Završen 49. međunarodni Sajam šljive u Gradačcu

Danas je završen 49. međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive u Gradačcu na kojem su se predstavili izlagači iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Turske. Svoje proizvode i usluge prezentovalo je oko 300 izlagača na 5000 kvadratnih metara otvorenog i zatvorenog prostora.  

Izloženi su sajamski eksponati nekih od najznačajnijih proizvođača i prerađivača poljoprivrednih proizvoda, predstavile su se brojne organizacije i institucije koje podržavaju i promoviraju ovu privrednu granu.

– Veoma smo zadovoljni i sudeći po reakcijama izlagača, zvaničnika i posjetilaca ovogodišnjisajam je bio veoma uspješan. Mislim da smo uspjeli osvježiti ideju da ovo nije lokalni već bosansko-hercegovački privredno-turistički događaj. Svi su dobro prezentovali svoje proizvode. U razgovoru sa izlagačima saznao sam da su imali izuzetno dobru promociju i prodaju te ugovorili plasman proizvoda, kazao je Ensar Mešanović, direktor “Sajma šljive 2022” i voditelj ureda Turističke zajednice grada Gradačca koja je bila organizator ove najstarije specijalizovane manifestacije u Bosni i Hervcegovini.

Posjetioci su mogli vidjeti prezentacije najnovijih proizvoda i usluga iz oblasti proizvodnje i prerade hrane i pića, poljoprivredne mehanizacije i zaštitnih sredstava. Pored toga, poljoprivrednici su imali priliku saznati neke od najvažnijih informacija i preporuka za uspješno bavljenjem agrarom a jedna od tema je bila i ruralni turizam.  

Profesori sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Tuzli održali su radionicu na kojoj se govorilo o savremenim trendovima u ruralnom turizmu. Na tradicionalnom stručnm savjetovanju u organizaciji Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta iz Sarajeva govorilo se o regenerativnoj poljoprivredi i Zelenoj agenda za Zapadni Balkan.  U sajmištu je održan niz okruglih stolova, kolektivnih izložbi i prezentacija programa iz području poljoprivrede i biznisa. Obrtnička komora TK je organizovala okrugli sto na kojem je istaknut nedostatak radne snage. Zaključeno je kako je neophodan rad na poboljšanju poslovnog ambijenta u BiH ali i upućen zahtjev za pojednostavljenjem procedure i postupka pri zapošljavanju stranaca.

– I ove godine pokrovitelji Sajma šljive su bili vlade Federacije BiH, Tuzlanskog kantona i Kantona Sarajevo bez čije pomoći, uz partnerstvo sa Gradom Gradačac, ova tradicionalma manifestacija ne bi mogla biti ovako dobro organizovana. Imamo obećanja da će se graditi novo sajmište, jer ovaj prostor više ne može zadovoljiti potrebe i kapacitete za organizaciju jedne ovakve sajamske manifestacije. Vlada Kantona Sarajevo spremna nam je ustupiti projekat za izgradnju sajmišta, a gradonačelnik Gradačca Edis Dervišagić je rekao da će Grad obezbijediti zemljište za ovu namjenu, rekao je Ensar Mešanović.

I ove godine dodjeljene su medalje Sajma šljive za kvalitet izloženih proizvoda.  

Veoma nam je drago što smo inicirali nekoliko poljoprivrednih proizvođača da krenu u procedure registrovanja poljoprivrednih gazdinstava kako bi se pozicionirali na tržištu i konkurirali za dodijele sajamskih medalja, ističe direktor Mešanović.  

Udruženje pčelara “Pčela” Gradačac uručilo je priznanja za najbolje ocijenjene medove na 5. međunarodnom sajmu pčelarstva koji je kao podsajamska manifestacija održana u dane Sajma šljive. Na jezeru Hazna održana je “Gastro avlija”, a sajamske dane pratio je i bogat kulturno-zabavni program.

Tradicionalni 49. međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljivezajedničkim presjecanjem vrpce su otvorili su Fadil Novalić, premijer FBiH, Irfan Halilagić, premijer Tuzlanskog kantona, Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske i Adnan Delić, ministar privrede u Kantonu Sarajevo.

Služba za informisanje “Sajam šljive 2022”

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.