Arhiva oznaka: vijesti

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je danas kako će podržati dokument o kojem su se jučer saglasili predstavnici 12 parlamentarnih stranaka iz BiH, ali uz dvije dopune.

– Tokom dana predsjednik Čović će podržati jučerašnju izjavu s dodatkom dvije male ispravke, koji ne bi trebali predstavljati problem za uključivanje u izjavu. Istovremeno, to bi za nas bilo od iznimne važnosti, a dalo bi dodatnu vrijednost samom tekstu – navodi se iz krugova bliskih Čoviću, prenosi Hina.

Predstavnici 12 bošnjačkih i srpskih stranaka složili su se sinoć nakon sastanka s predsjednikom Evropskog vijeća Šarlom Mišelom (Charles Michel) o sadržaju dokumenta pod nazivom “Politički sporazum o načelima za osiguranje funkcionalne Bosne i Hercegovine koja napreduje na evropskom putu.”

Mišelj je u nedjelju pozvao lidere 15 parlamentarnih stranaka iz Bosne i Hercegovine i tri člana predsjedništva. Na sastanak nisu došli Milan Šarović iz SDS-a i Fahrudin Radončić iz SBB-a. Predsjednik HDZ-a BiH, jedine hrvatske stranke u Parlamentarnoj skupštini BiH, Dragan Čović, koji je doputovao u Brisel, nije sudjelovao na sastanku.

Rekao je da je “prije dva-tri dana saznao da će sastanak biti u nekom čudnom formatu, devet bošnjačkih stranaka, pet ili šest srpskih i HDZ BiH kao jedina hrvatska stranka. Uz to je rečeno da će biti i tri člana predsjedništva,” rekao je ranije Čović. Danas je najavio da će podržati tekst uz dva ispravka.

Šta želi dodati u dokument?

U preambuli se kaže da čelnici parlamentarnih stranaka u BiH ponavljaju svoju predanost “očuvanju načela vladavine prava i provedbi slobodnih i demokratskih izbora kao i razvoju demokratskih institucija na svim razinama vlasti.”

Čović traži da se na tu rečenicu u preambuli teksta doda: “u skladu sa sporazumom o provedbi presuda Evropskog suda za ljudska prava potpisanog u Briselu 1. oktobra 2013. i u skladu s političkim dogovorom o dopuni izbornog zakonodavstva potpisanog u Mostaru 17. juna 2020.”

Čović i predsjednik SDA Bakir Izetbegović potpisali su 17. juna 2020. politički sporazum kojim je usuglašen način izbora vijećnika i broj vijećnika koji se bira po gradskim područjima Mostara, kao i promjene Statuta Grada Mostara.

Taj je sporazum omogućio održavanje izbora u Mostaru, koji nisu bili održani 12 godina. U njemu su se potpisnici obavezali da će se promjene Izbornog zakona BiH temeljiti na “legitimnom izboru i legitimnom političkom predstavljanju” konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i Domovima naroda, prenosi Hina.

Traži i promjene u paragrafu 11

Čović traži i promjene u paragrafu 11 usaglašenog dokumenta, koji kaže da se lideri slažu da će unutar šest mjeseci od formiranja vlasti na svim razinama usvojiti izborne i ograničene ustavne reforme koje trebaju biti usklađene s presudama Evropskog suda za ljudska prava, Ustavnog suda BiH, s preporukama OESS/ODIHR-a i GRECO-a.

Čović predlaže promjenu toga paragrafa, da se u njega ubaci rečenica koja kaže da se “izborne reforme koje će osigurati provedbu izbornih rezultata u vezi s Domovima naroda trebaju hitno usvojiti u skladu sa sporazumima spomenutim u preambuli”, to jest sa sporazumom o provedbi presuda Evropskog suda za ljudska prava potpisanog u Briselu 1. oktobra 2013. i u skladu s političkim dogovorom o dopuni izbornog zakona potpisanog u Mostaru 17. juna 2020.

Čović je u nedjelju navečer u Briselu u izjavi novinarima izrazio sumnju u uspostavu vlasti nakon izbora s obzirom na to da je ključna odredba izbornog zakona ukinuta.

“Ali ovdje je ključno pitanje kako ćete uspostaviti vlast ako nemate ključne odredbe koju je ukinuo Ustavni sud i stavio izvan snage,” kaže Čović.

Sudionici sastanka: Nismo potpisali dokument

Ustavni sud BiH ukinuo je odredbu po kojoj se u nacionalne klubove Doma naroda Federacije BiH iz svake županije mora izabrati najmanje po jedan pripadnik svakog od tri konstitutivna naroda.

To je omogućavalo bošnjačkim strankama da iz kantona u kojima gotovo nema Hrvata izaberu delegate koji se lažno izjasne Hrvatima i postanu članom hrvatskog nacionalnog kluba. Nacionalni klubovi u Domu naroda Federacije BiH broje po 17 članova i hrvatski klub bi bio potpuno blokiran ako Bošnjaci uspiju nametnuti svojih šest zastupnika jer je za odluke potrebna dvotrećinska većina.

