Arhiva oznaka: vijesti

Foto: Ilustracija

Reforma zdravstvenog sistema Tuzlanskog kantona je započela izdavanjem eISKAZNICA osiguranicima Tuzlanskog kantona. Građani više neće morati ovjeravati zdravstvene knjižice. Svaki zdravstveni osiguranik ovog kantona će imati dnevni status osiguranja koji će biti dostupan u zdravstvenoj mreži na teritoriji Tuzlanskog kantona bez obzira da li se osiguranik javio primarnom, sekundarnom, tercijarnom nivou zdravstvene zaštite ili u apoteci koja je na području ovog kantona. Sa eISKAZNICAMA nema čekanja na recepte jer informacija iz ordinacije odmah stiže u apoteku gdje pacijent može na licu mjesta podići svoje lijekove.

Uspostavom „Online statusa zdravstvenog osiguranja u Tuzlanskom Kantonu“ Tuzlanski kanton pokazuje organizacijsku i stručnu osposobljenost pri uvođenju elektronskog poslovanja i omogućuje povećanje kvalitete zdravstvene zaštite u ovom kantonu. Uspostava ovog sistema koja ima prednosti kako za korisnike tako i za cjelokupan zdravstveni sistem će dovesti do značajnih ušteda u oblasti zdravstva.

Objava Počelo je izdavanje eISKAZNICA u Tuzlanskom kantonu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Organizaciji TRIAL International se nedavno obratio bivši logoraš Fikret Alić, “logoraš sa žice” čija je fotografija ispred žičane ograde logora Trnopolje obišla svijet 1992. godine, sa molbom za pravnu pomoć nakon što su mu vlasti RS-a odbile zahtjev za priznavanje statusa žrtve ratne torture.

U Rješenju Odjeljenja za boračko- invalidsku zaštitu Gradske uprave Prijedora se navodi da se “iz navedenih potvrda ne vidi da je imenovani u periodu od 14.06.1992.do 13.08.1992. godine boravio u kako navodi Keratermu i Trnopolju niti da je nad njim vršen bilo kakav oblik ratne torture.”

Nedugo nakon toga, žalbu gospodina Alića zvanično je odbilo i Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite RS. Nelogičnost čitave situacije pokazuje stav Ministarstva da gospodin Alić ne posjeduje “odlučujući dokaz” (odnosno da kao logoraša nije zaveden u službenu evidenciju Republičkog centra za istraživanje rata) uprkos tome što se u ovom specifičnom slučaju radi o nespornoj i opštepoznatoj činjenici da je ovaj čovjek boravio u logoru i pretrpio torturu čemu svjedoči i ranije spominjana fotografija koja je svjetski poznata.

Nažalost, priča gospodina Alića oslikava višegodišnju borbu mnogih žrtava ratne torture, koji pokušavaju da ostvare status u Republici Srpskoj. Zakon o žrtvama ratne torture Republike Srpske u sebi sadrži brojne restriktivne odredbe, posebno kada je riječ o dokumentaciji koja je neophodna za dokazivanje pretrpljene torture, koje u praksi žrtve sprječavaju da traže i ostvare status.

Pored toga, rok za mogućnost podnošenja prijave za priznavanje statusa žrtve ratne torture prema ovom Zakonu ističe naredne godine, te se postavlja pitanje koliko žrtava će zaista uspjeti ostvariti svoja prava u tako kratkom periodu.

Organizacija TRIAL International pomogla je gospodinu Aliću da uputi tužbu Okružnom sudu u Prijedoru te se iskreno nadamo da će to napokon rezultirati priznavanjem patnje koju je on preživio.

“Kao što smo to ranije imali priliku vidjeti u slučaju Mirsada Duratovića, prvog logoraša kojem je na osnovu Zakona RS priznat status žrtve ratne torture, pritisak javnosti, a ponajviše onaj medijski, može biti ključna pomoć da se prava žrtava napokon priznaju. Imajući u vidu kako je jučer obilježen Međunarodni dan podrške za žrtve torture, smatramo posebno važnim da mediji ovom prilikom ukažu na brojne prepreke sa kojim se žrtve, najčešće samostalno, moraju nositi,” ističu iz organizacije TRIAL.

The post Logorašu Fikretu Aliću iz Trnopolja u RS-u odbili priznati status žrtve ratne torture appeared first on Kameleon M&M.

