Arhiva oznaka: zaraza

S obzirom da se prvobitno mislilo da su uzročnici zaraze krastavci i paradajz, mnoge evropske zemlje zabranile su uvoz ovog povrća.

Iako mi nismo otišli tako daleko, ipak su se Bosanci i Hercegovci odlučili na oprez, te smanjili kupovinu i konzumaciju pomenutog povrća.

Kontaktirali smo neke od najvećih tržnih centara u Sarajevu i provjerili da li je zabilježen pad prodaje krastavaca i paradajza.

U Interexu su nam potvrdili da je prodaja ovog povrća u padu za 25 posto, ali da, uprkos tome, cijene nisu smanjene.

"Interex garantuje za kvalitet svojih proizvoda. Svaki dobavljač uz robu mora dostaviti otkupni list, tako da se tačno zna ko je, kada i gdje proizveo pomenuto povrće", kazao je za Sarajevo-x.com Adnan Burazerović, glasnogovornik Interexa.

Indira Hećimović, direktorica marketinga i službe za odnose s javnošću Mercatora, kaže da je, s obzirom na novonastalu situaciju, zabilježen neznatan procenat pada prodaje krastavaca. Naglašava da svi proizvodi prije dospijevanja na police prođu kroz sve potrebne kontrole.

Jedino u prodavnicama Konzuma, prema informacijama koje smo dobili iz tog tržnog centra, nije zabilježen pad prodaje krastavaca.

Svi naši sagovornici potvrdili su da je porijeklo krastavaca koji se nalaze na policama ovih tržnih centara domaće i da oni stižu sa područja Hercegovine.

Proteklog vikenda u tržnim centrima i pijacama cijena krastavaca iznosila je 0,50 KM, a paradajza između 1,50 i 2 KM.

U Sloveniji je proteklog tjedna zabilježen slučaj bolesnika zaraženog bakterijom Escherichiom coli, no slovenski Zavod za javno zdravstvo još nije potvrdio da je riječ o istom soju bakterije koji je 'poharao' Njemačku i ubio 22 osobe.

Čini se da su Nijemci otkrili uzrok zaraze smrtonosnim sojem E.coli, koji je dosad ubio 22 osobe. Naime, glasnogovornik ministarstva poljoprivrede Donje Saksonije Gert Hahne u nedjelju je izjavio da su klice graha uzgojene u Njemačkoj najvjerojatniji uzrok te zaraze, objasnivši kako su se u oba mjesta na kojima je jela većina zaraženih koristile klice graha domaćeg uzgoja.

Mediji su objavili da je već zatvorena jedna tvrtka u regiji Uelzen, dok su ranije kao mjesta na kojima su se zarazili deseci oboljelih locirani restoran u Lübecku i proslava obljetnice luke u Hamburgu. Daljnji testovi očekuju u ponedjeljak.

Bakterija i u Sloveniji?

U nedjelju je pak slovenski 24ur objavio da je u Sloveniji proteklog tjedna zabilježen slučaj bolesnika zaraženog bakterijom Escherichiom coli. Pacijent se u bolnicu u Slovenj Gradecu javio u ponedjeljak, a već je u četvrtak pušten na kućnu njegu. U bolnicu je došao s krvavim proljevom i visokom temperaturom, no slovenski Zavod za javno zdravstvo još nije potvrdio da je pacijent bio zaražen sojem E.coli, koji je krenuo iz Njemačke.

Po evidenciji Europskog središta za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) u Stockholmu, od zaraze je do sada oboljelo 1.605 ljudi, a 22 ih je umrlo. Britanski Mirror pak tvrdi da je oboljelo čak 2.260 ljudi.

Svjetska zdravstvena organizacija izvijestila da su slučajevi zaraze zabilježeni u Austriji, Češkoj, Danskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Španjolskoj, Švicarskoj, V. Britaniji i u SAD-u.

Misterija - Njemačke vlasti utvrdile da bakterija nađena na krastavcima iz Španije nije uzrok brzog širenja smrtonosne zaraze u Njemačkoj

Bakterija ešerihija koli pronađena na krastavcima uvezenim iz Španije nije uzrok brzom širenju smrtonosne zaraze u Njemačkoj, saopštili su zvaničnici Hamburga. Zdravstvene vlasti time su ponovo pokazale da ime je u potpunosti nepoznat pravi izvor zaraze, koja je u Njemačkoj već odnela 15 života, a juče i prvu žrtvu u Švedskoj.

S obzirom na to da izvor zaraze ostaje misterija, a zabeležena je i prva žrtva van Njemačke, u celoj Evropi zavladala je panika.

Druga vrsta bakterije

Hamburška ministarka zdravlja Kornelija Prifer-Štorks naglasila je da je na španskim krastavcima zaista bilo utvrđeno prisustvo bakterije, ali ne te vrste koja je izazvala zarazu u Njemačkoj, praćenu neuobičajeno velikim brojem slučajeva.

Grad Hamburg, koji ima status federalne jedinice, jedno je od područja u kojima se od sredine maja najbrže raširila zaraza enterohemoragičnom ešerihijom koli (EHEC). U cjeloj zemlji dosad je oboljelo 1.160 osoba.

