Vlada FBiH raspravljala o stanju u rudnicima

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila informaciju Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije o stanju u rudnicima uglja u Federaciji BiH.

Ova, kao i informacija JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo o stanju u zavisnim društvima – rudnicima Koncerna EPBiH, bit će dostavljene Parlamentu Federacije  BiH na razmatranje i usvajanje.

Kako je zaključeno, Vlada FBiH formira pregovarački tim sačinjen od predstavnika Ureda premijera FBiH, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, rudnika uglja koji posluju u sastavu Koncerna JP Elektroprivreda BiH i Sindikata radnika rudnika u FBiH.

Prvi sastanak Pregovaračkog tima bit će održan danas, 29.11.2021. godine, zgradi Vlade Federacije BiH u Sarajevu, s početkom u 19:00 sati.

Vlada FBiH podržava stav Elektroprivrede BiH d.d. Sarajevo o prihvatljivosti dijela zahtjeva Samostalnog sindikata radnika rudnika u FBiH upućenih aktom od 28.11.2021 godine, a koji je obrazložen u informaciji EPBiH, kaže se u zaključcima.

U detaljnoj informaciji, koja sadrži analizu stanja, između ostalog je navedeno da je 2020. godini u rudnicima uglja proizvedeno je 6.179.675 tona, što je 94,22 posto u odnosu na 2019. godinu, odnosno 80, 16 posto u odnosu na plan proizvodnje po energetskom bilansu za 2020. godinu.

Rudnici u Koncernu JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo proizveli su 4.611.915 tona uglja, što iznosi 92,36 posto u odnosu na 2019. godinu, odnosno 76,74 posto u odnosu na plan proizvodnje po energetskom bilansu za 2020. godinu. RMU Banovići d.d. Banovići proizveo je 1.567.760 tona, odnosno 100,15 posto u odnosu na 2019. godinu, a 92,22 posto u odnosu na plan proizvodnje po energetskom bilansu. Ostvarena proizvodnja uglja u 2020. godini manja je za 379.192 tona u odnosu na 2019. godinu, a manja je i za 1.529.920 tona odnosu na plan proizvodnje po energetskom bilansu.

Ostvarena proizvodnja uglja za prvih deset mjeseci 2021 godine je manja za 696.086 tona u odnosu na plan po energetskom bilansu. Najveći pad u proizvodnji je u Rudniku uglja Kreka i on iznosi 482.467 tona.

Broj radnika u rudnicima na neodređeno vrijeme, sa stanjem 31.12.2020. godine je 10.148 i manji je za 606 radnika, odnosno za 5,64 posto u odnosu na prethodnu godinu. Prosječna neto plaća u rudnicima za 2020. godinu iznosila je 1.167,63 KM (u 2019. godinu 1.136,20 KM) i veća je za 2,77 posto u odnosu na prethodnu godinu. U rudnicima Koncerna EP BiH u 2020. godini, ostvarena je prosječna neto plaća od 1.145,43 KM (u 2019. godini 1.139,25 KM) i veća je za 0,54 posto u odnosu na prethodnu godinu.

U toku 2020. godine ukupna investiciona ulaganja u rudnike uglja iznosila su 49.784.696,00 KM, što je 17,23 posto manje u odnosu na investicije iz prethodne godine.

U toku 2020. godine sektor rudarstva je u ukupnom bilansu iskazao gubitak u poslovanju od 73.980.629 KM, što je 3,93 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Rudnici u Koncernu JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo su iskazali gubitak u poslovanju u ukupnom iznosu od 74.655.139 KM, dok je gubitak u 2019. godini iznosio je 72.051.946 KM. Obaveze prema PIO iznosile su lani 217.532.156,51 KM, ukupne obaveze za zdravstvo 174.211.172,91 KM, a za nezaposlene 36.658.667,82 KM.

U informaciji je, također, navedeno i da je Upravni odbor Samostalnog sindikata radnika rudnika Federacije BiH 28.11.2021. godine promijenio broj svojih osam zahtjeva od 21.11.2021. sa osam na 13.

The post Vlada FBiH raspravljala o stanju u rudnicima appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.