Zabrinjavajuće stanje u TK: Na bh. cestama smrtno strada po jedna osoba dnevno

 

U saobraćaju širom Bosne i Hercegovine u protekloj godini u prosjeku su svakodnevno zabilježene 103 nesreće i u prosjeku je skoro svaki dan poginula po jedna osoba, podaci su nadležnih institucija koje je u objedinjenom izvještaju danas objavio BIHAMK.

Više od 10.200 ljudi je teže ili lakše povrijeđeno, dok je u saobraćaju smrtno stradalo blizu 300 osoba

Procentualno, u 2017. godini zabilježen je manji broj nesreća u odnosu na godinu prije, a daleko najviše nesreća desilo se na području Kantona Sarajevo (37,37%), dok slijede Zeničko-dobojski (15,35%) i Srednjobosanski kanton (11,77%).

Iz BIHAMK-a su naveli da posebno zabrinjava stanje u Tuzlanskom kantonu gdje broj nesreća konstantno raste, dok je u Posavskom kantonu i Kantonu 10 došlo do manjeg povećanja.

Veliki broj nesreća na našim putevima rezultat je nepoštivanja saobraćajnih pravila i propisa, kao i niskog nivoa saobraćajne kulture.

Nepropisna brzina i brzina neprilagođena uslovima na putu su jedan od najčešćih uzročnika saobraćajnih nesreća (oko 32,7%), slijede nesreće koje su rezultat radnji vozilom u saobraćaju, zatim one nastale pod utjecajem alkohola i drugih opojnih sredstava, dok ostali uzroci podrazumijevaju nepoštivanje saobraćajne signalizacije, nepovoljne uslove na cesti itd. Među greškama vozača u gradskim uslovima saobraćaja treba izdvojiti i vožnju na nedovoljnoj udaljenosti – odstojanju između vozila, navodi se u BIHAMK-ovoj informaciji.

Najveći broj saobraćajnih nesreća zabilježen je na ulicama u naselju (više od 42%), a zatim na magistralnim putevima, dok slijede lokalni pa regionalni putevi.

Posmatrajući podatke u proteklih 15 godina može se zaključiti da je rast broja nesreća i stradalih u njima zaustavljen 2008. godine te je četiri godine poslije došlo do smanjenja tog broja, međutim, četiri godine nakon toga obilježila su nova povećanja. Tek protekle godine taj trend je ponovo zaustavljen.

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.