Usvojena Strategija razvoja Tuzlanskog kantona za period 2021-2027 „teška“ 812 miliona KM

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona za period 2021. – 2027. godina usvojena je na sjednici Vlade Tuzlanskog kantona održanoj 7. aprila 2021. godine.

Riječ je o ključnom strateško-planskom dokumentu kojim se usmjerava i podstiče razvoj Tuzlanskog kantona. Njenom realizacijom treba da se omogući novi razvojni iskorak, u vremenu punom izazova, u svim razvojnim oblastima.

Proces izrade Strategije razvoja Tuzlanskog kantona za period 2021.-2027. započeo je u decembru 2019. godine donošenjem Odluke o izradi Strategije razvoja Tuzlanskog kantona za period 2021.-2027. godina, a na osnovu Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji Bosne i Hercegovine. Odlukom je propisano da je nositelj procesa izrade Strategije Odjeljenje za razvoj u okviru Ministarstva privrede Tuzlanskog kantona, a učesnici u procesu izrade Strategije razvoja su instititucije Tuzlanskog kantona, jedinice lokalne samouprave i socio-ekonomski akteri. Horizontalna i vertikalna koordinacija u procesu izrade Strategije razvoja osigurana je kroz Kantonalni odbor za razvoj i Vijeće za razvojno planiranje i upravljanje razvojem u Tuzlanskom kantonu.

Vizija razvoja Tuzlanskog kantona za period 2016.-2020. godine, „Tuzlanski kanton – otvorena, ekonomski atraktivna i društveno dinamična evropska regija, koja na prepoznatljiv način osigurava spoj industrijske tradicije, održivog razvoja i kvalitete života, poštovanja ljudskih prava i rodne ravnopravnosti stanovništva koje u njemu boravi, radi i investira“, je i dalje aktuelna te su članovi Kantonalnog odbora za razvoj zaključili da je tada definirana Vizija u svim svojim elementima i dalje aktuelna i da odgovara postojećem stanju i promjenama u okruženju te je prihvaćeno da u strateškom periodu 2021.-2027. godina ostane nepromijenjena.

Definirana su tri strateška cilja (1. Dinamičan i održiv ekonomski razvoj u povoljnom poslovnom okruženju, 2. Razvijen inkluzivni i prosperitetni društveni sektor sa jednakim pravima za sve građane, 3. Resursno efikasan i održiv infrastrukturni razvoj) i određeni prioriteti, sa jasno postavljenim i mjerljivim pokazateljima ostvarenja,  kao i čitav niz mjera koje se trebaju realizirati u narednih sedam godina.

Uspješnoj implementaciji Strategije razvoja Tuzlanskog kantona doprinijeti će i implementacija sedam strateških projekata, intervencija najvećeg značaja za ostvarenje strateških ciljeva, a posebno se izdvajaju projekti u oblasti podrške razvoju privrede, zdravstva i cestovne infrastrukture (Izgradnja Kampusa Univerziteta u Tuzli, Zaštita akumulacije jezera Modrac, Opremanje Centra urgentne medicine pri JZU UKC Tuzli, Formiranje Naučno-Tehnoloških parkova u Tuzli i Živinicama, Izgradnja autoceste Tuzla-Brčko-Orašje, Izgradnja autoceste Zvornik-Tuzla-Doboj, Izgradnja dionice magistralne ceste M-18 Šički Brod – Kladanj). Strategija je „teška“ 812 miliona KM, a realizat će se s 49 posto iz budžeta Tuzlanskog kantona, dok je iz ostalih izvora planirano 51 posto. 

Strategija razvoja Tuzlanskog kantona za period 2021.-2027. godina u potpunosti je izrađena u skladu sa Zakonom o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem u Federaciji BiH, kao i Uredbom o izradi strateških dokumenata u Federaciji BiH te je usklađena sa relevantnim strategijama drugih nivoa vlasti u BiH, obavezama proizašlim iz procesa evropskih integracija, odnosno Ciljevima održivog razvoja (SDGs).

Proces izrade Strategije razvoja je podržao Projekat integriranog lokalnog razvoja (ILDP), zajednički projekat Vlade Švicarske i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini (UNDP u BiH).

Objava Usvojena Strategija razvoja Tuzlanskog kantona za period 2021-2027 „teška“ 812 miliona KM pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.