Humanitarna pomoć prikupljana u Srebreniku stigla do sirijskih izbjeglica

U mjesecu martu u Srebreniku je u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Srebrenik i MFS Emmaus-a provedena akcija prikupljanja humanitarne pomoći za izbjeglice iz Sirije. Sva prikupljena pomoć upućena je prema gradu Reyhanli koji se nalazi na tursko-sirijskoj granici. Konvoj je u četvrtak konačno stigao do sirijskih izbjeglica, istakao je Jasmin-ef. Begunić, koordinator za socijalnu brigu pri Medžlisu Srebrenik, koji se ovih dana nalazi u Reyhanli kako bi dočekao konvoj u kojem je i pomoć od naroda iz Srebrenika.

–  “Već nekoliko dana boravimo u gradu Reyhanli na tursko-sirijskog granici. Posjetili smo kuće u kojoj su smješteni jetimi iz Sirije, zatim kuće u kojoj su smješteni ranjeni civili kojima smo također uručili pomoć. Boravili smo u izbjegličkom kampu koji je smješten tri kilometra od granice s Turskom. Ovaj narod se nada završetku rata i povratku u svoje domove. Mnogi još ne znaju za svoje članove porodica. Nemaju nikakvu komunikaciju. Oni koji su ostali u Siriji ne mogu ući u Tursku, žive u šatorskim naseljima. Uslovi života su nikakvi, šatori su mali, 16m2, u kojima živi i po deset članova porodice. Život ovih ljudi je ispod svakog dostojanstva. Kada su čuli da smo iz Bosne, oči su im bile pune suza, i odmah su upitali za stanje u BiH. Znaju za našu patnju koju smo proživili, a kako jedan od njih je usporedi sa njihovom patnjom”, ističe Jasmin ef. Begunić te dodaje:

–  “Ono što me posebno pogodilo jeste posjeta jetimima. Nisam mogao skriti suze. Velika tuga. Žive u izbjegličkom šatorskom naselju i jetimskim kućama, njih oko 60 jetima. Ovaj susret je bio posebno dojmljiv. U svakoj kući uzrast djece je od 3 do 12 godina. Mnogi od njih su ostali bez oba roditelja. Sirija je postala zemlja sa najviše jetima-siročadi, oko jedan milion”.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.