Sudionici sastanka u Briselu danas su po povratku u BiH iz Briselu istakli da nikakav dokument nije potpisan, nego da su dali suglasnost na dokument koji je objavio predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel, prenosi Hina.

The post Čović: Podržat ću dokument iz Brisela, ali uz dvije male ispravke appeared first on Kameleon M&M.

Rusija je u prvih 100 dana rata u Ukrajini od izvoza fosilnih goriva zaradila 93 milijarde eura. Većina fosilnih goriva poslana je u Europsku uniju, a prosječna izvozna cijena bila je oko 60% viša nego lani, pokazalo je novo istraživanje.

Naime, prema izvještaju neovisnog Centra za istraživanje energije i čistoću zraka (CREA) u Finskoj, čak 61% izvoza ruskih fosilnih goriva otišlo je u Evropsku uniju za oko 57 milijardi eura.

Najveće pojedinačne zemlje uvoznice ruskih fosilnih goriva su Kina (12.6 milijardi eura), Njemačka (12.1 milijardi eura) i Italija (7.8 milijardi eura), stoji u izvještaju koji je objavio AFP.

Najviše ruskih prihoda od fosilnih goriva odnosi se na sirovu naftu (46 milijardi eura), a potom slijede plin koji Rusija izvozi plinovodima, naftni derivati, prirodni plin (LNG) i ugljen.

“Francuska je postala najveći kupac prirodnog plina na svijetu”

Iako je ruski izvoz fosilnih goriva pao u maju jer su mnoge zemlje i kompanije smanjile uvoz ruskih energenata zbog invazije na Ukrajinu, globalni rast cijena fosilnih goriva nastavio je puniti ruski proračun pa su ruski prihodi od fosilnih goriva dosegnuli rekordne razine.

Ruske cijene fosilnih goriva za izvoz su u prosjeku 60% više nego lani, stoji u izvještaju. Neke zemlje, poput Kine, Indije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, povećale su uvoz fosilnih goriva iz Rusije, navodi se.

“Dok EU razmatra strože sankcije Rusiji, Francuska je povećala svoj uvoz i postala najveći kupac prirodnog plina na svijetuk,” rekla je analitičarka CREA-e Lauri Myllyvirta.

“S obzirom na to da se većina tih kupnji ne odnosi na dugoročne ugovore, to znači da je Francuska svjesno odlučila koristiti ruske energente nakon invazije na Ukrajinu,” dodala je.

The post Objavljeno koliko je Rusija zaradila od nafte i plina u prvih 100 dana rata appeared first on Kameleon M&M.

Danas je počeo prvi upisni rok za upis učenika u srednje škole u Tuzlanskom kantonu za školsku 2022/2023. godinu.

Prvi upisni rok će trajati do srijede 15. juna 2022. godine.

Prvi upisni rok:

– za gimnaziju ………………………………………………….. od 13. juna do 15. juna 2022. godine,

– za umjetničku  školu ……………………………………….. od 13. juna do 15. juna 2022. godine,

– za tehničku školu…………………………………………….. od 13. juna do 15. juna 2022. godine,

– za stručnu školu ……………………………………………… od 13. juna do 15. juna 2022. godine,

Drugi upisni rok:

– za gimnaziju …………………………………………………. od 20. juna do 22. juna 2022.godine,

– za umjetničku školu ………………………………………. od 20. juna do 22. juna 2022.godine,

– za tehničku školu ………………………………………….. od 20. juna do 23. juna 2021.godine,

– za stručnu školu ……………………………………………. od 20. juna do 24. juna 2021.godine,

Treći upisni rok:

Učenici devetog razreda osnovne škole koji su upućeni na popravni ispit u avgustovskom roku i učenici koji se nisu upisali u prvom i drugom upisnom roku mogu se upisati u srednju školu od 27.6.2022. godine do 31.8.2022. godine. Učenici se mogu upisati u srednje škole koje poslije drugog upisnog roka nisu primile planirani broj učenika.

Za prijavu na konkurs za upis u prvi razred srednje škole kandidat je dužan dostaviti slijedeća dokumenta:

• zahtjev za upis (poseban formular),
• izvod iz matične knjige rođenih,
• svjedodžbu o završenom IX razredu devetogodišnje osnovne škole i list profesionalne orijentacije (original),
• uvjerenje o uspjehu u VI, VII i VIII razredu devetogodišnje osnovne škole (original),
• uvjerenje o polaganju eksterne mature učenika u osnovnoj školi (original),
• druga relevantna dokumenta u skladu sa Pravilnikom o kriterijima za upis učenika u prvi razred srednjih škola na području Tuzlanskog kantona.

Tekst Konkursa za upis učenika u prvi razred srednjih škola na području Tuzlanskog kantona za školsku 2002/2023. godinu možete pogledati OVDJE.

