Uvođenje četvorodnevne radne sedmice u BiH – mit ili realnost?

Većina građana BiH uvođenje radne sedmice od četiri dana smatra utopijom, pa i nisu optimistični da je ovo moguće u našoj državi. Dok pojedine države ovu ideju sprovode u djelo, druge o tome razmišljaju, pa ne možemo, a da se ne zapitamo, da li je to realno očekivati u BiH. Ekomista Aleksa Milojević za N1 kaže da je ta mogućnost daleka jer je uvođenje radne sedmice od četiri dana, vezano za privrede visoke produktivnosti, a BiH se tu ne ubraja.

“Mislim da to nije realno u našim uslovima, jer kad pogledate, naši ljudi, ne da rade 42, nego 50 i 60 sati, naročito oni koji rade na crno. Mi smo zemlja jedne niske produktivnosti, pa skraćenje radnog vremena u takvim uslovima, nije realno”, kaže Milojević.

Ekonomija to ne bi mogla da izdrži, pojašnjava, pa ovu opciju ne razmatraju ni pojedine razvijenije države.

“Čak ni razvijene zemlje neće to skraćivati zbog toga što one obaraju nadnice preko uvoza strane radne snage. Stoga, skraćivanje radnog vremena na tako mali broj radnih sati, nije realno ni u razvijenim, niti u nerazvijenim zemljama zato što jednostavno bogatstvo potiče od rada”, stava je Milojević.

Smatra da je svako skraćenje radnog vremena, zapravo, smanjenje profita, te da, posebno u okolnostima jedne visoke ponude radne snage i jedne ogromne nezaposlenosti, ova mogućnost teško da je moguća. Smanjenje radnog vremena moguće je samo u okolnostima kada se iscrpe domaći izvori radne snage, kada je radna oskudica za radnu snagu visoka produktivnost.

“U specifičnim uslovima, nekim određenim kompanijama, moguće je. Kompanije koje imaju visoku produktivnost, sa ekonomskog stanovišta imaju opravdanje jer uvijek je najveća produktivnost u prvim satima rada, te u prvim danima rada. Kako odmiče radna sedmica i kako odmiču sati rada, produktivnost pada, tako da je, procjenjuje se, skoro 80% učinka u prva četiri sata rada, te u prva tri dana radne sedmice. Kasnije produktivnost pada”, kaže Milojević.

Iz tog ugla, osnova za skraćenje radnih sati ima, međutim, s obzirom na niske plate u BiH, produktivnost također, te da vlada velika nezaposlenost, ova mogućnost ostaje daleka, zaključuje Milojević.

IZVOR:N1

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Kraljevska Desetka 2024

Intervju s jednim od organizatora “Kraljevske desetke”: Trka koja podiže ljestvicu svake godine

Edis Kavgic: Naš cilj je svake godine unaprijediti trku u svim aspektima. Ove godine smo podigli standarde i vjerujemo da je ovo bila najbolja Kraljevska desetka do sada. Ipak, već radimo na planovima za 2025. godinu kako bismo trku podigli na još viši nivo. Poruka građanima: Htjeli bismo se posebno zahvaliti svim građanima na razumijevanju u vezi s potpunom obustavom saobraćaja tokom trke. Njihova podrška je važna za uspjeh ove manifestacije. Kraljevska desetka još jednom je pokazala da je događaj koji raste iz godine u godinu, privlači sve veći broj trkača i oduševljava publiku i goste, postavljajući Srebrenik na kartu važnijih sportskih dešavanja u regiji.