Posle Njemačke, Švedska je od svih zemalja u Evropi najviše pogođena zarazom. U toj zemlji preminula je jedna 50-godišnja žena koja se bakterijom enterohemoragične ešerihije koli zarazila tokom boravka u Njemačkoj. Prema najnovijim podacima, u Švedskoj je do danas registrovano 39 slučajeva zaraženih, od kojih je njih 15 u teškom stanju. Svi zaraženi su nedavno boravili u Njemačkoj.

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) opisala je zarazu kao veoma veliku i veoma tešku, i pozvala evropske države da rade zajedno na rešenju problema.

- Gotovo svi slučajevi van Njemačke povezani su sa putovanjima ili boravkom u Njemačkoj - rekao je stručnjak SZO za bezbednost Hilde Kruse, ukazujući da je pojava krvave dijareje koju izaziva EHEC zabeležena i u Danskoj, Švedskoj, Francuskoj, Britaniji, Holandiji, Švajcarskoj i Poljskoj.

Inače, vlasti Njemačke sumnjale su da su krastavci iz španskih gradova Almerije i Malage mogući izvoz zaraze, kao i da je treći sumnjivi izvor u Holandiji ili Danskoj.

Sumnje u španske krastavce ispostavile su se netačnim, a danska uprava za hranu nalazi da postoji velika nedoumica i oko navoda da bi danski krastavci mogli da budu izvor infekcije. Ta država, ipak, radi laboratorijska ispitivanja da bi se umirili potrošači. Holandske vlasti kažu da ispitivanja kod proizvođača i u holandskim magacinima nisu pokazala ni trag bakterije.

Milionski gubici

Ipak, njemačke sumnje najviše su koštale privredu Španije. Ta zemlja je sve vreme tvrdila da nema nikakvih dokaza da je špansko povrće uzrok zaraze. Španska ministarka zdravlja Leire Pahin naglašavala je da nema obolelih u Španiji i tražila od Nemačke da ubrza istragu i dokaže šta je izazvalo zarazu.

Federacija proizvođača-izvoznika voća i povrća (Fepeks) saopštila je da je gotovo čitava Evropa prestala da kupuje špansko voće i povrće iz straha od zaraze bakterijom. Predsednik Fepeksa Horhe Brotons rekao je da se taj prekid odnosi pre svega na povrće, ali da se u manjoj meri odražava i na sveže voće koje se proizvodi u Španiji.

- Porudžbine opadaju svakim danom sve više. Izgleda kao da postoji opšta preporuka u čitavoj Evropi da se ne kupuju španski proizvodi - naveo je Brotons, i dodao da se nedeljno gubi 200 miliona evra, a da se stotine tona povrća i voća bacaju.

Njemačke vlasti posljednjih se dana bore s neobjašnjivom zaraznom bolesti od koje je zasad oboljelo najmanje 300 građana diljem zemlje. Riječ je o zarazi bakterijom EHEC, a zabilježen je i prvi smrtni slučaj.

Mediji prenose da je Nijemce pokosila bakterija EHEC, koja nije nepoznata, ali ovakav val ne pamte. Nitko zasad ne zna kako se bakterija širi, piše Deutsche Welle. Zna se da se prenosi direktno ili indirektno sa životinja na ljude, a nije isključeno ni prenošenje sa čovjeka na čovjeka.U ponedjeljak je institut Robert Koch priopćio da ne može identificirati nijednu konkretnu namirnicu kao izvor opasnosti. Bakterije mogu izazvati takozvani hemolitičko-uremijski sindrom koji, pak, može dovesti do otkazivanja bubrega. I dok EHEC obično pogađa djecu, sada se obrušio na odrasle, među kojima je više oboljelih žena nego muškaraca.

U utorak je tabloid Bild objavio da je preminula prva žrtva tajnovite zaraze, 83-godišnja žena iz Donje Saske, koja je u bolnicu primljena prije devet dana. Isti list tvrdi da je oko 40 pacijenata razvilo hemolitičko-uremijski sindrom, da su mnogi na intenzivnoj njezi, a da ih je dvoje i na aparatima.

Isti je list samo dan ranije objavio izjavu liječnika Jana Kuehlsteina, koji je kazao kako statistički gledano, od zaraze umire pet posto pacijenata.

Mnogi listovi upozoravaju Nijemce da dodatno paze na higijenu, peru ruke, i dobro peru povrće, te ga obavezno skuhaju.

Inače, od 2001. godine kada je uvedena obaveza prijavljivanja bolesti, institut Robert Koch je registrirao između 800 i 1.200 EHEC-oboljenja, koja su dosad najčešće bila sasvim bezazlena.

Stručnjaci za životinje upozoravaju da zrakom kruži muha željna ljudske krvi, zbog čijeg su uboda neke žrtve i hospitalizirane. Dan nakon uboda dvije male točkice koje je napravila muha pretvaraju se u osip.

- Noga mi je toliko natekla da nisam mogao hodati, a kada sam došao liječniku rekao mi je da sam zaražen bakterijskom infekcijom, najvjerojatnije zbog uboda konjske muhe, ispričao je novinar Daily Maila te dodao da su mu odmah prepisali antibiotike i da je dva dana proveo u bolnici.

Britanci su zabrinuti jer životinja koja je većinom obitavala u ruralnim dijelovima južne Velike Britanije, sada se sve više nastanjuje u gradovima. Iako je velika svega tri milimetra, veoma je neugodna. Njezini ubodi često se pretvore u infekcije zbog čega je žrtvama potrebna lječnička pomoć.

dnevnik.ba