TROVANJE BRZOM HRANOM: Proglašena epidemija zarazne bolesti na području grada Srebrenika

Na osnovu prikupljenih podataka iz Službe hitne medicinske pomoći Doma zdravlja  Srebrenik od 27.08.2019. do 29.08.2019. godine javio se veći broj pacijenata sa stomačnim tegobama u vidu povraćanja, proliva, povišene temperature (ukupno njih 63). Nakon ukazane hitne medicinske pomoći tridesetosam pacijenata su upućena na Univerzitetski klinički centar Tuzla. Od tridesetosam upućenih pacijenata njih petnaest se javilo na Kliniku za infektivne bolesti. Pet pacijenata su hospitalizirana, dok je njih deset vraćeno na kućno liječenje. Izbijanje simptoma kod svih pacijenata može se epidemiološki povezati s konzumacijom hrane (kebab, doner sa majonezom i salatama) u objektu brze prehrane „FRESH“ Srebrenik. Na osnovu priklupljenih podataka od uposlenika došlo se do saznanja da majonezu duži niz godina pripremaju u kućnoj radinosti.

Dana 28.08.2019. godine Higijensko epidemiološka služba je telefonski zaprimila informaciju od Mujić dr Mubidin, epidemiologa JZU Dom zdravlja Gračanica da je pet osoba sa područja opštine Gračanica konzumiralo hranu u navedenom objektu „FRESH“ u Srebreniku i imaju sa simptome trovanja hranom. Četiri pacijenta su zadržana na liječenju na Klinici za infektivne bolesti UKC-a Tuzla.

Dana 28.08.2019. godine Higijensko epidemiološka služba je zaprimila informaciju od dr Fatime Ibranović – Hadžimehić, epidemiologa JZU Dom zdravlja Gradačac da su se tri pacijenta javila sa simptomima trovanja hranom koju su konzumirali u objektu brze prehrane „FRESH“ Srebrenik.

Obzirom da Opština Srebrenik nema uposlenog sanitarnog inspektora, Higijensko  epidemiološka služba je u dometu svojih poslova izvršila sve potrebne aktivnosti na higijensko epidemiološkom izviđanju, anketitranju, prijavljivanju i poduzimanju preventivnih mjera kod pojave zarazne bolesti.

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.