Objava Počeo upis učenika u srednje škole Tuzlanskog kantona pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Zbog samita Grupe sedam (G7) koji će se od 26. do 28. juna održati u Elmau, Njemačka je privremeno uvela kontrole na svim svojim graničnim prelazima.

Ministarstvo unutrašnjih poslova ističe da su kontrole potrebne zbog bezbjednog održavanja samita G7.

Granične kontrole će se sprovoditi do 3. jula, saopštilo je Ministarstvo na svom sajtu.

Kontrole će biti sprovedene na kopnenim, vazdušnim i morskim prelazima i njima treba da se spriječi dolazak osoba spremnih na nasilje.

Putnici moraju, kako je navedeno, da računaju na gužve zbog kontrole i poručuje im se da su u obavezi da, prilikom prelaska granice, sa sobom nose lična dokumenta.

U dvorcu Elmau od 26. do 28. juna okupiće se šefovi država i vlada Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije, SAD, Kanade i Japana, sedam industrijski najrazvijenijih zemalja.

Objava Njemačka privremeno uvela granične kontrole na svim prelazima pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Od ukupnog broja zaposlenih u Upravi za indirektno oporezivanje BiH, čak 44 odsto je starije od 50 godina, a svake godine UIO ostane bez oko 100 radnika zbog penzionisanja ili prekida radnog odnosa, što u budućnosti može predstavljati ozbiljan problem u radu UIO.

“Ovakvo stanje starosne strukture zaposlenih u UIO zahtijeva ozbiljno bavljenje ovom problematikom u cilju blagovremenog obezbjeđivanja stručnih kadrova za obavljanje poslova koji zahtijevaju posebne vrste znanja i iskustva u segmentima iz oblasti indirektnih poreza. To iskustvo se stiče kroz višegodišnji rad na konkretnim poslovima”, navedeno je u Srednjoročnom planu rada Uprave za period od 2023. do 2025. godine.

Svega tri odsto zaposlenih u UIO je mlađe od 31 godinu, a prema podacima Uprave u narednih pet godina u UIO će biti penzionisana 362 zaposlena, odnosno 15,08 odsto od ukupnog broja zaposlenih. Imajući u vidu da će u periodu od 2025. do 2030. godine uslove za starosnu penziju ispuniti još 380 zaposlenih, u narednih 10 godina u UIO će samo po osnovu penzionisanja ostati bez 742 zaposlena, što u ovom trenutku čini čak 30 odsto od ukupnog broja zaposlenih u UIO.

“Iz podataka proizlazi da je Uprava za indirektno oporezivanje strukturalno veoma stara institucija”, rekli su nam u UIO.

Osim toga, problemi u radu Uprave za indirektno oporezivanje BiH su i to što informatička oprema nema zadovoljavajuće performanse, niti su razvijeni softveri za rad sa velikim bazama podataka i aplikacijama.

“Veći broj službenih vozila je s obzirom na godinu proizvodnje i veliku pređenu kilometražu upitne tehničke ispravnosti, te je nedovoljan broj vozila za terenski rad”, navodi se u Srednjoročnom planu.

Kao i prethodnih nekoliko godina, u Upravi za indirektno oporezivanje BiH posebnu pažnju skreću na neadekvatnu opremljenost graničnih prelaza i carinskih terminala. Najteža situacija je na graničnim prelazima Brod, Uvac, Strmica, Šepak, Čepikuće, Novi Grad i u carinskim ispostavama Trebinje i Višegrad. Za opremanje i rekonstrukciju ovih graničnih prelaza Uprava za indirektno oporezivanje BiH u naredne tri godine planira utrošiti 18,8 miliona KM, međutim veliko je pitanje da li će uspjeti obezbijediti taj novac s obzirom na to da se već godinama planiraju te aktivnosti, ali Savjet ministara BiH još nije obezbijedio novac.

Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata radnika UIO, kaže da starosna struktura zaposlenih jeste veliki problem, ali da Sindikat na to ne može uticati.

“O tome treba voditi računa jer se postavlja pitanje šta će biti za pet godina. U izradi je nova sistematizacija UIO i očekujemo da se ti problemi sa novim kadrovima i novim radnim mjestima riješe. Vjerujemo da će biti dovoljno vremena da se ti novi kadrovi obuče, pripreme i uvedu u poslove”, rekla je Mrnjavac.

Ona ističe i da situacija s odlaskom radnika iz UIO zabrinjava te da Uprava u tom smislu dijeli sudbinu i ostalih institucija na nivou BiH jer je budžet trenutno takav da su plate zaposlenih u entitetskim institucijama mnogo veće.

“Očekujemo da budžet bude usvojen do kraja ovog mjeseca i da se plata poveća, odnosno da se vrati na nivo koji smo imali. Sve ove godine to su ogromna sredstva koja su uskraćena zaposlenima”, naglasila je Mrnjavac.

