Upaljen crveni politički alarm

Autor Prof. dr. Izudin Kešetović

Jednu od pjesmica koju sam naučio prije više od 50 godine, kao Titin pionir je „ U tunelu usred mraka sija zvijezda petokraka...“. Naravno, pjesma je optimistička i pokazuje izlaz i svjetlost.
Danas, kada smo jedan do dva koraka do novih izbora , ili što bi rekli na kraju mandata, teško se oteti utisku da se taj kraj ne nazire. Prof. Dr. Izudin Kesetovic - Kandidat za nacelnika opcine Srebrenik
Seriozniji pristup ovom problemu kod mene je nastupio posljednjih dana kada sam se ozbiljnije involvirao u političke procese. Moje, lične opservacije sam postavio na najnižu razinu vlasti gdje se prelamaju svi društveni procesi, a to je lokalna uprava i samouprava.
Po „nekim“ pravilima društvenog sistema, upravo na toj razini se ogleda cjelokupni fokus društvenih procesa kao što se u očnom nervnom sistemu ogleda sav krvni sistem kod čovjeka i gdje se vide tokovi i kanali krvi.
Svi parametri uspješnosti vlasti pokazuju onu narodnu , kada su nekog našeg rudara za pregalaštvo poslali na odmor tj. izležavanje, na more. Kako rudar nije bio vičan neradu i ljenjčarenju napisao je svojim komoratima razlednicu u kojoj je, uz obavezan rudarski pozdrav - sretno, napisao istinu koja boli do kostiju: „ Izdržo je Mujo i teže i izdržati će i ovo drugovi“. Dičnom i ponosnom radniku i seljaku nije bilo jasno da se može ležati i da ima hljeba kada se ne radi.
Ranijih 70- godina nastupile su reforme i taj isti rudar je postao tehnološki višak, dok su se granice otvrale i punile nepregledne vozove radnika koji su hrlili prema zapadu. Danas su to penzioneri koji izdržaju bh ekonomiju od nepunih 4 miliona stanovnika , koji uredno primaju svoje rente . Toj armiji tadašnjih gasbajtera pridružila se i armija izbjeglica koja za razliku od onih prvih, na primjeru rudara, nisu dobrovoljno i privremeno otišli, nego su to uradili trajno videći da „nema nafake“. Sudbinu nafake očito prati i ova milionska cifra nezaposlenih i slabo zaposlenih koji samo traže pogodnog načina da se „ispale preko grane“.
Naravno, najsvjetlija je perspektiva onih koji će zasjesti u strukture vlasti i koji očito imaju namjeru da nastave po istom iz refreme meni dobro poznate pjesme „Trla baba lan, da joj prođe dan“.
I dok se u ovoj zemlji svi bore za „ golu“ vlast, ubiše se dokazujući da se ništa ne može promijeniti i da je najbolje da ostane isto.
Upravo, tako bezobrazna i osmišljena retorika ubija kod čovjeka volju da išta radi osim da sve ostavi i bježi, ili da se uhvati u koštac sa neviđenim prevarantima i manipulatorima.
Sve priče o smislenosti ili besmislenosti promjena padaju „ pod noge“ u apatiji i nesnalaženju, političkog tijela. Sama činjenica o broju nepismenih, onih koji su stekli ili kupili lažne diplome, do onih koji su zasjeli na državnu grbaču uz mjesečnu aponažu koju sisaju iz poreza , pruža lažnu nadu mogućih promjena. Stoga nikad više nije neizglednije kuda idu ovi društveni procesi. I nakon ovih poplava i crvenih i žutih meteoalarma ili uzbuđivača treba uvesti i ove političke –alarme, kako bi se uozbiljila cijela društvena situacija. U općoj nemoći da smanjimo i ublažimo posljedice prirodnih katastrofa očito nam nedostaju i instrumenti da ublažimo posljedice društvenih procesa u općim uslovima slabe organizacije vlasti i države. Nadati je se da će se ta famozna „ crvena lampica“ upaliti u glavi svakog bh građana i da će mo ipak na kraju mračnog tunela ugledati svjetlost i zvijezdu

Također provjerite

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.

Kraljevska Desetka 2024

Intervju s jednim od organizatora “Kraljevske desetke”: Trka koja podiže ljestvicu svake godine

Edis Kavgic: Naš cilj je svake godine unaprijediti trku u svim aspektima. Ove godine smo podigli standarde i vjerujemo da je ovo bila najbolja Kraljevska desetka do sada. Ipak, već radimo na planovima za 2025. godinu kako bismo trku podigli na još viši nivo. Poruka građanima: Htjeli bismo se posebno zahvaliti svim građanima na razumijevanju u vezi s potpunom obustavom saobraćaja tokom trke. Njihova podrška je važna za uspjeh ove manifestacije. Kraljevska desetka još jednom je pokazala da je događaj koji raste iz godine u godinu, privlači sve veći broj trkača i oduševljava publiku i goste, postavljajući Srebrenik na kartu važnijih sportskih dešavanja u regiji.