U Halepu skoro dva miliona ljudi bez vode

halep-sirija-rusevine-afpgetty-main_0

Hanaa Singer, predstavnica Međunarodnog fonda za djecu Ujedinjenih nacija (UNICEF) kaže da je skoro dva miliona ljudi u sjevernom sirijskom gradu Halepu bez tekuće vode u trenucima kada je sigurnosna situacija sve teža, javlja Anadolu Agency (AA).

Singer je rekla da je u intenzivnim napadima u četvrtak nakon ponoći oštećena pumpna stanica Bab al-Nairab koja snabdijeva vodom oko 250.000 ljudi koji žive u istočnim dijelovima grada koje pod kontrolom drže pobunjenici.

Singer dodaje da je u znak odmazde pumpna stanica Suleiman al-Halabi, koja se također nalazi u djelu koji drže pobunjenici, isključena zbog čega je bez vode ostalo oko 1,5 miliona ljudi koji žive u zapadnom dijelu Halepa, koji je pod kontrolom vladinih snaga.

“Uskraćivanje vode djecu dovodi u rizičnu situaciju od katastrofalnih epidemija bolesti koje se prenose preko vode”, upozorila Singer u svom saopštenju objavljenom u petak kasno uvečer.

Borbe u Halepu nedavno su intenzivirane, nakon što je prekinuto jednosedmično primirje koje je dogovoreno uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država i Rusije.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.