U BiH dubok jaz između zarada u administraciji i privredi

Prema podacima Centara civilnih inicijativa, razlika u platama između javnog i realnog sektora u BiH je najviša u Evropi u korist javnog sektora, te su, kako kažu, plate u javnom sektoru u FBiH veće za 49 odsto, a u RS za 37 odsto, dok iz udruženja poslodavaca i sindikalci tvrde da se ta razlika ipak smanjuje.

“Plate u administraciji su gotovo duplo veće od onih u privredi. Razlika u prosječnoj plati u javnoj administraciji i realnom sektoru je zabrinjavajuće visoka u korist javne administracije”, prokomentarisali su u Centrima civilnih inicijativa.

Iz CCI-ja su naveli da su ovi podaci dobijeni na osnovu Nezavisnog monitoringa provedbe i aktivnosti Reformske agende za BiH za period 2015-2018. sa osvrtom na EU integracije.

Naglasili su da opterećenja na rad i poslovanje nisu umanjena, uprkos tome što je, kako kažu, to bila jedna od glavnih intencija Reformske agende.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, istakao je za “Nezavisne” da je ovaj podatak jedan od brojnih koji ilustruju odnos nadležnih prema privredi i ekonomskom razvoju.

“Kada bi taj javni sektor bio efikasan, troškovi plata bi se mogli smatrati ulaganjem i sredstvom privlačenja najkvalitetnijih kadrova, koji bi potom kreirali ekonomske reforme i povoljno poslovno okruženje u kojem bi potom realni sektor imao prostora za razvoj i posljedično viša primanja zaposlenih”, rekao je Gavran.

Bitno je napomenuti, rekao je Gavran, da plate “prosječnih” državnih službenika nisu posebno visoke, te da je razlika tako velika zbog, kako kaže, sramno niskih plata u realnom sektoru.

“Takođe su prekobrojni zaposleni u javnom sektoru ključni segment glasačke mašine vladajućih partija i ovakvim preplaćenim neradom nagrađeni za taj svoj ‘doprinos’, ali i na svojevrstan način se drže u zavisnosti. Izuzetaka naravno ima, ali nedovoljno da bi promijenili ovakvu suštinsku sliku”, smatra Gavran.

Saša Trivić, član Skupštine Unije udruženja poslodavaca RS, naveo je da je u posljednje vrijeme sve manja razlika između plata u javnom i realnom sektoru, jer plate u privredi znatno rastu.

“Ono što na neki način znatno utiče na tu razliku je i isplata plata na crno u realnom sektoru, tako da mislim da plate koje su prikazane kao plate privatnog sektora nisu realne”, istakao je Trivić.

Smatra da će se veoma brzo, borbom protiv sive ekonomije i situacijom na tržištu radne snage, taj odnos promijeniti u drugom smjeru.

“Ono što je još bitno je da kvalifikaciona struktura nije ista s obzirom na to da u javnom sektoru više rade ljudi koji imaju univerzitetsko obrazovanje, a ovamo je kvalifikovana radna snaga pa je donekle i normalno da mora postojati ta razlika u platama”, rekao je Trivić.

Tane Peulić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva RS, naveo je da je takva razlika samo fiktivna.

“U javnom sektoru postoje zakoni o platama i u platu radnika u javnom sektoru ulaze i topli obrok, regres i prevoz, dok se to u realnom sektoru posebno plaća”, istakao je Peulić.

Dodao je da, kada bi se iz plata u javnom sektoru izuzeli regres i topli obrok, ona u realnom smislu ne bi bila veća u odnosu na privredu.

DK

Objava U BiH dubok jaz između zarada u administraciji i privredi pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.