Tegeltija, Košarac, Mitrović i Lučić odbili proglasiti 11. juli Danom žalosti u BiH

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija i trojica državnih ministara Staša Košarac, Vojin Mitrović i Miloš Lučić danas su glasali protiv odluke o proglašenju 11. jula Danom žalosti u Bosni i Hercegovini.

Zamjenica predsjedavajućeg i šefica bh. diplomatije Bisera Turković je poručila da su ministri iz reda srpskog naroda time potvrdili da negiraju sudski utvrđene činjenice o genocidu u Srebrenici.

“Tražimo od nadležnog Tužilaštva Bosne i Hercegovine da ih pozove na krivičnu odgovornost zbog negiranja genocida u svrhu širenja mržnje,” navela je.

Turković je također zatražila ostavku predsjedavajućeg Tegeltije (SNSD) i ministara Košarca (SNSD), Mitrovića (SNSD) i Lučića (DNS) zbog kršenja zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida te onemogućavanja Vijeća ministara BiH da donese odluku o izražavanju elementarnog poštovanja prema žrtvama genocida u Srebrenici.

“Na ovaj način ne samo da je spriječeno pravo žrtava genocida da se dostojanstveno obilježi Dan sjećanja u cijeloj državi, nego su svjesno i iz političkih motiva negirane sudski dokazane činjenice o genocidu u Srebrenici. Ovo je dukobo nehuman i neljudski čin kojim se dodatno vrijeđaju žrtve genocida te daje podrška onima koji su počinili genocid,” zaključila je.

Podsjetimo, u ponedjeljak 11. jula u Potočarima će biti obilježena 27. godišnjica od genocida koji je presuđen pred Međunarodnim sudom u Hagu. Ove godine bit će ukopani posmrtni ostaci 50 žrtava genocida.

The post Tegeltija, Košarac, Mitrović i Lučić odbili proglasiti 11. juli Danom žalosti u BiH appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.