U okviru „Dana italijanskog filma u Bosni i Hercegovini“, koje već nekoliko godina organizuje  Ambasada Republike Italije u Bosni i Hercegovini, ove godine će u Tuzli biti prikazana dva filma najnovije italijanske produkcije:

U ponedjeljak, 27.6.2022. – „Sinestezija“ (91’, drama). „Sinestezija“ prati zgode i nezgode četvoro mladih, odraslih ljudi, u dva zasebna trenutka njihovog života, neposredno nakon dva dramatična događaja, trogodišnjeg vremenskog odmaka. U tom vremenskom intervalu, likovi proživljavaju radosti svakodnevice i redovne životne poteškoće. Ujedno moraju odgovarati na udarce sudbine koja ih, povremeno i nasumce, dovodi pred životne izbore. Središnji lik je Alan. Oko njega su supruga Francoise, mlada ljubavnica Michela i Igor, najbolji prijatelj. Radnja filma temelji se na promatranju stvarnosti i inspirisana je stvarnim događajima. Reditelj filma je Erik Bernasconi. Projekcija filma je organizovana u saradnji sa Ambasadom Švicarske u Sarajevu.

U utorak, 28.6.2022. – „Poput mačke na autocesti“ (98’, komedija). Đovani, teorija. Predani intelektualac i vjesnik društvene integracije, živi u povijesnom središtu Rima. Monika, praksa. Bivša blagajnica u supermarketu, svakodnevno živi u integraciji, u svom predgrađu. Njihova djeca započinju vezu, stoga, Monika i Đovani, oboje – žrtve nemilosrdnih predrasuda o društvenoj klasi onog drugog, imaju zajednički cilj: veza između njihove djece, mora prestati. Kako bi ostvarili zajednički naum, nevoljko se počinju sastajati, ulazeći jedno drugome u vlastiti svijet: Đovani, naviknut na angažirane filmove u arthouse-kinima, prinuđen je pratiti svoju kćer u haotični multipleks na periferiji, dok Monika, naviknuta oduvijek na odmor u Mrtvačkoj straži, među gomilom tijela, natrpanih poput sardina, i aviona koji ispuštaju gorivo nad glavama, zatiče se u otmjenom, prirodnom rezervatu Capalbio, među intelektualcima i VIP osobama. Sve dok se među njima nešto ne promijeni i oboje shvate da ne mogu jedno bez drugog, iako znaju da bi njihova veza možda mogla potrajati samo koliko i „mačka na autocesti“. Reditelj filma je Ricardo Milani.

 „Dani italijanskog filma u Bosni i Hercegovini“ u Tuzli se organizuju u saradnji sa Gradom Tuzlom. Filmovi se prikazuju u kino dvorani Cinestar (Bingo City Centar), sa početkom u 20.00 sati, a ulaz na  projekcije filmova je besplatan.

Ambasador Republike Italije u Bosni i Hercegovini, Nj.E. Marco Di Ruzza, ćeovim povodom,  u utorak, 28.6.2022. godine posjetiti Grad Tuzlu i sastati se sa gradonačelnikom, Jasminom Imamovićem, nakon čega će zajedno prisustvovati projekciji filma „Poput mačke na autocesti“.

The post „Dani italijanskog filma u Bosni i Hercegovini“ i u Tuzli appeared first on Kameleon M&M.

Jens Stoltenberg održao je konferenciju za medije prije samita NATO-a koji se od 28. juna održava u Madridu. Stoltenberg je najavio kako će na ovome samitu biti usvojen novi strateški koncept što će označiti fundamentalnu promjenu u NATO odbrani.

“Naš novi koncept će nas voditi u eri strateškog nadmetanja. Očekujem da će jasno naznačiti da saveznici smatraju Rusiju za najznačajniju i direktniju prijetnju našoj sigurnosti. Također, naznačit će i Kinu po prvi put i izazove koje Kina predstavlja po našu sigurnost, interese i vrijednosti,” rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg je najavio da će borbene grupe na istoku biti povećane na level brigade, te da će se izvršiti transformacija NATO snaga za odgovor. Broj trupa koje će biti na nivou visoke spremnosti će prema novom planu NATO iznositi iznad 300.000 vojnika.

Na samitu će se također postići dogovori o pojačavanju podrške za Ukrajinu, posebno u oblastima sigurnih komunikacija, goriva i protivdronovskih sistema. Dugoročni cilj NATO-a jeste da se Ukrajina sa opreme iz sovjetskog doba prebaci na modernu NATO opremu.

Generalni sekretar NATO je naveo da će se na samitu usvojiti novi paketi podrške za NATO partnere Bosnu i Hercegovinu, Moldaviju i Gruziju te Mauritaniju i Tunis.

Jens Stoltenberg je najavio da će se u utorak održati i sastanak predsjednika Turske, Reccepa Tayipa Erdogana, predsjednika FInske Saulija Niinsta i premijerke Švedske, Magdalene Andersson.

The post Stoltenberg: U Madridu će NATO usvojiti novi paket podrške za Bosnu i Hercegovinu appeared first on Kameleon M&M.

