Za koje svrhe se koriste sredstva od naknada za podsticanje proizvodnje električne energije?

Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine i Javno preduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine organizirali su u Tuzli edukacijsko-konsultativni sastanak predstavnika JP EPBiH sa poslodavcima sa područja Tuzlanskog kantona. Cilj sastanka je predstavnike kompanija upoznati sa osnovnim informacijama o tržišnom snabdijevanju električnom energijom i aktuelnim trendovima na tržištu, kao i razmotriti mogućnosti unapređenja poslovno-partnerskih odnosi između članica UPFBiH i Elektroprivrede BiH.I na ovom sastanku, kao i na prethodnim, jedno od ključnih pitanja koje su postavljali predstavnici kompanija ticalo se naknada za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (OIEiEK) koju plaćaju potrošači. Predstavnike kompanija je zanimalo kome idu sredstva uplaćena po tom osnovu i kako i na koji način se troše.Kako su istaknuli predstavnici EPBiH,  naknada za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (OIEiEK) predstavlja novčani dodatak na cijenu električne energije za sve krajnje kupce električne energije, a koja se koristi za podsticanje korištenja obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (OIEiEK).„Zakonom o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije (OIEiEK) i Uredbom o podsticanju proizvodnje električne energije iz OIEiEK i određivanju naknade je propisana obaveza plaćanja naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije od strane svih kupaca električne energije i ista se iskazuje kao posebna stavka na računu za električnu energiju. Ukupna naknada predstavlja proizvod jedinične naknade i ukupno obračunate potrošnje električne energije u kWh. Jedinični iznos naknade za podsticanje proizvodnje električne energije iz OIEiEK utvrđen je Odlukom Vlade FBiH o utvrđivanju potrebnog iznosa naknada za podsticanje i jediničnog iznosa naknada za podsticanje proizvodnje električne energije iz OIEiEK, a koja  za 2019. godinu  iznosi 0,002555 KM/kWh bez PDV-a”, pojasnili su na sastanku predstavnici Elektroprivrede BiH.Kako su istaknuli, sredstva prikupljena na osnovu naknade za podsticanje su prihod Operatora za obnovljive izvore energije i efikasnu kogeneraciju FBiH kojima Operator raspolaže i koristi za isplatu podsticajnog dijela iz garantovane cijene za proizvedenu električnu energiju privilegovanih proizvođača, pokrivanje/finansiranje troškova rada Operatora za OIEiEK, plaćanje/pokrivanje troškova uravnoteženja/balansiranja elektroenergetskog sistema.JP Elektroprivreda BiH na području Tuzlanskog kantona ima oko 190 hiljada kupaca od čega su krajem prošle godine njih 2.600 bili tržišni kupci, odnosno, oni koji su dobrovoljno izabrali snabdjevača. Oko 172 hiljade kupaca na području Tuzlanskog kantona su domaćinstva, a ostalo čine kompanije, privredna društva, institucije, obrti itd.Edukacijski ciklus za privrednike koji Udruženjem poslodavaca FBiH organizira zajedno sa JP Elektroprivreda BiH realizira se u sedam gradova u FBiH. Sastanci su do sada održani u Zenici, Travniku i Jablanici. A nakon Tuzle, sastanci će biti organizirani  i u Goraždu, Bihaću i Sarajevu.Edukacijski ciklus za privrednike koji organizira Elektroprivreda BiH zajedno sa Udruženjem  poslodavaca jedan je od vidova društveno odgovornog djelovanja kompanije, kojim se podstiču procesi od općeg interesa i značaja za ekonomski napredak  društva u cjelini.

DK

Objava Za koje svrhe se koriste sredstva od naknada za podsticanje proizvodnje električne energije? pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.