27. po redu Ljetni Univerzitet u Tuzli ove se godine održava od drugog do osmog jula, a i ovogodišnje izdanje nesumnjivo će obilježiti raznovrstan sadržaj.
Četvrti dan je, kao i prethodni, bio obilježen bogatim sadržajem gdje je svako mogao pronaći nešto zanimljivo i edukativno.
Od devet sati na Tehnološkom fakultetu Danijel Petrović je održao predavanje na temu Genetika kardiovaskularnih oboljenja.
Predavanja su nastavljena i tokom narednih sati, tako da je od 10 Naida Lojo-Kadrić održala predavanje na temu MLPA metoda u genetičkoj molekularnoj dijagnostici, od 11 sati je Jasmina Čakar prezentovala temu Arheogenetika, a Andrej Gajić je od 12 sati u Laboratoriji 51 Tehnološkog fakulteta održao predavanje na temu Osnovi histopatologije, mikro i nanoplastika u reproduktivnom sistemu, primjena melanomakrofaga u razumijevanju individualnog imunološkog odgovora na zagađenje.
Na šetalištu slana Banja i Barutana je od 10 sati u sklopu Ljetnog Univerziteta u Tuzli održan i historijski čas.
“Najstarija naselja u Tuzli,” Mersiha Imamović
“Barutana – historijski značaj, stanje i mogućnosti revitalizacije,” Semir Hadžimusić “Spomenici na Slanoj Banji – historijska i umjetnička vrijednost,” Merima Hajdarbegović “Izložba Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona,” Mensur Smajlović.
Četvrti dan završen je monodramom “Kako razumjeti mene sa autizmom” koja je od 18 sati izvedena na Maloj sceni Doma mladih Tuzla, a predavač je bio Jasmin Salkić.
Narednih dana očekuje se još mnogo kvalitetnog sadržaja koje je pripremio Ljetni Univerzitet u Tuzli, a kompletan program možete pogledati OVDJE.
Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima.
Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju).
Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.
Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.
This website uses cookies so that we can provide you with the best user experience possible. Cookie information is stored in your browser and performs functions such as recognising you when you return to our website and helping our team to understand which sections of the website you find most interesting and useful.
Strictly Necessary Cookies
Strictly Necessary Cookie should be enabled at all times so that we can save your preferences for cookie settings.
If you disable this cookie, we will not be able to save your preferences. This means that every time you visit this website you will need to enable or disable cookies again.