ZZ Gračanka plasirala 1.000 tona kornišona

Zemljoradnička zadruga Gračanka u petak je organizirala tradicionalnu manifisetaciju Dani kornišona Gračanica 2017.

Na manifestaciji su se okupili gračankini kooperanti, proizvođači kornišona, kojima je izvršena prezentacija „Analize proizvodnje krastavca“, te izvršena isplata i dodijeljne nagrade i priznanja najuspješnijim proizvođačima.

Ove godine Gračanka je organizirala proizvodnju krastavaca “kornišona” na 20 hektara, odnosno, ugovorila je proizvodnju sa 238 kooperanata. Proizvedeno je, odnosno otkupljeno i prerađivačima plasirano više od 1.000 tona kornišona.

– Cilj nam je da u 2018. godini imamo proizvodnju u više od 1.500 tona, da zadržimo postojeće proizvođače, teritorije, i da se proširimo na nova područja i ostvarimo jednu cjelinu – kazao je Adem Džafo iz ZZ Gračanka.

Kooperanti su zadovoljni saradnjom ostvarenom s Gračankom i uglavnom su svi višegodišnji proizvođači.

Također je i Sabahudin Avdić iz ZZ Gračanka naveo da su u 2017.godini radili u 17 općina iz Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona, te u entitetu Republika Srpska.

Veliki broj porodica je značajno povećao svoj kućni budžet proizvodnjom krastavca kornišona, te smatraju da kada bi još i premije bile više, ova bi se proizvodnja mogla višestruko uvećati.

Poljoprivrednik Galib Mujanović iz Gradačca preporučuje svima koji imaju poljoprivredno zemljište, željni su posla i dobre zarade da se bave ovim poslom, jer je on ove godine imao prinosa oko osam tona kornišona i zaradio je oko 6.000 KM.

The post ZZ Gračanka plasirala 1.000 tona kornišona appeared first on Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.