Insistirajući na anticivilizacijskim političkim smjernicama, Milorad Dodik se pretvara u najnepoželjniju političku ličnost regije, dok paralelno sa tim, entitet “rs” vodi u pravcu da postane najizolovaniji prostor cijele Evrope, pa i šire, piše doktor pravnih nauka Nermin Tursić u analizi koju prenosimo integralno.

Bez obzira na promjene u sferi geopolitike koje mogu iznjedriti i “najnoviji svjetski poredak”, vlasti entiteta “rs” ostaju dosljedne sebi i ne mijenjaju svoj secesionistički diskurs. Takav stav su potvrdili tokom rasprave i usvajanja zaključaka na Posebnoj sjednici Narodne skupštine “rs-a”. U toku rasprave čula se namjera da se izradi “Strategija za spoljnopolitičko djelovanje rs-a”, dok se u sadržaju usvojenih zaključaka jasno definiše njen aktivan vanjskopolitički status. On se ogleda u navodima da je “rs” zvanično iskazala neutralan stav u rusko-ukrajinskom sukobu, da nije uvela sankcije Ruskoj Federaciji u skladu sa “zaštitom entitetskog interesa”, kao i namjerom da se izbjegne “dodatno usložnjavanje spoljnopolitičke pozicije “rs-a” u složenim geopolitičkim pitanjima”.

Osim pokušaja pripisivanja vanjskopolitičkog subjektiviteta “rs-u”, entitetske vlasti nisu osudile rusku invaziju na Ukrajinu, niti su je pojmovno odredile kao agresiju, kao što nisu iskazali empatiju prema ratnim stradanjima koje proživljava Ukrajina i ukrajinski građani. Naprotiv, “zabranom” uvođenja sankcija su pokazale pristrasnost i direktno se svrstale na stranu ruske agresorske politike, i to, kao jedini javno proklomovani dio savremene Evrope. Jasno da ovakav entitetski diskurs nanosi vanjskopolitičku štetu državi BiH i predstavlja daljnju politiku suprotstavljanja ostatku demokratskog svijeta koji se nasuprot “rs-u” distancira od ruske imperijalističke politike.

Osim toga, na pomenutoj sjednici su ponovo potvrđeni i pozitivni efekti secesionističke politike. Ogledaju se u činjenici što nisu odbačeni ranije usvojeni zaključci koji podrazumijevaju usvajanje skupa zakona o “povratku nadležnosti” i osnivanju entitetskih institucija sa državnim prerogativima, već se samo definiše odlaganje njihove primjene na period od šest mjeseci. To znači da su još uvijek “živi” i nalaze se u stanju “pravne hibernacije”, spremni za aktivaciju u “pogodnom trenutku”. Insistirajući na ovakvim, anticivilizacijskim političkim smjernicama, Milorad Dodik, se pretvara u najnepoželjniju političku ličnost regije, dok paralelno sa tim, entitet “rs” vodi u pravcu da postane najizolovaniji prostor cijele Evrope, pa i šire.

Ipak, postoji paradoks u njegovoj namjeri i proizašlim političkim efektima. Politika secesionizma, institucionalizirane rusofilije i cjelokupnog odnosa prema paralizi rada državnih institucija BiH, te održani sastanak (i najavljeni novi) sa Vladimirom Putinom u Sankt Peterburgu, imao je (i imati će) svoje “pozitivne efekte”. Naime, nakon ruske agresije na Ukrajinu aktuelna politika “rs-a” je prepoznata kao otvorena prijetnja za mir i političku stabilnost Balkana i Evrope, čime je vratila državu BiH u centar interesovanja međunarodne zajednice (prije svega UK, SAD, država članica EU i NATO saveza), dok je s druge strane pokušaj blokade rada institucija FBiH, usvajanja budžeta BiH, kao i pokušaj opstrukcije općih izbora od strane HDZ BiH, probudio i uspavanu funkciju “nelegalnog” Visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta, koji je legalno nametnuo obavezujuću Odluku o finasiranju izbora 2022. godine. Štaviše, pokrenule su se značajne aktivnosti u BiH i oko BiH. Primjera radi, otkazana (ili bolje rečeno spriječena) je planirana posjeta Srbiji od strane ministra vanjskih poslova Ruske Federacije, Sergeja Lavrova, a time i pompezno najavljivan sastanka sa Miloradom Dodikom, dok je u Briselu postignuta saglasnost na sporazum o načelima funkcionalne BiH. Njome su se lideri političkih partija zastupljenih u Parlamentarnoj skupštini BiH iskazali predanost očuvanju mirne, stabilne, suverene i nezavisne države BiH, čije je opredjeljenje usmjereno ka evropskim integracijama, sprovedbi ograničenih ustavnih reformami usklađenim sa evropskim i domaćim sudskim presudama, onemogućavanje daljnih blokada državnih institucija, i još mnogo toga. U suštini, takav sporazum djeluje optimistično, bez obzira što se mogu čuti oprečna, ali u svakom slučaju slavodobitna objašnjenja od strane političkih učesnika (uz napomenu, da nisu preuzete sporazumne obaveze od strane svih učesnika sastanka ili su pak uvjetno prihvaćene).

