Termoelektrane iz BiH među najvećim onečišćivačima zraka u Evropi

Zastarjele termocentrale na ugalj, njih šesnaest koje su još u pogonu u većini država zapadnog Balkana, svojim štetnim emisijama godišnje uzrokuju oko 3000 slučajeva prerane smrti i 8000 slučajeva bronhitisa kod djece te kao posljedicu imaju ukupne zdravstvene i ekonomske troškove između 6,1 i 11,5 milijardi eura u regiji, ali i na širem području Evrope, prema ovih dana objavljenoj studiji.Studiju su u saradnji sa stručnjacima pripremile organizacije Savez za zdravlje i okoliš (HEAL), Sandbag, Greenpeace, Mreža za klimatsku akciju (CAN Europe), Mreža za nadzor banaka srednje i istočne Evrope te Agora Energiewende, a recenzirale su je organizacije iz država zapadnog Balkana.

Spomenuto je istraživanje pokazalo da EU snosi većinu zdravstvenih troškova koji nastaju onečišćenjem zraka iz zastarjelih termocentrala na Balkanu, dok se zdravstveni troškovi država u kojima elektrane djeluju iz tog naslova procjenjuju na između 1,9 i 3,6 milijardi eura, prenijela je Slovenska tiskovna agencija STA.

Prema rezultatima studije, samo termocentrala Ugljevik u BiH u zrak izbaci više sumpornog dioksida nego sve njemačke termocentrale zajedno.

Termoelektrane u BiH, Srbiji, Makedoniji, Crnoj Gori, na Kosovu i u Srbiji, zemljama koje nisu članice EU, ali su dio njene Energetske zajednice, ispuštaju goleme količine polutanata u zrak, a osim u tim državama izazivaju ekološki, zdravstveno i ekonomski štetne posljedice i u Rumuniji, Italiji, Mađarskoj, Bugarskoj, Grčkoj i Hrvatskoj.

Dio takvog onečišćenja zrakom dopre i do Poljske, Njemačke, Češke, Austrije, pa i Slovenije, u kojoj od posljedica takvog zagađenja godišnje prijevremeno umre 29 ljudi.

Većina termocentrala na Balkanu je stara, neučinkovita i ispod evropskih standarda.

O tome svjedoči i podatak da je 2016. godine 16 termocentrala na Balkanu, snage 8 gigavata, u zrak ispustilo istu količinu sumpornog dioksida kao i 250 termocentrala u EU, ukupne snage 156 gigavata, a imale su i vrlo zabrinjavajuće emisije lebdećih čestica (aerosola) i dušikovog dioksida.

Među najvećim onečišćivačima zraka u Evropi su, između ostalog, termocentrale u Srbiji – Kostolac A i B, Nikola Tesla A i B, te Kolubara A, zatim Ugljevik, Kakanj, Tuzla i Gacko u BiH, Bitola u Makedoniji, te Kosovo B na Kosovu, no i u EU-u je nekoliko kritičnih zastarjelih termocentrala, poput poljskih centrala Balchatow i Adamow, bugarske termocentrale Maritsa East 2 i rumunjske termocentrale Mintia, prenosi Hina. (KLIX)

MC

The post Termoelektrane iz BiH među najvećim onečišćivačima zraka u Evropi appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Kraljevska Desetka 2024

Intervju s jednim od organizatora “Kraljevske desetke”: Trka koja podiže ljestvicu svake godine

Edis Kavgic: Naš cilj je svake godine unaprijediti trku u svim aspektima. Ove godine smo podigli standarde i vjerujemo da je ovo bila najbolja Kraljevska desetka do sada. Ipak, već radimo na planovima za 2025. godinu kako bismo trku podigli na još viši nivo. Poruka građanima: Htjeli bismo se posebno zahvaliti svim građanima na razumijevanju u vezi s potpunom obustavom saobraćaja tokom trke. Njihova podrška je važna za uspjeh ove manifestacije. Kraljevska desetka još jednom je pokazala da je događaj koji raste iz godine u godinu, privlači sve veći broj trkača i oduševljava publiku i goste, postavljajući Srebrenik na kartu važnijih sportskih dešavanja u regiji.