SMANJENJE emisije ugljikovog dioksida ključno je za okončanje klimatske krize. No UN-ovo izvješće o klimatskim promjenama prvi je put naglasilo potrebu kontrole još podmuklijeg krivca – metana, nevidljivog plina bez mirisa koji će u bliskoj budućnosti donijeti 80 puta više toplinske energije od ugljikovog dioksida. Prema UN-ovom Međuvladinom povjerenstvu za klimatske promjene (IPCC), koncentracija metana u atmosferi sada je veća nego u bilo koje vrijeme u posljednjih 800.000 godina, ističe CNN.
S obzirom na to da se Zemlja brzo približava pragu porasta temperature od 1.5 stupnjeva Celzijusa u odnosu na razine prije pojave industrije, znanstvenici kažu da se emisije metana moraju brzo smanjiti. Charles Koven, vodeći autor izvješća IPCC-ja, rekao je da je to posljedica nevjerojatne moći zagrijavanja metana.
“Najbrži način za ublažavanje nekih klimatskih promjena, koje se već događaju, kratkoročno je reduciranje metana. Kad bismo smanjili emisije metana, neutralizirali bismo jedan od izvora zagrijavanja”, rekao je Koven za CNN.
Kad bi svijet sutra prestao emitirati ugljikov dioksid, ističe Koven, globalne temperature ne bi se počele smanjivati još mnogo godina, zato što se plin zadržava u atmosferi.
Smanjenjem metana najlakše je pokrenuti promjenu globalne temperature u sljedećih 10 godina.
Metan, glavna komponenta prirodnog plina koji koristimo za štednjake i zagrijavanje domova, može se proizvesti u prirodi aktivnošću vulkana i razgradnjom biljnih tvari. No mnogo veće količine ispuštaju se u atmosferu na odlagalištima otpada, uzgojem stoke te industrijom nafte i plina. Prirodni plin smatran je gorivom prilagodbe, koje će pomoći tranziciji na obnovljivu energiju jer je učinkovitiji od ugljena i ispušta manje ugljikovog dioksida. Za industriju je važno da prirodnog plina ima u izobilju u cijelom svijetu i jeftiniji je za eksploataciju. No zagovornici prirodnog plina zanemarili su opasnu prijetnju – ovaj plin može iscuriti u atmosferu i uzrokovati značajno zagrijavanje.
Metan može iscuriti
Metan može iscuriti iz bušotina nafte i prirodnog plina, cjevovoda prirodnog plina i opreme za preradu. Prema podacima američke Uprave za energetske informacije, SAD ima tisuće aktivnih bušotina za prirodni plin, milijune napuštenih naftnih i plinskih bušotina, oko tri milijuna kilometara cjevovoda prirodnog plina i nekoliko rafinerija koje prerađuju plin.
Prema izvješću Fonda za zaštitu okoliša, svaki treći Amerikanac živi u okrugu s naftnim i plinskim operacijama, što predstavlja opasnost za klimu i javno zdravlje.
Donedavno je bilo teško pratiti lokacije i razmjere curenja metana. Sada infracrvene kamere i napredni sateliti mogu procijeniti emisiju metana širom svijeta, dajući znanstvenicima i regulatorima uvid u ono što se ispušta iz objekata. Klimatolozi iz NASA-e i Nacionalne uprave za oceane i atmosferu ranije su rekli CNN-u da će se pogubne promjene u klimatskom sustavu samo pojačati ako ljudi ne prestanu koristiti goriva koja sagorijevaju i ispuštaju stakleničke plinove poput metana.
“Što se tiče ugljikovog dioksida, oduvijek smo znali za elektrane, dimnjake i slične stvari, ali do posljednjih godina kod metana nismo razumjeli koliki je utjecaj mali broj velikih izvora zaista imao. Nismo razumjeli koliko su superemiteri važni za smanjenje emisija”, rekao je Robert Jackson, profesor znanosti o okolišu na sveučilištu Stanford.
Što povećava emisije metana?
Posljednja procjena IPCC-a ističe da znanstvenici sada bolje razumiju koliko metana oslobađaju ljudske aktivnosti poput poljoprivrede i industrije fosilnih goriva, te koliko to pridonosi klimatskoj krizi.