Može li ovakav sporazum uliti optimizam građanima BiH, ukoliko isti u svojoj koncepciji predstavlja klasični “džentlemenski” sporazum čije izvršenje ne podliježe sankciji, nego se esencijalno oslanja na koncept časti sporazumnih strana (u ovom slučaju na čast BH političkih elita), dok se u isto vrijeme pokušava ozakoniti izborni proces na principu “legitimnog predstavljanja” u institucijama države BiH, kao potpuno antidržavnog defekta stranog demokratskim principima, a određeni čelnici opozicionih političkih partija iz “rs-a” i dalje permanentno zagovaraju politički stav o očuvanju statusa “rs-a” unutar ustavnopravnog poretka BiH zasnovanog na “izvornom Dejtonu”?

Da bi se razumjeli ovakvi stavovi, neophodno je u najkraćem iznijeti i nekoliko činjenica o aktuelnoj ustavnoj organizaciji BiH i mogućnosti (neophodnosti) njene reforme. Naime, u svojoj koncepciji Ustav BiH je zagarantirao teritorijalni integritet i državni suverenitet BiH, ali je odredio entitete i narode kao predominantne kategorije. Uspostavio je princip visokog stepena političke autonomije i ekskluzivno odredio pravo na etnički i entitetski subjektivitet, i to na uštrb građanskog. Ta činjenica je poslužila kao preduslov za instalaciju unutrašnje etno-teritorijalne podijeljenosti države i društva, koja uz postojeću “ustavnu hermetizaciju” ostaje skoro pa tri decenije nepromijenjena. Tačnije, ustavni etno-politički projekt u Bosni i Hercegovini nužno je diskriminirajući po svome određenju, koji ugrožava i ograničava osnovna građanska prava. Kao takav se uporno suprotstavlja demokratskoj tranziciji društva i transformaciji BiH iz postojeće etničke u savremenu građansku državu u kojoj bi se naglašavala uloga građanina, državljanina kao nosioca suverenosti. U duhu toga je svaki dosadašnji pokušaj ustavnih reformi bio opterećen etno-političkim koncepcijama koje su se zasnivale na principu ostanka instalirane etničke “konstitutivnosti”, koja se konstantno potvrđuje formulacijom: “dva – protiv jednog”. Zbog toga imamo situaciju da se u entitetu FBiH sukobljavaju dvije različite političke vizije i koncepcije oko izmjene izbornog zakona i teritorijalne reorganizacije, dok se “rs” kao etno-homogen entitet manifestira kao ekskluzivitet srpskog naroda u BiH, sa izraženim elementima “političke samodovoljnosti”. U vlastitim političkim projekcijama se predstavlja kao izraz srpskog naroda i garancija “narodnog suvereniteta”, koji se nalazi u službi prelaznog rješenja ka konačnom osamostaljenju ili teritorijalnoj fuziji sa drugom državnom zajednicom, konkretno sa Srbijom. S toga, ne treba da čudi što je razvijena politička praksa suprotstavljanja entitetskih/etničkih interesa državi BiH i njenim građanima kao cjelini.

Stoga, navedeni diskriminirajući problemi i “teret” ustavnih odredbi čija je reforma uslovljena etničkom političkom voljom, mogu samo da proizvedu nadu kod BH građana da će na političkoj sceni “proraditi” koncept časti kod parlamentarnih predstavnika vlasti u BiH. To bi u osnovi podrazumijevalo implementaciju prihvaćenih obaveza pomenutog “džentlemenskog” sporazuma, koji bi mogao da poslužiti kao prvi korak u izgradnji države koja bi se zasnivala na građanskim principima savremene demokratije, i to one, istinske pune demokratije, koja bi trebala da etnički ekskluzivizam zamijeni sa građanskom inkluzivnošću i time stekne predispoziciju za eliminaciju svakog oblika “ozakonjene diskriminacije” nametnutog dejtonskog Ustava u Anexu IV. Ukoliko se pak desi da “sporazum” posluži kao mehanizam predizborne kampanje ili da u postizbornom periodu “zataji” čast političkih elita i ne održe datu riječ, za očekivati je da će naredni sporazum biti sa definiranim sankcijama. U svakom slučaju, izvjestan je povratak isprobanog “modela štapa i šargarepe”.

