Tri puta više pijemo stranu nego domaću vodu

Na domaće tržište u 11 mjeseci prošle godine dotekla je voda vrijedna više od 170 miliona maraka, što je više od tri puta više u odnosu na količinu vode koju je BiH izvezla u inostranstvo.

Naime, kako kažu ekonomisti većina građana nije ništa naučila iz krize i ponovo se vraća uvoznoj robi.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, tokom 11 mjeseci 2021. godine u BiH su uvezene 177 tone vode u vrijednosti višoj od 170 miliona maraka, dok je tokom čitave 2020. uvezeno 158 tona u vrijednosti od 146 miliona KM.

“BiH je za 11 mjeseci 2021. godine što se tiče uvoza vode skoro dostigla predpandemijsku godinu kada je u toku čitave godine  uvezeno vode u vrijednosti većoj od 171 miliona maraka”, kazali su iz UIO BiH za “Nezavisne novine”.

Što se tiče uvoza, Bosna i Hercegovina najviše vode već godinama uvozi iz Srbije, zatim Hrvatske, Slovenije, Francuske i Njemačke.

Ono što je posebno zanimljivo jeste da smo vodu uvozili i iz Turske, odakle nam je stigla voda vrijedna 19.107 KM . Od daljih zemalja, vodu nam je stizala u manjim količinama iz Saudijske Arabije.

S druge strane, izvoz je dosta skromniji od uvoza, pa je  tako BiH izvezla  vode u vrijednosti oko 51 miliona KM.

“Najviše vode smo izvezli u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru”, kazali su iz UIO BiH.

Komentarišući podatke o uvozu vode, Igor Gavran, ekonomski analitičar, za “Nezavisne novine” ističe da je ovo upravo odličan primjer zašto je bilo pogrešno nadati se “povratku na staro” tokom pandemije, jer naša ekonomija nije bila u dobrom stanju ranije i mnogo je toga negativnog što je pandemija u određenoj mjeri privremeno ublažila.

“U početnoj fazu prekida transportnih veza i prestanka ili znatnog smanjenja uvoza određenih proizvoda konačno su i oni autodestruktivni građani koji preferiraju uvoznu robu bili prinuđeni kupovati domaće proizvode, a manja potrošnja u ugostiteljstvu gdje također često dominiraju uvozni proizvodi je opet umanji tražnju za uvozom”, pojašanjava Gavran.

Dodaje da nažalost, izgleda da većina nije ništa naučila iz krize i ponovo se vraća na uvoznu  robi čak i u najbesmislenijoj kategoriji od svih a to je uvoz vode.

“Ne postoji nijedan kriterij kojim se uvozna voda može smatrati boljim izborom – niti je kvalitetnija, niti je jeftinija, u prosjeku, jednostavno razumnog razloga za njen izbor nema”, ističe Gavran.

Kako je rekao jedino što možemo konstativati da je ovaj ogroman odliv novca potpuno neopravdan i štetan.

“Jedan od razloga sigurno je i to što domaći proizvođača za promociju ili imaju ograničena sredstva kako u ugostiteljstvu tako i u medijskom prostoru”, ističe Gavran i zaključuje da je ključni problem pogrešan izbor kupaca.

Uvoz vode  po godinama 

Period   Masa (kg)            Vrijednost (KM)

01.01-30.11.2021             177,282.152       170.062,882

01.01-31.12.2020             158,613.389       149.096,882

01.01-31.12.2019             189.198,957       171.176,100

01.01-31.12.2018             171.400,873       154,382,889

01.01-31.12.2017             166,122.310       143.845,111

Izvoz iz BiH po godinama

Period   Masa (kg)            Vrijednost (KM)

01.01-30.11.2021             88.086,689          40.420,510

01.01-31.12.2020             98.203,887          42.917,794

01.01-31.12.2019             110.356,824       51.417,605

01.01-31.12.2018             120.457,874       56.661,339

01.01-31.12.2017             101.967,084       49.467,881

Objava Tri puta više pijemo stranu nego domaću vodu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.