Za pet godina 10.000 studenata manje

Studenata je sve manje u BiH a najveće smanjenje je zabilježeno u Tuzli.Kroz Izvještaj Ministarstva obrazovanja Federacije BiH, prije pet godina broj studenata u spomenutom entitetu bio je nešto veći od 67.000, a danas je tek nešto veći od 57.000. Znači, Federacija je u pet godina ostala bez 10.000 studenata i očekuje se kako će broj i dalje padati.

Najviše studenata prije pet godina bilo je na Univerzitetu u Sarajevu, čak 29.796. I danas ih ova visokoobrazovna ustanova ima najviše, ali je danas taj broj 28.422. Brojčano najviše studenata je izgubio Univerzitet u Tuzli. Prije pet godina bilo ih je 13.245, a danas samo 9994, znači čak 3251 manje.

Kada se ovaj podatak usporedi sa Univerzitetom u Bihaću, dobije se zaključak kako je iz Tuzle otišlo više studenata nego što ih ukupno ima u Bihaću. Naime, ovaj grad ima najmanju visokoobrazovnu instituciju u Federaciji u kojoj se danas obrazuje 2259 mladih ljudi.

I nije problem samo to. Broj mladih koji žele steći visoko obrazovanje pada i zbog činjenice da visokoobrazovne institucije već godinama proizvode kadrove za zavode za zapošljavanje, odnosno u jako maloj mjeri prate kretanja na tržištu rada. Tako se događa da imamo vojsku pravnika i ekonomista koji godinama stoje na službama za zapošljavanje dok, s druge strane, imamo potražnju za variocima, konobarima i drugim strukovnim zanimanjima.

(VL)

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.