Objava ANALIZA DOKTORA PRAVNIH NAUKA NERMINA TURSIĆA: Aktuelna politika u RS-u je prepoznata kao otvorena prijetnja za mir i političku stabilnost Balkana i Evrope! pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Doma predložio je privremenu suspenziju carinskih stopa kod uvoza goriva, a Saša Magazinović i Branislav Borenović ukidanje akciza

Poslanici SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu spriječili su usvajanje mjere koje bi dovele do smanjenja cijena goriva u BiH. Naime, Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH zatražio je da se u dnevni red današnje sjednice uvrsti inicijativa kojom se trebalo zadužiti Vijeće ministara da donese odluku o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza euro dizela, lož ulja i benzina, a što bi imalo pozitivnu posljedicu u vidu smanjenja cijene goriva i općenito smanjenja negativnih efekata inflacije.

Iako su 23 poslanika bila za to da se ova tačka uvrsti u dnevni red sjednice, zbog četiri glasa protiv i tri suzdržana kako su glasali poslanici iz SNSD-a i njihovi partneri iz Kluba poslanika Srpski klub, ova inicijativa nije dobila podršku u prvom krugu glasanja. Iako bi u drugom krugu glasanja ova inicijativa vjerovatno prošla, predsjedavajući Doma Nebojša Radmanović (SNSD) nije htio da se Kolegij odmah usaglašava o ovom pitanju, a što je preduvjet za drugi krug glasanja.

Podršku iz istog razloga nije dobio ni prijedlog poslanika Borislava Borenovića (PDP) i Saše Magazinovića (SDP ) da se razmatra Prijedlog zakona o izmjenama zakona o akcizama. Borenović je podsjetio da se cijene goriva na benzinskim pumpama primiču iznosu od četiri KM , te da je ono što se može uraditi je da se ukinu akcize što je Predstavnički dom već uradio .

– Ovo je formalni apel Predstavničkog prema Domu naroda PS BiH koji odugovlači i stopira ukidanje akciza na gorivo i koliko toliko olakša građanima i privredi, kazao je Borenović, podsjetivši da su delegate SNSD-a u Domu naroda bili protiv ukidanja akciza.

Zastupnica Snježana Novaković-Bursać (SNSD) nazvala je ove prijedloge predizbornima, te je u raspravi kazala da SNSD nije siguran da li bi ove mjere i pomogle građanima, kao i da će “SNSD pomoći direktno građanima” kroz povećanje plata.

Zastupnici SNSD-a replicirao je poslanik Saša Magazinović.

– Dogovorite sa sobom, jeste li za ukidanje ili niste, kažete da ste za, pa ispričate neku drugu priču. Informišite nas kad ćete biti sigurni. Imali ste 110 dana da odlučite. Kada ćete biti sigurni u efekat ukidanja akciza? Koji su to stručnjaci, vanzemaljci koji to analiziraju i kada će shvatiti da kad se ukinu akcize da dolazi do pojeftinjenja goriva. Kažete najbolji odgovor je direktna pomoć, zar nije ovo direktna pomoć? Živite li u istom svijetu sa vašim glasačima ili u nekom paralelnom? U ovoj priči nema entiteta, nema Srba, Bošnjaka, Hrvata i ostalih, možete pomoći građanima ali vi 110 dana razmišljate da li ste sigurni da će gorivo pojeftiniti za 30 ili 40 feninga ako se ukinu akcize, kazao je Magazinović.

Objava Poslanici SNSD-a spriječili uvođenje mjera za smanjenje cijena goriva pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Policijski službenici Policijske uprave Prijedor su danas Okružnom javnom tužilaštvu Prijedor podnijeli su izvještaj protiv lica M.Đ. iz Prijedora zbog postojanja osnova sumnje da je počinio krivično djelo “Nesavjestan rad u službi”.

Kako “Nezavisne” nezvanično saznaju, izvještaj je podnesen protiv Milenka Đakovića, bivšeg gradonačelnika Prijedora.

Naime, on se tereti da je kao odgovorno lice Gradske uprave Grada Prijedora u februaru 2018. godine, kršenjem propisa, nesavjesno postupao u službi.

“M.Đ. je osumnjičen da je jednostrano raskinuo Okvirni sporazum i Ugovor o zimskom održavanju puteva u Prijedoru koji je sklopljen sa akcionarskim društvom iz Prijedora, iako je izvođač radova od momenta stupanja na snagu Okvirnog sporazuma i Ugovora izvršavalo ugovorne obaveze”, navodi se u saopštenju Policijske uprave Prijedor.

Dodaje se da je izvršenjem ovog krivičnog djela nastupila materijalna šteta za grad Prijedor u iznosu od 54.985,32 KM koliko je prinudnom naplatom grad isplatio akcionarskom društvu po osnovu naknade štete za neosnovano raskidanje ugovora.

