U prošloj godini najviše deminiranih površina u TK

U Tuzlanskom kantonu u 2019. godini deminirano je oko četiri miliona metara kvadratnih zagađenih površina, što je najveća površina deminirana poslije rata tokom jedne godine. Najviše je deminiranih površina na teritorijama Gradačca, Lukavca i Kalesije koje i jesu najzagađenije minama u kantonu, navedeno je u Informaciji o rezultatima deminiranja koju je prihvatila Vlada TK. Jedina lokalna zajednica koja nema mina je Srebrenik. Najviše sredstva za deminiranje osigurali su strani donatori.

”Još uvijek je oko 2,8 posto ili 78 miliona metara kvadratnih na području TK površina sumnjivih na mine i neeksplodirana ubojita sredstva. Mi smo u saradnji sa općinskim i gradskim službama civilne zaštite uradili plan deminiranja”, naveo je Zoran Jovanović, v.d. direktora Kantonalne uprave civilne zaštite.

Tokom 2019. godine na površinama zagađenim minama postavljeno je više od dvije hiljade novih znakova upozorenja, međutim kako navodi Jovanović, vrlo često se dešava da ti znakovi budu uklonjeni, što predstavlja opasnost za građane. Na svu sreću tokom prethodne godine, nije bilo stradalih osoba od mina.

”U 2019. godini što je izuzetno bitno za građane, nije bilo nesreća od mina i stradalih ni poginulih osoba, dok su u prethodnim godinama na području TK smrtno stradale 122 osobe, i to uglavnom svjesno ulazeći i pored znakova upozorenja u minirana područja, prvenstveno radi lova i radi sječe šume”, navodi Jovanović. (RTV SLON)

Objava U prošloj godini najviše deminiranih površina u TK pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.