Trgovinska razmjena između BiH i Srbije bi mogla dostići iznos oko dvije milijarde eura godišnje

Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Mirko Šarović potpisao je danas, prlikom sastanka sa ministrom trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Rasimom Ljajićem, memorandum kojim su zaključene procedure za značajno unapređenje ekonomskog razvoja i saradnje između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije.

Riječ je o Memorandumu o međusobnoj saradnji i prihvatanju dokumenata izdatih od akreditovanih laboratorija za industrijske neprehrambene proizvode kojim će se dodatno ukloniti barijere, olakšati i intenzivirati međusobna trgovina dvije zemlje, a koja bi uskoro mogla dostići i dvije milijarde eura godišnje.

“To u suštini znači da jedan industrijski proizvod ukoliko ima certifikat, dokument akreditovane labaratorije iz BiH, taj proizvod može slobodno da ide na tržište Srbije bez potrebe da ga ispituje akreditovana labaratorija iz Srbije i obrnuto”, rekao je ovom prilikom ministar Šarović.

Ministar Ljajić istakao je da je to još jedan korak u cilju olakšavanja trgovinske razmjene između dvije zemlje, koja raste iz godine u godinu.

“Mislim da Srbija i BiH mogu da budu odličan model za sve druge zemlje. Mi smo od 13 barijera za nepunih šest mjeseci otklonili devet barijera. Ove četiri rješavamo ali za to su potrebna i dodatna sredstva, kao što je slučaj sa proširivanjem i osavremenjavanjem graničnih prelaza”, rekao je ministar Ljajić.

Ministri Šarović i Ljajić su dogovorili i skoro održavanje mješovitog komiteta za ekonomsku saradnju naše zemlje i Republike Srbije.

The post Trgovinska razmjena između BiH i Srbije bi mogla dostići iznos oko dvije milijarde eura godišnje appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.