Tvrđava Gradina Srebrenik

Vijećnici odbili Elaborat o umrežavanju osnovnog i srednjeg obrazovanja

Na 43. sjednici Općinskog vijeća Srebrenik, koja je održana u srijedu 06.06.2012.godine, zbog obimnog Dnevnog reda, razmatrano je svega sedam tačaka, od kojih je najveću pažnju izazvao Nacrt Elaborata o organizacionom umrežavanju ustanova osnovnog i srednjeg obrazovanja, koji je jednoglasno odbijen te se smatra neprihvatljivim, pa će se kao takav uputiti Vladi TK odnosno Ministarstvu obrazovanja TK. Vijećnici smatraju da je nedopustivo ukidanje pojedinih područnih škola poput onih u Gornjim Hrgovima, Lušnici i Jasenici...zbog čega su i odlučili da se usprotive ovakvom Nacrtu Elaborata, što su nedavno uradili i vijećnici u Gračanici. Dosta polemike je izazvala i tačka koja se odnosila na dodjelu Općinskih priznanja, tako da je odlučeno da se umjesto pet dodijele četiri Plakete i to: OFK “Gradina“ za ulazak u Premijer ligu BiH, zatim d.o.o. „Aksemont“ za razvoj privrede, ef. Osmanu Mujiću za doprinos u humanitarnom radu i Delić Nedžadu za doprinos u razvojuImage sporta i infrastrukture na području MZ Kiseljak. Zbog ne prihvatanja da se ovo priznanje dodijeli i Sanelu Buljubašiću, vijećnici SDP-a su prije glasanja napustili sjednicu, a nakon njenog izglasavanja se i vratili radu. Četiri Povelje dodijelit će se: Fehimi Cviko iz Špionice, Ekremu Imširoviću iz Dubokog Potoka, Hajriji Mehić iz Rapatnice i Fahrudinu Selimoviću iz Seone, dok je Humanistom godine proglašen Fahir Zukić-Butro, a ne Omer Čeliković , kako je to Komisija predložila. Zahvalnice će se dodijeliti: Ansamblu „Zefir“, Hasanu Čauševiću iz Srebrenika, Mensuru Keriću iz Špionice, Zuhdiji Moranjkiću iz Donjih Moranjaka, Raifu Mrkaljeviću iz Podorašja, Ćazimu Sadikoviću iz Caga, Nedžadu Zahiroviću iz Ljenobuda te Nirmelu Muratoviću iz Previla. Novčane nagrade pripast će: Almiru Junuzoviću iz Kiseljaka, Muameru Kavazoviću iz Podorašja, Adisu Mašiću iz Brda, Almiri Mujačević iz Tinje, Emiru Muratoviću iz Srebrenika te Mirheti Omerović iz Bjelava. Donesena je i Odluka o dodjeli posebnog priznanja a ono će biti uručeno Fati Orlović iz Konjević Polja, kao i Odluka o oduzimanju statusa nepokretnosti u općoj upotrebi u MZ Kiseljak na zahtjev Stajić Senahide kćeri Džafera. Vijećnici su sa oduševljenjem prihvatili i Izvod iz studija izvodljivosti za dodatne količine pitke vode za mjesna područja Tinju i Podorašje, koja bi se u skorije vrijeme trebala spojiti na Gradski vodovod i time riješiti kvalitetno vodosnadbijevanje blizu 4.000 novih korisnika. S obzirom na obiman Dnevni red, 43.sjednica OV Srebrenik, nastavit će se u narednu srijedu, 13. juna u 11 sati.

(Srebrenik.ba)

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.

Komentariši