Tuzlanski kanton bilježi sve veći razvoj

Kada je u pitanju Tuzlanski kanton, sveukupno gledano raspoloživi pokazatelji ukazuju na blagi rast ekonomskih aktivnosti. Međutim politička situacija, odsustvo strukturnih reformi i nedovoljan rast investicija i dalje sprečavaju brži ekonomski rast privrede Federacije BiH, odnosno kantona u Federaciji BiH. Na području TK je u aprilu 2017. godine evidentirano 88.058 nezaposlenih lica što je manje za 3.635 u odnosu na kraj prethodnegodine. Znači li to da Tuzlanski kanton polako ali sigurno iz dubokog ponora izranja na površinu.

Tuzlanski kanton je i dalje najmnogoljudniji kanton u Federaciji i spada u kategoriju gusto naseljenih kantona. Iako zauzima otprilike površinu od 10% FBIH, što se tiče broja stanovnika, ukupno 20% stanovnika Federacije živi upravo na području našeg kantona gdje je zabilježen i porast poslovnih subjekata, što je argument tom broju pojačana privredna aktivnost koja je zabilježena u 2017 godini na TK.

Erna Kusturica, pomoćnica ministra privrede istakla je da je u Tuzlanskom kantonu zabilježen porast prosječnog broja zaposlenih za nekih 10,9%, dok je broj nezaposlenih smanjen za nekih 8%, u prilog tome govori i broj poslovnih subjekata koji zapošljavaju nova lica, što svakako kao krajnji efekat ima povećanje zaposlenosti i smanjenje nezaposlenost. Prosječna neto plata isplaćena u 2017. veća od one iz 2016. iznosi 767 KM. Na području našeg kantona bilježe se pozitivni ekonomski trendovi.

Prije svega bilježi se porast broja malih i srednjih preduzeća, poslovnih subjekata kao i porast izvoza. Broj malih i srednjih preduzeća na području TK, u 2017 godini iznosi 3 595, što predstavlja povećanje za 34 mala i srednja preduzeća u odnosu na 2016 godinu, a sa tim brojem ona čine skoro 17% od ukupnog broja malih i srednjih preduzeća na teritoriji cijele Federacije Bosne i Hercegovine.

Nisveta Osmić, pomoćnica ministra za poduzetništvo istakla je da  MSP na području TK u 2017 godini bilo je zaposleno 31 682 osobe. Od ukupnog broja zaposlenih u preduzećima svih kategorija, 49% zaposlenih angažovano je u sektoru MSP, skoro polovina. Ukoliko se posmatraju djelatnosti, najveći broj malih i srednjih preduzeća na području TK posluje u djelatnosti trgovine na veliko i na malo, popravak motornih vozila i motocikala (1 268) i prerađivačke industrije (684). Najveći broj zaposlenih na području TK je upravo u malim i srednjim preduzećima koja djeluju u oblasti prerađivačke industrije i taj broj čini 34,6% od ukupnog broja zaposlenih, zatim slijede MSP koja posluju u djelatnosti trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala, građevinarstva, te prijevoza i skladištenja.

Tokom 2017 godine zabilježen je značajan porast izdvojenih sredstava iz budžetskih lokalnih zajednica TK za projekte usmjerene na razvoj poduzetništva.

Tako je u 2016 godini za podršku razvoju poduzetništva izdvojeno 674 861 KM dok je u 2017 taj iznos bio 1 452 279 KM. Kao i prethodnih godina najviše sredstava izdvojeno je od strane Grada tuzle (80% od ukupnog iznosa izdvojenih sredstava), dok općine Banovići, Doboj Istok, Gradačac, Lukavac, Sapna i Teočak u 2017 godini nisu izdvojile sredstva za navedene namjene, istakla je Osmić.

Na osnovu prikupljenih statističkih podataka može se reći da su kretanja u BiH ekonomiji, nakon izlaska iz globalne ekonomske krize, tokom 2015. i 2016. kao i početkom 2017. godine svakako imala uzlaznu putanju.

(RTV SLON)

The post Tuzlanski kanton bilježi sve veći razvoj appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.