22 godine od nesreće u rudniku lignita “Dobrnja”

Prije 22 godine, 26.08.1990. godine, oko 01:30, dogodila se teška rudarska nesreća u Rudniku lignita "Dobrnja" u Mramoru.

U trenutku eksplozije ugljene prašine u jamama prvog i drugog krovnog sloja Rudnika "Dobrnja" nalazio se 181 rudar. Preživio je samo jedan težim tjelesnim povredama.

Iza poginulih rudara ostalo je 545 pravnih sljedbenika koje su poginuli rudari izdržavali, među njima 365 djece. U cilju rješavanja životnih pitanja porodica poginulih, 11.09.1990. odine u Rudnicima "Kreka" u Tuzli, osnovan je Fond "26.august 1990.godine" za pomoć porodicama poginulih rudara čiji je osnovni zadatak rješavanje svih pitanja materijalne i finansijske prirode sa kojima se susreću porodice poginulih.

Tragedija se dogodila 26. avgusta 1990. godine i to je zasigurno najveca nesreca koja je rudare zadesila na ovim prostorima. Rudari su poginuli kopajuci ugalj, obezbjedjujuci drugima i sebi bolje sutra. U ovoj teskoj tragediji iza 180 komorata ostalo je 365 maloljetne i nezbrinute djece.
U pomoc Tuzli tog tragicnog avgusta pritekao je gotovo cijeli svijet, a najvise rudari, radnici i gradjani sa prostora BiH. Formiran je Fond za brigu o porodicama i pomoc djeci u skolovanju, koji i danas djeluje.

 

 

(Tuzlarije.net)

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.

Komentariši