Objava Čak 30 odsto zaposlenih u UIO BiH do 2030. ide u penziju pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Pandemija je odavno zaboravljena i došle su nove nedaće. Opet se može na more, no sve je puno skuplje. Tako i u Neumu koji je opet najjeftiniji na Jadranu. Idila bez gužve i buke, sunce i toplo bh. more – tako svoj boravak u Neumu opisuju domaći gosti koji tradicionalno već godinama u ovom razdoblju ljetuju u Neumu, javlja N1. 

Građani osjete razliku

Trenutni gosti u Neumu radije biraju sami početak ili kraj turističke sezone u Neumu za odmor s obzirom na to da tada nema velikih gužvi na plaži, pa tako sebi priušte najbolji odmor. Ove sezone odmor je nešto skuplji u odnosu na prethodne godine. No u svakom slučaju, kažu, isplativija je opcija ljetovati u vlastitoj zemlji. Sulejman iz Busovače za N1 kaže da je “malo skuplje sada”. “Ako ćeš doći na more moraš doći spreman. Meni je Neum najbolji, ja sam navikao ovdje uvijek dolazim, cijene nisu baš prihvatljive, ali to sam izabrao i tu dolazim”, rekao je Mirza, također iz Busovače. “Lijepo je ovdje, lijepa je plaža, nema gužve, a cijene su visoke u odnosu na prošlu godinu”, rekla je Vaska iz Mostara. Cijene u restoranima porasle su do 20 posto. Za dvije kafe, gosti u pojedinim mjestima u Neumu izdvojit će čak 8 KM. “Hrana je poskupila 15 do 20 posto. Poskupila nam je i nabavka robe, troškovi energije, kao i svi drugi troškovi poslovanja poskupili su i više od toga i mislim da je ovo minimum koji se morao postaviti sada”, naveo je Stanko Raič, vlasnik jednog restorana.

Cijene hotela i privatnih smještaja skuplje su za 15 posto, no hotelijeri kažu da su cijene dosta pristupačnije u odnosu na ostatak Jadranske obale. “Mislim da to neće uticati na booking, nego će biti još bolji. Vidimo u Hrvatskoj cijene hotela koje su skočile za 40 do 50 posto i već im je 80 posto smještajnih kapaciteta popunjeno. Tako da se mi nadamo velikom priljevu i domaćih gostiju ali i inozemnih koji su nam zadnje dvije godine bili u deficitu”, istaknuo je Davor Krešić iz Udruženja hotelijera Neum.

Što nudi Neum?

Iako predsezona nije na razini 2019. godine, očekuju da će u narednim mjecima na noćenjima u Neumu biti oko 18 hiljada gostiju svakog dana, što je ujedno i maksimum smještajnih kapaciteta. “Predsezona je bila dobra, za postsezonu su također dobre najave tako da su to neki dobri trendovi oporavka turizma, mislim da smo na dobrom putu i da bi se kroz godinu dvije mogli vratiti na 2019. godinu”, rekao je Branimir Butigan iz Udruženja hotelijera Neum.

Novi turistički procvat Neuma predstavljat će dugo čekana brza cesta Stolac-Neum koja bi u julu trebala biti službeno otvorena. “Čekali smo je 40 godina, napokon smo dočekali. Povezivanje unutrašnjosti, lakši i jednostavniji dolazak do Neuma i mislim da je to jedan dovoljan razlog zbog čega je ona nama toliko bitna, godinama smo bili izolirani”, naglasio je načelnik Neuma Dragan Jurković. Osim lijepih plaža i sunca, Neum nudi i manifestaciju “Neumsko ljeto, a tokom proteklog razdoblja vrijedno se radilo se na renoviranju hotela, uređenju šetnica, a uvedene su i jednoobrazne kućice, sve s ciljem poboljšanja ponude i privlačenja što većeg broja gostiju.

Objava Odmor u Neumu znatno skuplji, ali opet najjeftiniji na Jadranu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

U najvećim svjetskim ekonomijama inflacija “jede” radničke plate. Životni troškovi su sve viši i viši. Inflacija u Sjedinjenim Američkim Državama iznosi 8,3 posto, dok u eurozoni iznosi 8,1 posto.

Plate radnika u navedenim dijelovima svijeta ove godine porasle su samo za pet, odnosno tri posto. Ekonomisti kazuju da postoji pet značajnih razloga zašto je to tako.

Kao prvi istakli su to što su sindikati slabiji i što je oslabilo kolektivno pregovaranje s poslodavcima. U SAD-u je 1979. godine 27 posto radnika bilo dio sindikata, a sada ih je samo 11,6 posto dio sindikata. To je za posljedicu imalo i to da plata bude niža.

Drugi razlog jeste ono što se naziva skrivena nezaposlenost. Zvanični podaci kazuju da u SAD-u i Velikoj Britaniji postoji niska stopa nezaposlenosti, a što bi, u teoriji, primoralo kompanije da povećaju plate. Međutim, stručnjaci smatraju da je stvarni broj nezaposlenih mnogo veći.

