjem i odobrenim sredstvima nisu krili ni načelnici općina, te su danas izrazili zahvalnost Vladi i Skupštini Kantona na uvećanju planiranih sredstava i ažurno realiziranom programu,

„Ono što je važno jeste da se radi o sredstvima koja se ne mogu koristiti za plaće i naknade i deficit u budžetu, nego se moraju utrošiti za realizaciju definisanog projekta, zbog čega mislim sa svi mi načelnici moramo biti zadovoljni“, kazao je načelnik Općine Teočak Tajib Muminović, izražavajući zadovoljstvo činjenicom da se radi o zakonom definiranoj podršci koja garantira sigurnost dostupnosti tih sredstava i transparentnost njihove dodjele.

Sličnog stava je i načelnik Općine Čelić Admir Hrustanović.

„Sredstva koja su nam danas odobrena usmjerit ćemo za izgradnju prvog obdaništa u Čeliću i možemo reći da smo današnjim potpisivanjem zaokružili finansijsku konstrukciju za izgradnju. Dio sredstava zamolili smo da nam se rezervira kako bismo definirali tačne prioritete za sanaciju šteta koje su nastale nedavnim poplavama koje su zadesile našu općinu. S tim u vezi želim se zahvaliti Vladi Tuzlanskog kantona koja je za takav naš zahtjev imala razumijevanje i uvažila ga,“ kazao je Hrustanović.

Kada su u pitanju danas potpisani ugovori, Općini Teočak je, za izgradnju pijace u centru Teočaka dodijeljeno 462.616 KM, dok je Općini Sapna za dva projekta, rekonstrukciju putne infrastrukture i izgradnju poslovno-proizvodnog objekta izdvojeno 385.514 KM. Za Općinu Čelić izdvojeno je 100.000 KM za izgradnju javnog odgojno-obrazovnog objekta – obdanište. Općini Kladanj za rekonstrukciju grijnog sistema u zgradi Općine i rekonstrukciju ulica i puteva na području svih mjesnih zajednica odobreno je 246.728 KM. Za izgradnju sportske dvorane MZ Brijesnica Mala u općini Doboj Istok – Faza III i izgradnju i rekonstrukcija lokalnih puteva Općini Doboj Istok je odobreno 200.467 KM.

Treba istaknuti da je raspodjela sredstava izvršena prema kriterijima propisanim Zakonom o podršci nedovoljno razvijenim, nerazvijenim i izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave u Tuzlanskom kantonu, što je uveliko doprinijelo transparentnosti raspodjele predviđenih sredstava.

The post Potpisani ugovori o finansiranju projekata u nerazvijenim općinama appeared first on Kameleon M&M.