U Srebreniku obilježen Dan antifašista Srebrenika

za-web-1

Danas je ispred Spomen-kosturnice u gradskom parku u Srebreniku odrržana prigodna svečanost kojom je obilježen Dan antifašista Srebrenika i 73. godišnjica masovnog pristupanja naroda ovog kraja antifašističkom pokretu u Drugom svjetskom ratu.

za-web

Prigodnoj svečanosti prisustvovali su i predstavnici antifašističkih udruženja iz Sarajeva, Tuzle, Banovića, Gradačca, Bijeljine i Šekovića, te iz Vojvodine i Hrvatske. –„Ovaj datum za antifašiste Srebrenika ima ogroman značaj, jer je upravo 9. septembra 1943. godine narod Srebrenika samouvjereno i masovno pristupio antifašističkom pokretu“, istakao je Fahrudin Salihbašić, predsjednik Udruženja natifašista i boraca NOR-a Srebrenik.

za-web-2 Učesnicima svečanosti obratili su se i Bakir Nakaš, predsjednik Saveza udruženja antifašista i boraca NOR-a BiH, Zlatko Dukić, predsjednik Udruženja antifašista i boraca NOR-a TK, predstavnici antifašisitčkih organizacija iz Vojvodine i Hrvatske, te Nađa Biser Taso, poznati antifašistički borac iz Sarajeva. Polaganjem vijenaca na spomen-konsturnicu brojne delegacije odale su dužnu počast stradalim antifašisitma iz ovog kraja u toku Drugog svjetskog rata.

za-web-3

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.