Treći razlog jeste taj što se firme u kriznim vremenima sporo odlučuju na to da povećaju plate – kriza znači neizvjesnu budućnost.

Četvrti razlog jeste taj što se svijet još oporavlja od recesije koja je počela 2008. Plate su rasle do iznosa koji je bio prije početka recesije.

Peti razlog zašto plate malo ili nikako ne rastu u inflaciji jeste što plate i inflacija nisu povezane onako kako mnogi misle da jesu povezane. Inflacija prati cijene roba i usluga, dok iznos plata reaguje na promjene na tržištu rada. KLIX

Objava Ovo je pet razloga zašto plate malo ili nimalo ne rastu u inflaciji pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Osiguravajuća društva u Bosni i Hercegovini, shodno zakonskim odredbama, više neće moći davati popuste prilikom registracije vozila.

Osiguravajuća društva u entitetu Republika Srpska su ukinula pogodnosti koja su do sada imali vozači, što u suštini znači da cijena nije porasla, već je u onom okviru kako je to zakonski predviđeno.

Predsjednik Udruženja društava za osiguranje RS Bojan Popović kaže da su ukinuti sitni bonovi poput onih za gorivo, dio popusta prilikom tehničkog pregleda i sl.

“Prostora za te pogodnosti više nema, štete rastu, one su otprilike porasle za nekih 35 posto i uz inflaciju i rast cijena rezervnih dijelova vozila osiguravajuća društva nemaju više prostora da dio svog kapitala ‘poklanjaju’ osiguranicima. Na kraju krajeva, ovo je urađeno da bi se društva zaštitila, da ukoliko dođe do štete pričinjene vozilu, mogu je isplatiti i nadoknaditi”, kazao je Popović za Klix.ba.

On pojašnjava da su popusti, koji su do sada davala osiguravajuća društva, bila mimo zakonskih odredbi, a da će ubuduće poštivati zakon.

“Zakonska odredba je ta da nema tih bonusa, društva su do sada izlazila u susret pojedincima. Ovo je džentlmenski dogovor između društava da se ne bi desio problem sa kapitalom u samim društvima za osiguranje. Bonusi za savjesne vozače su na snazi i zagarantovani zakonom, nema tu nikakve značajnije promjene”, podvlači Popović.

Generalni sekretar Udruženja društva za osiguranje u FBiH Ermin Čengić kaže da je osnovni motiv rada njihovog udruženja zadovoljstvo osiguranika, te da će u skladu sa tim pojačati mjere nadzora nad onim društvima koja se ponašaju mimo usklađenih zakonskih i podzakonskih odredbi.

“Naše udruženje ima određena saznanja u vezi sa pojavama na tržištu koje bi trebalo onemogućiti, naročito kada je u pitanju obavezno osiguranje od automobilske odgovornosti. Udruženje je u skladu sa tim saznanjima pripremilo inicijativu za naš Upravni odbor, sa ciljem da nakon razmatranja bude proslijeđena regulatornoj Agenciji za nadzor na nadležno postupanje”, kaže Čengić.

Ističe da će, u okviru obraćanja prema regulatoru, biti detektirani nosioci aktivnosti za koje postoji opravdana sumnja da izlaze iz okvira očekivanog rasta premijskog prihoda te ponašanja usklađenih sa zakonskim i podzakonskim normama.

“Cilj ove inicijative je da se alarmira regulator za poduzimanje pojačanih mjera nadzora nad navedenim akterima na tržištu i da se, s druge strane, onemogući dalja diskriminacija onih društava za osiguranje koja u svom poslovanju poštuju administrativno utvrđene premije. Konačno, naš osnovni motiv je da naši osiguranici i oštećena lica ostvaruju sva svoja prava i da se ispunjava osnovna funkcija osiguranja a to je ekonomska zaštita od štetnih dejstava po nastanku osiguranog slučaja, u cijelosti i bez bilo kakve iznimke”, kaže Čengić.

To znači da će u FBiH sva ona društva koja daju nedozvoljene popuste biti sankcionisana – sve u cilju dobrobiti i osiguravajućih društava i osiguranika. KLIX

Objava Ukidaju se popusti prilikom registracije vozila pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Prema prognozi FHMZ-a, danas će u BiH preovladavati sunčano uz umjerenu naoblaku. Više oblačnosti prije podne u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim područjima. U poslijepodnevnim satima lokalni pljuskovi su mogući na istoku Bosne. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 23 i 28°C, na jugu do 31°C.

U ponedjeljak, 13.06.2022., preovladavaće sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U kasnim poslijepodnevnim i večernjim satima pljuskovi sa grmljavinom su najizgledniji na području Krajine i sjevera Bosne. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 20°C. Najviša dnevna temperatura zraka između 26 i 32°C.