Objava Bivši gradonačelnik Prijedora osumnjičen da je oštetio budžet grada pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Najmlađi književnik iz oblasti historije Tarik Šabić iz Srebrenika uskoro predstavlja svoje prvo autorsko djelo. Knjiga pod nazivom “Srebrenik kroz vremena”, je plod mukotrpnog i ustrajnog istraživanja historije našeg grada od najdavnijih vremena do perioda 1995. godine. Istražujući bogatu historiju Srebrenika Tarik se, kako kaže, oduševio širinom historijskog spektra koji je ispisan o našem gradu, kako u domaćoj , tako i u stranoj literaturi.  Tarik Šabić, inače, ima 18 godina. Četvrti je razred srednje elektrotehničke škole u Tuzli, te od ovog mladog, ali plodonosnog i ambicioznog autora u budućnosti možemo očekivati još značajnih djela.

Promocija će se održati 26. jula u utorak, u Plavoj sali Doma kulture u Srebreniku s početkom u 19 sati. Između ostalog, promotori će biti Merima Ibrić i prof. Šaha Dedić.

• “Knjiga je posvećena mom rahmetli djedu Hajrudinu Šabiću – Poštaru, nadaleko poznatom velikanu grada Srebrenika. Svaki put kada se treba spomenuti ko me najviše inspirisao, prvo se sjetim djeda. Bio je to čovjek sa srebrenom u kosi, a zlatom u srcu. Kada pomislim na sva blagostanja u svom životu, djede, ti si i tamo na samom vrhu popisa.”, kaže Tarik Šabić

Objava Tarik Šabić iz Srebrenika priprema promociju knjige “Srebrenik kroz vremena” pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv Nakibe Peštalić (65) iz Lopara zbog poreske utaje u iznosu od gotovog 76.000 KM, saopćeno je iz ove pravosudne institucije.Peštalić je optužena da je, kao direktor u pravnom licu “Top-gradnja” Gradačac, u poreskoj prijavi za poreski period nije iskazala ukupan ostvareni promet prilikom prenosa vlasništva nad novosagrađenim nekretninama u stambeno-poslovnom objektu, prema kojem se prenos prava raspolaganja u okviru tih objekata smatra prometom i podliježe oporezivanju porezom na dodatnu vrijednost.

Ona je na taj način, s ciljem izbjegavanja plaćanja PDV-a, oštetila budžet BiH u ukupnom iznosu od 75.949 KM.

Optužena je, u namjeri da izbjegne plaćanja davanja propisanih poreskim zakonodavstvom BiH, pružila lažne podatke o svojim stečenim oporezivim prihodima, koji su od uticaja na utvrđivanje iznosa obaveza, čime je počinila krivično djelo poreska utaja ili prevara.

Optužnica, koju je podigao tužilac Posebnog odjeljenja za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju, proslijeđena je na potvrđivanje Sudu BiH.

Objava Podignuta optužnica za poresku utaju od gotovo 76.000 KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Aviosaobraćaj u cijelom svijetu pogođen je velikim problemima, a to je posebno izraženo u Evropi. Jedan od uzroka je pandemija koronavirusa, a zbog toga najviše ispaštaju putnici.

Na aerodromima se stvaraju velike gužve i otkazuju letovi. Poslovni list Financial Times (FT) piše da su hiljade ljudi u avioindustriji tokom pandemije ostali bez posla. Sada kada se povećava broj letova nedostaje veliki broj radnika.

Aerodromi su u utrci za radnicima, od kojih su mnogi u međuvremenu pronašli bolje plaćene poslove. Koliko je situacija ozbiljna govori tvrdnja putnika da su svjedočili da pilot napušta pilotsku kabinu kako bi pomogao u utovaru prtljaga.

Da je situacija ozbiljna ukazuje i to da je njemačka aviokompanija Lufthansa za juli otkazala nekoliko stotina letova zbog toga što nema dovoljno radne snage.

Kako piše Deutsche Welle (DW), na evropskim aerodromima nedostaju radnici na osiguranju, šalterima ili za otpremanje prtljaga. Razlog zbog kojeg aerodromi i aviokompanije teško dolaze do radnika jeste što teško mogu ponuditi bolje uslove rada. To je posljedica toga što su primorani na štednju. KLIX

Objava Aviosaobraćaj u haosu zbog nedostatka radnika pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Američki predsjednik Joe Biden i njegove kolege iz G7 dogovorit će se o zabrani uvoza novog zlata iz Rusije dok proširuju sankcije Moskvi zbog njezina rata protiv Ukrajine, saznao je Reuters iz svojih izvora.

