U Federaciji BiH 3. januar neradni dan

Ponedjeljak, 3. januar 2022. godine neradni je dan povodom obilježavanja Nove godine, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Na osnovu Uredbe sa zakonskom snagom o preuzimanju i primjenjivanju saveznih zakona (“Službeni list RBiH”, broj: 2/92), odnosno Zakona o potvrđivanju uredbi sa zakonskom snagom (“Službeni list RBiH”, broj: 13/94), u Federaciji Bosne i Hercegovine se, kao federalni zakon, primjenjuje Zakon o praznicima (“Službeni list SFRJ”, broj: 6/73), naveli su iz ministarstva.

U skladu sa pomenutim zakonom, u Federaciji Bosne i Hercegovine se obilježavaju Nova godina i međunarodni praznik rada – Prvi maj. Navedenim zakonom propisano je da se Nova godina proslavlja 1. i 2. januara. Ako jedan od dana u koje se slavi Nova godina pada u nedjelju, praznikom se smatra prvi naredni radni dan poslije ta dva dana.

”S obzirom da 2. januar 2022. godine pada u nedjelju, praznikom će se smatrati i prvi naredni radni dan, to jest 3. januar“, navedeno je u saopćenju Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

The post U Federaciji BiH 3. januar neradni dan appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.