U utorak, 14.06.2022., u Bosni i Hercegovini sunčano uz umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog i sjeveroistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 11 i 16°C, na jugu zemlje do 21°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 25 i 29°C, na jugu zemlje do 32°C.

U srijedu, 15.06.2022., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 9 i 14°C, na jugu zemlje do 19°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 26 i 30°C, na jugu zemlje do 33°C.

Objava Kakvo nas vrijeme očekuje u naredna tri dana? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Razorne poplave na području općine Čelić nanijele su velike materijalne štete, a stanje u ovom dijelu Tuzlanskog kantona (TK) je i dalje izuzetno složeno.

Bujica je u petak u poslijepodnevnim satima zahvatila gotovo cijelo područje općine, a najteže su stradali Čelić, ali i naselja Ratkovići, Brnjik, Šibošnica, Humci i Drijenča.

– Na prostoru općine Čelić je oko 200 stambenih objekata poplavljeno, a oko 20 pomoćnih objekata je potpuno uništeno. Lokalni putevi su devastirani, a voda je ušla i u nekoliko privrednih subjekata, tako da je i danas situacija u Čeliću veoma teška – kazao je za Fenu Nermin Okanović, komandant Općinskog štaba Civilne zaštite (CZ) i pomoćnik općinskog načelnika za CZ.

Dodao je kako uznemirenost i dodatnu bojazan kod stanovništva izazivaju prognoze, prema kojima bi u poslijepodnevnim satima na području Čelića mogle uslijediti nove padavine.

The post Stanje na području Čelića i dalje teško. Ljudi strahuju od novih padavina appeared first on Kameleon M&M.

Blizu Bihaća, u naselju Račić, smjestila se turistička atrakcija Japodski otoci. Ovo čudo prirode predstavlja kulturno-arheološko područje, okruženo zelenilom i plavom kraljicom – rijekom Unom

Japodski otoci nevjerojatna su turistička atrakcija Bosne i Hercegovine, smještena tik uz hrvatsku granicu. Ade povezane drvenim mostićima teritorijalno graniče s prekrasnim Nacionalnim parkom Una, jednim od triju nacionalnih parkova u Bosni i Hercegovini. Taj je park svojim bojama, zvukovima i slikama obilježio zapadni dio Bosne gdje se smjestio, a zanimljivo je da je samo 40-ak kilometara udaljen od Nacionalnog parka Plitvičkih jezera. Pripada Unsko-koranskoj zaravni i obuhvaća doline rijeka Une i Unce.

Otočići kroz koje protječe Una

Pet riječnih otočića, odnosno ada nedaleko od Bihaća, u mjestu Račić, koji po ljepoti nemaju konkurenciju u svijetu povezani su drvenim mostićima, a kroz njih protječe, stvarajući kaskade i lomeći se na sedrenim barijerama, rijeka Una. Sređen turistički centar Japodski otoci sastoji se od uređenog parkinga, restorana ispod kojeg čujete šuštanje rijeke, beach bar i velik prostor za kampiranje. U skladu s prirodnom ravnotežom, svi su objekti pretežno drveni, a planiraju i rekonstrukciju japodskog naselja, onakva kakvo je nekad postojalo na ovim prostorima.

Spavajte na drvetu, u luksuznom šatoru, apartmanu ili vikendici

Uz sve ljepote koje nude Japodski otoci, posebno oduševljenje i doživljaj stvara smještaj koji se tamo nudi. Kućica na drvetu koja će vas vratiti u djetinjstvo i bajke u kojima ste tada uživali. Osim nje, tu su pravi luksuzni drveni bungalovi, koji će vam ostaviti prirodu i dodati komfor u vaš boravak, a možete ponijeti i vlastiti šator. Spavati možete i u apartmanima ili vikendici.

Bezbrižni odmor, slavlja, team buildinzi, momačke i djevojačke

Japodski otoci idealan su odabir za obiteljski, romantični, ali i odmor s društvom. Dok će se djeca moći zabavljati u raznim igrama poput nogometa, badmintona ili slaganja kula u pijesku, na ostale avanture često se odlučuju društva ili oni koji s društvom nešto slave. Rafting ili kanu safari na Uni te ostale riječne avanture poslužit će kao dobra sportsko-adrenalinska kombinacija za team building, proslavu rođendana, momačke…

Izvor: Dnevnik.hr

The post Otoci u Bosni i Hercegovini, smješteni tik uz Hrvatsku koji nemaju konkurenciju u svijetu appeared first on Kameleon M&M.

Svaka zemlja proizvodi značajne količine otpada od bačene hrane, do industrijskog i rudarskog otpada, starih elektronskih uređaja, papira i plastičnih vrećica, stare odjeće i obuće… Količina otpada svakako zavisi od tehnološkog razvoja svake ekonomije, ali je istovremeno i usko povezana s obrascima i navikama potrošnje i proizvodnje stanovništva, odnosno svijesti i odnosa prema otpadu.

