Uz cirkularne poslovne modele, Bosna i Hercegovina može izgraditi svoj ekonomski, prirodni i socijalni kapital

U okviru Sedmice održivog razvoja 2022 u Bosni i Hercegovini danas je organizovana manifestacija „Razgovori budućnosti: Cirkularna budućnost u Bosni i Hercegovini i svijetu“. Četvrto izdanje serijala „Razgovori budućnosti:_“ fokusiralo se na tranziciju ekonomije prema cirkularnosti, kroz viziju postavljenu u nacrtu Mape puta za cirkularnu ekonomiju za Bosnu i Hercegovinu.

„Prelazak na cirkularnu ekonomiju može uspjeti u zemljama koje su u različitim fazama razvoja i koje imaju različite ekonomske profile. BiH ima perspektivu da bude bliže EU, a EU je globalni lider u cirkularnoj ekonomiji. Mapa cirkularne ekonomije za BiH definiše koji ekonomski sektori trebaju biti prioritet u procesu prelaska na zelenu ekonomiju i dobar je temelj za identifikaciju konkretnih načina i resursa koji su potrebni za implementaciju. BiH može postati potpuno cirkularna, ako društvo u cjelini prihvati ovu tranziciju, uključujući i korisnike i proizvođače“,  objasnila je Steliana Nedera, rezidentna predstavnica Razvojnog programa Ujiednjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini.

Događaj je imao za cilj da potakne razmišljanje o mogućoj budućnosti koja izvire iz današnjih vizija pravednije i održivije, zdravije i zelenije ekonomije, pokazujući da su kružni poslovni modeli efikasni i primjenjivi i u zemljama u razvoju. Predstavnici i predstavnice javnog i privatnog sektora iz regije i svijeta prezentirali su  iskustva, prakse i rezultate tranzicije prema cirkularnoj ekonomiji, što je potaknulo raspravu učesnika o ulozi društva, ekonomije i uprave u toj tranziciji. 

U praksi, Bosna i Hercegovina je u ranoj fazi prelaska na cirkularnu ekonomiju i zbog toga je želimo ohrabriti, njene institucije posebno, da planiraju i djeluju po tom principu, a usvajanje mape cirkularne ekonomije je vrlo  dobar prvi korak. Principi zelene i digitalne tranzicije su u planu finansiranja naših partnerskih zemlja širom svijeta, a posebno na Zapadnom Balkanu. Zelena agenda se često percipira u BiH kao teško ostvariva, ali EU i drugi međunarodni akteri spremni su dati finansijske resurse i tehničku podršku ako država usvoji strateške dokumente“, naglasio je Stefano Ellero, šef kooperacija u Delegaciji EU u BiH.

„Razgovori budućnosti:_“ su tematski razgovori koje periodično organizuje UNDP Accelerator Lab u Bosni i Hercegovini, a čiji je cilj predstaviti globalne inovativne ideje i hrabre vizije koje mogu pomoći u rješavanju izazova, promijeniti način razmišljanja i doprinijeti boljem sutra za našu planetu.

Sedmica održivog razvoja u BiH je instrument Ujedinjenih nacija za podršku SDG Vijeću u BiH u podizanju svijesti i uključivanju ključne publike u diskusije o novim trendovima koji vode ka implementaciji Agende 2030 u BiH.  Kako bismo svijet učiniti boljim mjestom za život a što je jedan od prioritetnijih zadataka Agende 2030. važno je usklađivanje lokalnih politika sa Ciljevima održivog razvoja kroz partnerstvo lokalnih zajednica i njihovih institucionalnih partnera.

Objava Uz cirkularne poslovne modele, Bosna i Hercegovina može izgraditi svoj ekonomski, prirodni i socijalni kapital pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.