Uz cijenu od 2,5 KM malina bi mogla opstati

Ponuđena otkupna cijena od 2,5 KM po kilogramu maline, iako je viša od proizvodne cijene maline, i dalje je na granici isplativosti za proizvođače maline.

Kako je kazao Dario Grgić, predsjednik Skupštine
Udruženja malinara Berry Tuzlanskog kantona, ponuđena cijena omogućava
pozitivno poslovanje za proizvođače, ali u ovoj proizvodnji, kako je kazao,
nije proizvodna cijena jedini faktor.

”Troškovi proizvodnje maline su jako visoki.
Najveći trošak je sama berba, odnosno plaćanje berača, koje iznosi od 0,90 do 1
KM. Međutim, kad na to dodate troškove zaštite, troškove prehrane, a da ne
govorimo o podizanju zasada i drugim fiksnim troškovima, dolazimo do cijene
moja bi morala biti minimalno 3 KM. Sve ispod te cijene rentabilnost
proizvodnje je jako upitna, s obzirom na to da je cijena proizvodnje 2 ili 2,1
KM”, kazao je Grgić.

Ono što donosi povećana otkupna cijena u odnosu na
ranije godine, kako nam je kazao Grgić, ne može poništiti sve negativne efekte
prisutne u proizvodnji maline.

”Cijena od 2,5 KM znači da su proizvođači u plusu,
ali mora se uzeti u obzir da su prinosi jako pali u posljednje vrijeme,
naročito ove godine i postavlja se pitanje da li i ovo povećanje cijene ima
bilo kakav efekat na proizvodnju”, dodao je Grgić.

Salih Mujanović iz Maglaja nam je kazao kako
otkupljivači malina sa područja ZDK-a još nisu izašli s otkupnom cijenom, ali
bi oni bili zadovoljni cijenom od 2,5 KM.

”Ova cijena je u odnosu na prošlu godinu značajan
napredak, a to je otprilike i neka proizvođačka cijena maline i s njom ne bismo
odustajali od proizvodnje. Inače, stanje u malinarstvu je i dalje teško, mi
sigurno imamo 50-60 posto maline manje u odnosu na prošlu godinu”, rekao nam je
Salih te dodao kako su mnogi faktori uticali na smanjenje proizvodnje, ali je
otkupna cijena zasigurno bila presudan i najbitniji faktor.

Mujanović je istakao i veliki problem s odlaskom
ljudi iz BiH.

 “Sve je
manje ljudi koji žele da se bave poljoprivredom i ne vide svoju budućnost u
BiH”, istakao je Mujanović te dodao kako BiH ima izuzetne potencijale za
proizvodnju maline, ali ne i dovoljnu podršku.

Naglasio je da su malinari u ZDK-u zadovoljni
poticajima koje dobijaju od Kantona, ali poticaja i podrške s nivoa s kojeg je
trebalo, Federacije BiH, dosada nisu imali.

M.O.

Objava Uz cijenu od 2,5 KM malina bi mogla opstati pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Kraljevska Desetka 2024

Intervju s jednim od organizatora “Kraljevske desetke”: Trka koja podiže ljestvicu svake godine

Edis Kavgic: Naš cilj je svake godine unaprijediti trku u svim aspektima. Ove godine smo podigli standarde i vjerujemo da je ovo bila najbolja Kraljevska desetka do sada. Ipak, već radimo na planovima za 2025. godinu kako bismo trku podigli na još viši nivo. Poruka građanima: Htjeli bismo se posebno zahvaliti svim građanima na razumijevanju u vezi s potpunom obustavom saobraćaja tokom trke. Njihova podrška je važna za uspjeh ove manifestacije. Kraljevska desetka još jednom je pokazala da je događaj koji raste iz godine u godinu, privlači sve veći broj trkača i oduševljava publiku i goste, postavljajući Srebrenik na kartu važnijih sportskih dešavanja u regiji.