Zbog širokog raspona vrsta otpada i kompleksnih načina odlaganja otpada, odnosno procedura i razvijenosti infrastrukturnih kapaciteta teško je dobiti potpuni uvid u proizvedeni otpad i gdje se nalazi. Ipak postoje podaci, premda različitih kvaliteta i izvora, za sve vrste otpada.

U razvijenim ekonomijama sve se veće količine otpada recikliraju i tako sve manje otpada šalje na odlagališta, odnosno otpad postaje važan resurs u tim zemljama.

Iako je upravljanje otpadom izuzetno složen i skup proces, kao i stvaranje infrastrukture za prikupljanje, sortiranje i recikliranje za što su potrebna značajna ulaganja, nakon njezine uspostave recikliranjem se mogu ostvariti značajni prihodi i stvarati nova radna mjesta.

Uz navedeno određene vrste otpada imaju i svoju širu globalnu dimenziju povezanu s izvozom i uvozom, jer su već godinama pojedine vrste otpada postale roba i predmet međunarodne trgovine.

Također u zemljama Evropske unije planovi razvoja vlastite ekonomije uključuju i naglašavaju potrebu za osiguranjem kvalitetnog recikliranja, ukidanjem odlaganja otpada, ograničavanjem energetske upotrebe na nereciklirajuće materijale i zaustavljanjem nezakonite isporuke otpada.

Prema Analizi Agencije za statistku BiH o ukupnom prekograničnom prometu neopasnog otpada u periodu 2014.-2021. godine evidentan je generalno rast prometa sedam grupa otpada (metalni otpad, tekstilni otpad, gumeni otpad, plastični otpad, stakleni otpad, otpad od sagorijevanja i otpad od papira i kartona). Samo za neke vrste otpada zabilježen je umjeren pad.

Ukupna količina izvezenog neopasnog otpada u 2021. godini iznosila 1.100. 934 tone, što je za 26,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Podaci o izvezenim količinama neopasnog otpada u 2021. godini pokazuju trend rasta, što je uzrokovano povećanim izvozom nekih grupa otpada.

Posmatrajući pojedinačno grupe otpada, u 2021. godini povećan je izvoz staklenog, metalnog, gumenog, tekstilnog i otpada od sagorijevanja, dok je otpad od papira i kartona i plastični otpad zadržao trend postepenog pada.

Ukupna količina uvezenog neopasnog otpada u 2021. godini iznosila je 36.909 tona, što je za 27,2 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Analiza podataka o uvozu neopasnog otpada za period 2014.-2021. godine ukazuje na trend pada uvezenih količina metalnog, plastičnog, otpada od sagorijevanja i gumenog, dok je uvoz staklenog i otpada od papira i zadržao trend rasta tokom posmatranog perioda.

U 2021. godini uočen je rast izvoza metalnog otpada za 46,1 posto u odnosu na 2020. godinu, a najviše, 76,2 posto izvezeno je u Tursku.

Količina izvezenog staklenog otpada bila je veća za 5,1 posto, a tokom 2021. godine najveće količine izvezene su u Hrvatsku.

U 2021. godini tekstilni otpad iz BiH se izvozio širom svijeta. Izvezeni otpad obuhvata materijale kao npr. strugotina i ostali otpad kože, otpaci od svile, otpaci od vune, pamučni otpad, lan i otpad, rabljena odjeća. Tokom 2021. godine najveće količine tekstilnog otpada izvezene su u Italiju.

U 2021. godini uočen je pad izvoza otpadnog papira i kartona za 15,1 posto, a 55,3 posto otpadnog papira i kartona izvezeno je u Srbiju.

Analiza podataka o izvozu plastičnog otpada u periodu 2012.-2021. generalno ukazuje na promjenljiv trend rasta i pada rast izvezenih količina. U 2021. godini uočen je pad izvoza, količina izvezenog otpada bila je manja za 11,4 posto manja u odnosu na 2020. godinu, a također je najviše izvezeno u Srbiju i to 38,8 posto.

Izvoz neopasne šljake i pepela iz toplinskih procesa  u 2021. godina bilježi rast od 38,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, a najviše, 55,9 posto izvezeno je u Hrvatsku.

U 2021. godini količina izvezenog gumenog otpada bila je veća za 11,5 posto u odnosu na 2020., a 47,5 posto tog otpada izvezeno je u Slovačku.

Analiza podataka o uvozu metalnog otpada u periodu 2014.-2021. ukazuje na promjenjiv trend rasta i pada uvezenih količina. U 2021. godini pad uvoza bio je 4,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, a najviše, 37,1 posto uvezeno je iz Švicarske.

U 2021. godini zabilježen je rast uvoza tekstilnog otpada za 9,1 posto, a najviše, 52,5 posto uvezeno je iz Njemačke, zabilježen je i rast uvoza otpadnog papira i kartona, a najviše, 48,6 posto od ukupnog uvoza uvezeno je sa Kosova.

