U BiH registrovano više od 16.500 migranata

Služba za poslove sa strancima do sada je u BiH registrovala 16.518 migranata, a namjeru za azil izrazilo je njih 15.451, rekao je direktor Službe Slobodan Ujić.

Ističući da azil nije nikome dodijeljen i da se kontinuitet ulaska migranata u BiH nastavlja, Ujić je rekao da primarnu ulogu u njihovom smještaju ima Međunarodna organizacija za migracije (IOM) i da je sve spremno da kasarna Ušivak u opštini Hadžići od naredne sedmice primi migrante.

On je naveo da je smanjen broj migranata u Unsko-sanskom kantonu, gdje ih je bilo između 4.000 i 4.500, a sada ih je od 1.500 do 2.500.

“Nama je najbitnije da imamo veći izlazak migranata iz BiH nego ulazak, a to se dešava posljednjih nekoliko mjeseci”, rekao je Ujić i podsjetio da je najveći pritisak migracije rijekom Drinom od Bratunca do Janje i manji dio preko Višegrada.

Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić izjavio je ranije da je broj ilegalnih migranata “drastično smanjen”, a da oni koji se pojavljuju ne žele da ostanu na ovom prostoru.

Mektić je 23. septembra rekao da je u BiH evidentirano 14.969 migranata, da je namjeru za azil izrazilo 13.958, ali je zahtjev za azil podnijelo svega njih 399.

The post U BiH registrovano više od 16.500 migranata appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.