Sjedinjene Američke Države okupile su svijet u nametanju brzih i značajnih ekonomskih sankcija Rusiji kako bi Vladimiru Putinu uskratili sredstva za vođenje rata protiv Ukrajine.

Prema izvoru, Ministarstvo financija SAD-a izdat će odluku o zabrani uvoza novog zlata u SAD u utorak, u potezu koji ima za cilj daljnju izolaciju Rusije od globalne ekonomije sprječavanjem njenog sudjelovanja na tržištu zlata.

Zapadne sankcije Rusiji nisu bile direktno usmjerene na komercijalne pošiljke zlata, ali mnoge banke, špediteri i rafinerije prestali su trgovati ruskim metalima nakon što je počeo rat u Ukrajini.

Zlato je ključna imovina ruske središnje banke, koja se zbog zapadnih sankcija suočila s ograničenjima u pristupu nekima dijelovima svoje imovine koje drži u inostranstvu. Dionice ruskih rud zlata kojima se trguje u inozemstvu pale su ove godine zbog poteškoća, uključujući prodaju zlata i otplatu zajmova bankama pod sankcijama.

Rusija proizvodi oko 10% zlata iskopanog u svijetu na godišnjem nivou, a njeni zlatni fondovi utrostručili su se otkako je pripojila Krim 2014. godine.

Grupu 7 najrazvijenijih demokratskih država svijeta čine SAD, Velika Britanija, Francuska, Italija, Njemačka, Japan i Kanada. Ovo su države koje i predvode slobodni svijet u sankcijama prema Rusiji nakon invazije na Ukrajinu. KLIX

Objava Najmoćnije zemlje svijeta zabranit će uvoz zlata iz Rusije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Države članice su pozvale Evropsku komisiju da izradi novi izvještaj o reformskom procesu u ovoj zapadnobalkanskoj državi, nakon čega bi EU bila spremna da razmotri mogućnost dodjeljivanja statusa kandidata, javlja Radio Slobodna Evropa.

“EU je spremna da BiH dodijeli status zemlje kandidata i u tom cilju poziva (Evropsku) Komisiju da bez odlaganja izvijesti Savjet EU o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u njenom mišljenju sa posebnom pažnjom na one koji predstavljaju značajan skup reformi kako bi se Evropski savjet vratio da odlučuje o ovom pitanju”, stoji u usvojenim zaključcima šefova država i vlada EU.

Oni su se okupili 23. juna u Briselu, a pitanje proširenja je centralno tokom ovog samita. Tokom samita donijeta je odluka o dodjeljivanju statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji. Dok iskorak u pitanju Sjeverne Makedonije i Albanije, nije postignut.

Na potezu Češka

Diplomatski izvori u Briselu su potvrdili da će se sarajevskom kandidaturom pozabaviti češko predsjedništvo koje će imati mandat od 1. jula do 31. decembra ove godine.

Ovi izvori su takođe potvrdili da očekuju relativno brzu reakciju Evropske komisije kako bi se pitanjem kandidatskog statusa za BiH, evropski lideri pozabavili i po mogućnosti odlučivali najranije na redovnom samitu koji će biti održan u oktobru, a najkasnije na decembarskom okupljanju šefova država i vlada EU.

Objava EU o kandidatskom statusu BiH u oktobru ili decembru 2022 pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zbog rata Rusije protiv Ukrajine, a ne sankcija Zapada, glad će dodatno pogoditi još 40 do 50 miliona ljudi, rekao je u petak američki državni sekretar Antony Blinken u Berlinu gdje se, uoči sastanka G7 održava konferencija o globalnoj krizi hrane.

“Nema drugih razloga osim političkih za rusku blokadu Ukrajine i, u mnogim slučajevima, odbijanje Rusije da izvozi vlastito žito,” kazao je Blinken na konferenciji za medije s njemačkom šeficom diplomacije Annalenom Baerbock.

Baerbock je pozvala međunarodnu zajednicu da pojača napore u borbi protiv pogoršanja gladi u mnogim dijelovima svijeta, a ruske poteze nazvala je “ciničnim”, a moguće i destabilizirajućim ratom žitaricama.

Rusija svjesno “koristi glad kao ratno oružje i u tome je cijeli svijet talac,” rekla je i upozorila da prijeti cunami gladi za neke zemlje.

Situacija je, kako kaže, “drastična”, s 345 miliona ljudi kojima potencijalno prijeti glad. Ove će godine trebati prikupiti 44 milijarde eura, no osigurano je tek pola iznosa, dodala je.

Krizu s glađu usporedila je s “po život opasnim valom” čemu kumuju klimatske promjene i pandemija covida-19.

“Ali tek s ruskom invazijom na Ukrajinu je taj val postao tsunami,” rekla je Baerbock.