U 2021. godini količina uvezenog plastičnog otpada bila je 33,3 posto manja u odnosu na 2020. godinu, a najviše,  6,7 posto plastičnog otpada uvezeno je iz Hrvatske.

U prošloj godini smanjen je i uvoz neopasne šljake i pepela iz toplinskih procesa, a od ukupne količine 35,2 posto uvezeno je iz Mađarske.

U 2021. godini uočen je i pad uvoza količina gumenog otpada, a od ukupno uvezene količine  73,3 posto uvezeno je iz Srbije.

Zbog nedostatka podataka u Bosni i Hercegovini o vozu/izvozu neopasnog otpada prema Regulativi 259/93/EEC o prekograničnom prometu otpada, Odsjek za statistiku okoliša Agencije za statistiku BiH je poduzeo aktivnosti na obradi dostupnih podataka statistike vanjske trgovine.

Razvoj i proizvodnja statistike vanjska trgovine u BiH se odvijaju kroz statističke institucije. Osnova razvoja je utvrđena evropskim propisima i stoga je statistika vanjske trgovine u velikoj mjeri usklađena sa zemljama EU. Osnovni izvor podataka je Jedinstvena carinska isprava (JCI). Agencija za statistiku BiH dobija potrebne podatke iz Jedinstvenih carinskih isprava od Uprave za indirektno oporezivanje BiH, u skladu sa Protokolom o saradnji potpisanim između tih dviju institucija.

RTV Slon/FENA

Objava Značajan rast izvoza neopasnog otpada pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Ministarstvo vanjskih poslova Njemačke danas je objavilo nove uslove za ulazak stranaca u tu državu kojim se ukidaju sva ograničenja vezana za koronavirus.

Od danas, 11. juna sve restrikcije u vezi ulaska stranih državljana u Njemačku, a koje se tiču potvrda o vakcinaciji protiv koronavirusa ili testiranju na prisustvo koronavirusa su ukinute za sve, osim za državljane Kine.

“Od subote, 11. juna 2022. godine , privremeno će se ukinuti sva ograničenja ulaska u Njemačku zbog bolesti uzrokovanih koronavirusom. Od ovog datuma, ulazak u Njemačku ponovo će biti dozvoljen za sve svrhe putovanja (uključujući turizam i posjete). Međutim, osobama sa prebivalištem u Narodnoj Republici Kini i dalje je potreban važan razlog za ulazak u Njemačku (zbog reciprociteta). Za ulazak u Njemačku više nije potreban dokaz o vakcinaciji, dokaz o oporavku ili dokaz o testiranju”, navedeno je u saopćenju ministarstva.

Ukoliko dođe do pojave novih podvarijanti osnovnog soja koronavirusa, za zahvaćena područja će vrijediti restrikcije za ulazak koje su i ranije bile na snazi. KLIX

Objava Od danas u Njemačku bez covid potvrde pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

„A“ reprezentacija Bosne i Hercegovine večeras će u Podgorici protiv Crne Gore odigrati treći meč u okviru UEFA Lige nacija 2022/23.

Zmajevi su sinoć na podgoričkom Gradskom stadionu odradili službeni trening uoči  susreta.

Nakon remija u Helsinkiju sa Finskom i pobjede nad Rumunijom u Zenici, izabranike Ivayla Peteva očekuje meč sa reprezentacijom sa kojom smo se do sada dva puta sastajali.

Oba dosadašnja susreta Zmajeva i Hrabrih sokola bila su prijateljskog karaktera i oba su završena bez golova. Prvi je odigran na stadionu „Bilino polje“ u Zenici 28. maja 2018. godine i na tom susretu su se od dresa sa nacionalnim grbom oprostili dugogodišnji reprezentativci Emir Spahić, Vedad Ibišević i Zvjezdan Misimović. Drugi meč odigran je 2. juna prošle godine.

Utakmica Crna Gora-Bosna i Hercegovina na programu u 20:45 sati na Gradskom stadionu u Podgorici.

Meč će suditi Italijan Daniele Orsato, a pomagaće mu zemljaci Alessandro Giallatini i Fabiano Preti. Četvrti sudija je Matteo Marchetti, takođe iz Italije. RTV SLON

Objava Bh. reprezentacija spremna za treći meč u Ligi nacija pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

JU Srednja muzička škola “Čestmir Mirko Dušek” Tuzla 14. juna, organizuje tradicionalni godišnji koncert.

Godišnji koncert održat će se u Hrvatskom kulturnom centru Tuzla sa početkom u 20 sati.

Iz škole pozivaju sve ljubitelje muzike da dođu i uživaju u raznovrsnom sadržaju koji su za ovu priliku pripremili učesnici godišnjeg koncerta.

The post Srednja muzička škola “Čestmir Mirko Dušek” 14. juna organizuje godišnji koncert appeared first on Kameleon M&M.