Vijeće ministara nije odobrilo novac za izbore

Uprkos zahtjevu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine upućenom Vijeću ministara u kojem se tražilo odobravanje novca koji je potreban za finansiranje Općih izbora u oktobru ove godine, isti uopće danas nije razmatran na sjednici Vijeća.

Vijeće ministara danas nije ni uvrstilo zahtjev CIK-a na dnevni red da se odobri ukupno 11,7 miliona KM, a još nije usvojen ni državni budžet za ovu godinu te se blokade u tom smislu nastavljaju. Uprkos tome, postoje i drugi načini za finansiranje izbora.

To je nastavak opstrukcije HDZ-ovog ministra finansija Vjekoslava Bevande provođenja izbora, koji je po Poslovniku trebao predložiti da se uvrsti u dnevni red.

CIK je u svom zahtjevu tražio da Vijeće ministara izdvoji novac iz budžetske rezerve, odnosno od prenesenih sredstava iz prethodnih godina.

Interesantno je da je državna vlast na današnjoj sjednici odobrila sredstva iz tekuće rezerve budžeta BiH u vezi sa planiranim aktivnostima Pravnog tima za Trgovsku goru, za razliku od novca potrebnog za održavanje izbora, stavka koja je u ovom trenutku ipak primarna.

Prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u vezi sredstava za Trgovsku goru došao je pred samu sjednicu, te uz ovaj Prijedlog ministarstvo nije dostavilo obavezna mišljenja Ministarstva finansija i trezora BiH niti Ureda za zakonodavstvo. U dopisu je navedeno da su “u procesu pribavljanja” mišljenja.

Po Poslovniku Vijeća ministara generalni sekretar bio je obavezan da da prijedlog vrati predlagačute se tačka nije trebača ni naći na dnenvom redu.

Izbori po zakonu moraju biti raspisani najkasnije 150 dana prije njihovog održavanja, a plan je da se izbori održe 2. oktobra. To znači da CIK izbore mora raspisati već početkom maja, kako bi se stigli organizirati u oktobru.

The post Vijeće ministara nije odobrilo novac za izbore appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.