Ministri 40 zemalja pokušavaju u petak na konferenciji u Berlinu pronaći konkretna “rješenja” za krizu hrane izazvanu ratom u Ukrajini.

Nazvana “Ujedinjeni za globalnu sigurnost hrane”, konferencija se održava uoči samit G7 u Bavarskoj koja počinje u nedjelju.

Potraga za alternativnim pravcima

Konferencija bi trebala u petak poslijepodne “predložiti rješenja” kao što su ubrzanje izvoza hrane iz Ukrajine alternativnim putevima s obzirom na to da je Rusija blokirala crnomorske luke, rekla je Baerbock prije početka razgovora.

Raspravljat će i o porastu pomoći za zemlje najteže pogođene krizom hrane, iako skup nije najavljen kao donatorska konferencija.

Ruska invazija na Ukrajinu, a riječ je o dvjema zemljama koje su veliki proizvođači žita, ulja i umjetnih gnojiva, izazvala je strelovit rast cijena hrane te rasplamsala inflaciju.

Rusija negira odgovornost za blokadu i optužuje zapadne sankcije da potiču krizu hrane.

“Rusija je izvela otprilike jednako žita kao i lani, prema tome ruski narativ o tome da su sankcije izazvale rast globalnih cijena hrane potpuno su neutemeljene,” rekla je.

Baerbock kaže da Rusija može “dopustiti izvoz ukrajinskih žitarica preko luke Odese ili jednostavno prekinuti rat, a mi ovako moramo razbijati glavu kako bismo pronašli alternativne pravce opskrbe, rekla je.

Alternativni pravci su preko Poljske, ali problem je u različitoj širini prugaa (zapadne Evrope) i Ukrajine i Rusije, pa to otežava cijelu situaciju.

“Zbog toga smo izabrali rutu preko Rumunije jer može pojačati plovidbu rijekom,” rekla je.

Turska pokušava posredovati kako bi se olakšao izvoz žita preko Crnog mora. Četverostrani pregovori o izvozu žitarica u kojima će sudjelovati predstavnici Rusije, Ukrajine, Turske te Ujedinjenih naroda trebali bi se održati u Turskoj “idućih sedmica”, najavilo je tursko ministarstvo odbrane.

The post Blinken: Rat Rusije otjerat će u glad još 40 do 50 miliona ljudi appeared first on Kameleon M&M.

Iz Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine obavještavaju korisnike usluga da će od 01.07.2022. godine doći do povećanja cijene usluga prevoza putnika u unutrašnjem saobraćaju.

Povećanje će, kako je navedeno, iznositi do 20 posto.

Pojašnjavaju kako se poskupljenje odnosi na sve relacije preko 30 kilometara. Za relacije koje su do 30 km, cijena ostaje nepromijenjena.

Istog dana prestat će se izdavati i naplaćivati rezervacije mjesta u brzim vozovima i izvršiti deklasiranje kola, te će se sve vozne karte izdavati za 2. razred.

The post Poskupljuju usluge Željeznica FBiH appeared first on Kameleon M&M.

Netflix poručuje da smišlja načine kako vratiti platformu na pravi put. Ideje uključuju uvođenje novih vrsta oglasa po nižim cijenama i suzbijanje dijeljenja lozinki među pretplatnicima. Video platforma Netflix otpušta 300 zaposlenika.

“Iako nastavljamo značajno ulagati u poslovanje, izvršili smo ove prilagodbe kako bi naši troškovi rasli u skladu s našim sporijim rastom prihoda,” izjavio je glasnogovornik tvrtke za CNN. “Veoma smo zahvalni na svemu što su učinili za Netflix i naporno radimo kako bismo ih podržali kroz ovu tešku tranziciju.”

Otpuštanja u četvrtak utječu na oko 3 posto Netflixove radne snage, što uključuje 11.000 stalno zaposlenih. Otpuštanja se uglavnom odvijaju u Sjedinjenim Državama.

Netflix je u aprilu izvijestio da je izgubio pretplatnike prvi put u više od 10 godina. To je izazvalo pomutnju na Wall Streetu, što je navelo ulagače da povuku milijarde dolara iz tržišne kapitalizacije Netflixa. Dionice tvrtke pale su oko 70 posto ove godine.

Prošlog mjeseca Netflix je otpustio 150 radnika, prebacivši krivnju na usporavanje rasta prihoda.

Netflix poručuje da smišlja načine kako vratiti platformu na pravi put. Ideje uključuju uvođenje novih vrsta oglasa po nižim cijenama i suzbijanje dijeljenja lozinki među pretplatnicima.

The post Netflix u problemima, otpuštaju 300 zaposlenika appeared first on Kameleon M&M.