Znate li zašto Brazilci voze na alkohol?

U Brazilu gotovo da nema auta koji ne vozi na alkohol.

Tačnije, radi se o etanolu ili bioetanolu. A do njega dolaze preradom šećerne trske. Kažemo li kako je Brazil jedan od najvećih proizvođača šećerne trske, stvari postaju jasnije. Pridodajmo svemu gotovo nepregledne obradive površine, izuzetno naprednu tehnologiju i povoljnu klimu i dobit ćemo idealne uvjete za stvaranje povoljnog goriva.

Sugar cane harvesting in Brazil (Mato Grosso, Brazil)

Naravno, sve ovo nije stiglo preko noći. Brazil je desetljećima ulagao u razvoj tehnologija, a cijela priča se zakotrljala sedamdesetih. Prijelomna tačka dogodila se 2006. godine kad je Brazil upravo zahvaljujući etanolu postao energetski neovisan. Brazil posjeduje i vlastite rezerve fosilnih goriva, ali etanol je onaj koji čini razliku.

Danas su automobili flex fuel uobičajeni u Brazilu, ali oni pored osnovnog benzina ne koriste plin, već upravo etanol. Još 2008. godine automobili FlexFuel su na tržištu imali udio od 90 posto, dok je prodaja etanola upravo te 2008. godine prestigla prodaju benzina. Postoji i treća opcija, a to je mješavina benzina i etanola s maksimalnim udjelom benzina od 75 posto.

Prema posljednjim podacima, Brazil godišnje proizvede oko 26.7 milijardi litara etanola, što je predstavljalo 26.1 posto svjetske potrošnje u 2017. godini. Tokom 2021. godine je cijena etanola drastično porasla, ali je i dalje konkurentna. Cijena za litru je mjesecima na razini od oko 4.3 BRL ili 0.78 eura, dok je cijena benzina nešto iznad 5 BRL ili oko 0.91 euro.

I za kraj da stvari dodatno zakompliciramo. Postoje i vozila s motorima pripremljenim za tri vrste goriva, pa tako uz etanol i benzin imaju i CNG instalaciju za pogon prirodnim plinom, još jednim energentom koji s epotiče u Brazilu.

 

The post Znate li zašto Brazilci voze na alkohol? appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.