Završetak radova na prevoju Karaula 31. jula

Radovi treće faze na dionici Kladanj – Podpaklenik na prevoju Karaula su u finalnoj fazi, a planirani završetak radova je 31. jula 2019., potvrđeno je Feni iz JU Ceste Federacije BiH.

Radovi su počeli u junu 2018., a prvobitno je bilo planirano da budu završeni u martu 2019. Uslijed vremenskih neprilika tokom zime i u proljetnom periodu, izvođaču je odobreno produženje roka.

Betonski radovi na mostu M14 su završeni. U narednim danima očekuje se betoniranje zadnjeg raspona mosta M13 nakon čega će se raditi uređenje i završni radovi gornjeg stroja kolovozne konstrukcije na cijeloj dionici.

U prvoj fazi su izgrađeni mostovi M11 (140 m) i trasa ispred i iza tunela (1.195 m). Ukupna dužina te faze, zajedno s tunelom, iznosi 2.055 m. Radovi su završeni 2014., a izvođač je bio Hering, Široki Brijeg.

Radovi na probijanju tunela Karaula počeli su u augustu 2014., a tunel je otvoren u septembru 2016. Izvođač je bio Strabag AG, Austrija.

Treća faza predstavlja kompletiranje dionice u jednu cjelinu i radovi podrazumijevaju izgradnju dodatnog dijela trase (1.506 m), te mostova M13 (280 m) i M14 (120 m).

Kompletiranjem treće faze radova, ukupna dionica dobija svoj značaj i dobija se moderna saobraćajnica dužine 4,5 km koja će imati tri trake, od kojih je jedna traka predviđena za kretanje sporih vozila.

Izgradnjom tunela Karaula put između Tuzle i Sarajeva na cesti M-18 skraćen je za 3,6 km, a najviša tačka prevoja spuštena je za 100 metara. (RTV SLON)

MC

Objava Završetak radova na prevoju Karaula 31. jula pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.