Diljem svijeta, fosilna goriva, poljoprivreda i rudarstvo vrtoglavo povećavaju emisije metana. Proizvodnja i izvori razlikuju se po regijama. U Sjevernoj Americi većina (14 posto ukupnih emisija metana) dolazi od proizvodnje nafte i plina, a slijedi stoka s 10 posto. U Kini je eksploatacija ugljena najveći pokretač emisije metana, pridonoseći ukupnoj emisiji s 24 posto. Iako je poljoprivreda glavni izvor metana, Jackson je rekao kako je pitanje emisije iz poljoprivrede i proizvodnje hrane teže riješiti.
“Postoje samo određene stvari koje možemo učiniti sa stokom. Ili možemo zatražiti od ljudi da prestanu jesti govedinu ili možemo pokušati koristiti dodatke stočnoj hrani za promjenu mikroba u crijevnoj kemiji. Ali to nije lako učiniti za milijarde goveda diljem svijeta”, rekao je Jackson za CNN.
Međunarodna agencija za energiju procjenjuje da industrija nafte i plina u cijelom svijetu može smanjiti metan za 75 posto korištenjem već dostupne tehnologije. Također se procjenjuje da bi se 40 posto emisija moglo smanjiti bez dodatnih troškova, budući da bi se zadržani prirodni plin mogao prodati.
Klimatski aktivisti poput Lise DeVille, članice indijanske nacije Mandan, Hidatsa i Arikara, pozivaju na stroga smanjenja emisije metana. Naftno polje Bakken u Sjevernoj Dakoti okružuje indijanski rezervat Fort Berthold, gdje živi DeVille, s gotovo 1000 naftnih i plinskih bušotina za koje su znanstvenici 2016. otkrili da ispuštaju 275.000 tona metana godišnje.
“To znači da je zemlja koja je dio mog identiteta kao pripadnice autohtone nacije pretvorena u industrijsku zonu ispunjenu zagađenjem. To je neprihvatljivo”, rekla je DeVille.
Kao suosnivačica skupine Fort Berthold – Zaštitnici prava na vodu i zemlju, DeVille radi na ekološkim propisima. Ova organizacija je 2018. godine uspješno tužila Ured za upravljanje zemljištem zbog ukidanja kritičnog pravila o sprječavanju nastanka metanskog otpada.
Globalne temperature sada su na 1.1 stupanj Celzijusa iznad razine prije razvoja industrije, a planet već trpi posljedice u obliku ekstremnih požara, velikih poplava, dugotrajne suše i smrtonosnih toplinskih valova. Izvješće IPCC-ja jasno daje do znanja da je zaustavljanje emisije metana ključno za usporavanje zagrijavanja. Znanstvenici kažu da svjetski lideri moraju odmah djelovati u rješavanju svih emisija stakleničkih plinova, a ne samo ugljikovog dioksida.
Rick Duke, posebni izaslanik američkog predsjednika Joea Bidena za klimu, rekao je za CNN da je smanjenje emisije i curenja metana glavni prioritet za Bidenovu administraciju.
“Već je učinjen nevjerojatno velik napor iza kulisa da se pripremimo za brži i sveobuhvatniji pomak u smanjivanju metana na domaćem tržištu, u isto vrijeme kada to ističemo kao diplomatski imperativ”, naglasio je Duke.
Pritisak već raste. U lipnju je DeVille s voditeljem Agencije za zaštitu okoliša Michaelom Reganom razgovarala o plemenskim pitanjima, osobito o smanjenju emisije metana i prijelazu na čistu energiju.
“Ono što učinimo sljedećih nekoliko godina odredit će kakav ćemo svijet imati, kakav svijet ostavljamo svojoj djeci. Moramo se brzo prebaciti na čistu energiju, zaustaviti zagađenje fosilnim gorivima, a zatim i istjecanje metana”, zaključila je DeVille.
IZVOR:INDEX.HR
Objava Znanstvenici kažu da bi ovaj nevidljivi plin mogao zapečatiti sudbinu Zemlje pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.
Powered by www.Srebrenik.net
