Vlada FBiH: Utvrđen Nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava rata

Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu, na prijedlog Federalnog ministarstvo rada i socijalne politike, utvrdila Nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH, koji će uputiti Parlemantu FBiH na razmatranje i usvajanje.

Ovim zakonom utvrđuju se osnovni principi zaštite civilnih žrtava rata, pojam i status civilne žrtve rata, vrste prava, obim i uslovi pod kojima se ostvaruju ta prava, svrha isplate novčanih naknada za priznata prava, te postupak ostvarivanja i način finansiranja, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu civilnih žrtava rata na području Federacije BiH. Zaštita civilnih žrtava rata je zajednička nadležnost Federacije BiH i kantona.

Prema definiciji utvrđenoj ovim zakonskim rješenjem, civilna žrtva rata je civilna osoba kod koje je tokom rata ili neposredne ratne opasnosti, počevši od 30.04.1991. godine do 14.02.1996. godine, usljed ranjavanja ili nekog drugog oblika ratne torture, nastupilo oštećenje organizma, što uključuje i mentalno oštećenje ili značajno narušavanje zdravlja ili nestanak ili pogibiju te osobe.

Status civilne žrtve rata priznaje se osobi kod koje je nastupilo oštećenje organizma ili značajno narušavanje zdravlja od minimalno 20 posto tjelesnog oštećenja usljed ratnih događaja, mučenja, nehumanog i ponižavajućeg postupanja, nezakonitog kažnjavanja, protupravnog lišavanja slobode i eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon završetka rata, pod uslovom da je u momentu stradanja bila civil.

Također, status civilne žrtve rata, između ostalog, ostvaruje i osoba koja je tokom rata ili neposredne ratne opasnosti, preživjela seksualno zlostavljanje ili silovanje, pod uslovom da je u momentu događaja bila civil – posebna kategorija civilnih žrtava rata, kao i djetetu koje je rođeno iz čina ratnog silovanja – dijete posebne kategorije civilnih žrtava rata, te članovima porodice osobe koja je poginula ili nestala.

Kada je riječ o pravima, ovim zakonskim rješenjem utvrđeno je da civilne žrtve rata imaju pravo na ličnu invalidninu, mjesečno lično novčano primanje, dodatak za njegu i pomoć druge osobe, ortopedski dodatak, te porodičnu invalidninu, što će biti finansirano iz federalnog i kantonalnih budžeta, i to u omjeru 70 posto iz federalnog i 30 posto iz kantonalnih budžeta.

Pomoć u troškovima liječenja i nabavci ortopedskih pomagala, osposobljavanje za rad, prioritetno zapošljavanje, prioritetno stambeno zbrinjavanje, te psihološka i pravna pomoć ostvarivaće se u skladu sa propisima kantona, propisima o zdravstvenom osiguranju, zdravstvenoj zaštiti, zapošljavanju, socijalnoj zaštiti i zaštiti porodice sa djecom, te će se finansirati iz kantonalnih budžeta.

U obraloženju zakona o zaštiti civilnih žrtava rata, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike navelo je da je zaštita civilnih žrtava rata trenutno regulisana odredbama zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom.

Također je istaknuto da su tokom praktične primjene, između ostalog uočeni nedostaci koji su se u praksi pokazali kao vrlo teško primjenjivi u postupcima ostvarivanja prava

Nadležna tijela kantona će u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, uskladiti svoje propise sa odredbama ovog zakona, a krajnji rok za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje statusa civilne žrtve rata je šest mjeseci od dana stupanja zakona na snagu.

The post Vlada FBiH: Utvrđen Nacrt zakona o zaštiti civilnih žrtava rata appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.