Više od pola miliona osoba napustilo BiH u šest godina, a idu i stariji koji žele veću mirovinu

U samo šest godina prije pojave pandemije koronavirusa, prema podacima ankete o radnoj snazi koju objavljuje Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, državu je napustilo više od pola miliona osoba. Unatoč raznim poteškoćama i ograničenjima, taj trend nastavljen je i tokom prošle godine, kada je 3489 osoba odjavilo boravak u BiH, piše Večernji list BiH.

Čak 46% tih osoba mlađe je od 35 godina. Porazna je činjenica da bi taj broj u idućem razdoblju mogao dodatno rasti. I dalje je za većinu “obećana zemlja” Njemačka, u koju se sada, uz mlade, sprema sve veći broj stanovnika BiH srednje životne dobi. Oni, kažu, odlaze po veću mirovinu. – Ovdje u Hercegovini imamo obiteljski posao od kojeg možemo pristojno živjeti, međutim, planiramo poslovanje prebaciti na djecu, a ja i muž ćemo otići nekoliko godina raditi u Njemačku kako bismo sebi osigurali bolje mirovine – priča nam Ana kojoj je do ispunjenja uvjeta za odlazak u starosnu mirovinu ostalo petnaest godina.

U planu joj je u Njemačkoj raditi najmanje pet godina, koliko joj je dovoljno kako bi ostvarila njemačku minimalnu samostalnu mirovinu. Uz onu koju će primati zahvaljujući stečenom radnom stažu u Federaciji BiH, imat će, kaže, pristojna primanja za normalan život u trećoj životnoj dobi. Za to hoće li pronaći posao u Njemačkoj, ne strahuje jer, kaže, tko hoće raditi u toj zemlji, može i zaraditi. – Imamo veliki broj prijatelja i sumještana koji su već otišli u Njemačku i snašli su se.

Neki od njih otvorili su vlastite tvrtke i trebaju radnike – govori nam ova Hercegovka. U prilog njezinim tvrdnjama idu i podaci Udruge njemačkih ugostitelja koja se nedavno požalila na nedostatak osoblja nakon ukidanja pandemijskih mjera i ponovnog otvaranja hotela i restorana, a Savezni zavod za zapošljavanje iznio je podatak da u ugostiteljskoj branši radi 14 posto manje osoba nego prije pandemije. –

Brojni hoteli i restorani žale se da im nedostaje osoblja – rekla je Ingrid Hartges, direktorica DEHOGA-e, krovne udruge njemačkih hotelijera i ugostitelja. Najviše nedostaje kuhara, sezonskih radnika iz inozemstva i studenata. Hartges je objasnila kako je velik broj pomoćnog osoblja, posebno studenata, tokom zatvaranja zbog pandemije pronašao novi posao. –

Oni koji su nekad radili kao konobari, prešli su, primjerice, u logističku branšu koja je doživjela procvat tokom pandemije – rekla je Hartges u razgovoru za medijsku grupu Redakcijska mreža Njemačke. Dodala je kako su brojni sezonski radnici iz inozemstva koji su radili u njemačkim restoranima i hotelima radije otišli u Austriju i Švicarsku, gdje su hoteli i restorani otvoreni prije nego u Njemačkoj. To se, kako je rekla, odnosi i na njemačke sezonske radnike. – Branši i zaposlenima potrebna je perspektiva – rekla je i zatražila i porezno rasterećenje vlasnika hotela i restorana, što bi povećalo plaće i privuklo dovoljno radnika.

Kvalificirani kuhar u Baden-Württembergu, jednoj od bogatijih saveznih pokrajina, prosječno mjesečno zarađuje 2200 eura bruto, objavio je online servis jobs-regional.de. 

Objava Više od pola miliona osoba napustilo BiH u šest godina, a idu i stariji koji žele veću mirovinu pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.