U 2018. BiH napustilo 5.600 stanovnika

Od početka ove godine Bosnu i Hercgovinu je napustilo blizu 5.600 građana.- U tome prednjači područje Posavine, odakle se u prva četiri mjeseca ove godine odselilo stotinjak kompletnih porodica, među kojima su i mladi bračni parovi sa djecom - kazala nam je Zukić-Komarica.

Na odlazak „trbuhom za kruhom“ građani se uglavnom opredjeljuju zbog teške ekonomske situacije, besperspektivnosti i nepoštivanja njihovih elementarnih ljudskih prava.

- Strašno je da masovno odlaze i kompletne porodice. Neke ljude čak ni radni odnos ne sprječava da odu - poručila je Zukić-Komarica. Kao primjer navela je jednu ženu koja je u inostranstvo prvobitno otišla da radi kao medicinska sestra, ali se skoro vratila po djecu i supruga.

- U jednom selu u Modriči svaka druga kuća je zaključana. To je zaista tužno - dodala je Zukić-Komarica.

Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije, bh. građani najviše odlaze u Njemačku, potom u Austriju, Švedsku, Norvešku, SAD, Holandiju, Australiju i Švicarsku. - Nedavno smo završili jedno veliko istraživanje u 27 gradova koje je trajalo dva mjeseca, u okviru kojeg smo sa 54 volontera obišli 1.051 socijalno ugroženu porodicu.

Prikupili smo kompletne podatke i socijalnu kartu tih ljudi za koje trebamo u narednom periodu osigurati pomoć. Radi se o ljudima koji žive na granici siromaštva, a među njima je i dosta mladih bračnih parova - govori Zukić-Komarica. Prema njenim riječima, da bi se ovaj problem riješio država mora iznaći načina da pomogne svakoj lokalnoj zajednici, a to je jedino moguće sa jasnom, ozbiljnom i transparentnom strategijom koju moraju izraditi i usaglasiti organi vlasti na svim nivoima.

Podsjetimo, od sredine 2013. pa do kraja 2017. godine BiH je napustio 151.101 stanovnik, od čega se iz FBiH iselilo 68.068, iz RS-a 68.278, a iz Distrikta Brčko 14.755 osoba. U tom periodu najviše građana odselilo se iz Unsko-sanskog kantona (18.110), zatim Tuzlanskog kantona (8.252), te Livanjskog kantona (7.053), dok je najbolja situacija u Bosansko-podrinjskom kantonu, koji je od jula 2013. godine ostao bez 623 stanovnika. Samo u toku 2017. godine našu zemlju napustilo je 35.377 osoba, od čega FBiH 18.564, RS 13.313, a Brčko Distrikt 3.500.

(vijesti.ba)

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.