80 miliona KM za rješavanje migrantske krize

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) objavila je na svojoj zvaničnoj stranici da su nešto više od 40 miliona eura (skoro 80 miliona KM) donirale međunarodne agencije za rješavanje migrantske situacije u BiH.Riječ je o donatorskim sredstvima koja obuhvataju period nešto manji od dvije godine, tačnije od juna 2018. do marta 2020. godine.

U izvještaju IOM-a je navedeno kako su najviše novca donirale međunarodne evropske organizacije i to 3,7 miliona eura (više od 7 miliona KM), nakon nje slijedi Razvojna banka Vijeća Evrope sa 1,5 miliona eura (oko 3 miliona KM) i Ambasada Švicarske koja je donirala 1,3 miliona eura (nešto više od 2 miliona KM).

Novac su donirale i katarska humanitarna organizacija “Qatar Charity” i Britanska ambasada u Sarajevu.

U izvještaju je navedeno i to gdje su sva sredstva utrošena. Najviše novca tačnije, nešto više od 30 miliona eura (oko 60 miliona KM), što je 75 posto doniranih sredstava, potrošeno je u humanitarnu pomoć koja podrazumijeva nabavku hrane i vode, prehrambenih proizvoda, higijenskih proizvoda, zatim smještajno zbrinjavanje, kao i pružanje zdravene zaštite, ali i upravljanje centrima u kojima borave migranti.

Najmanje novca ide u administrativne troškove 1,4 miliona eura (skoro 2 miliona KM), a ostala novčana sredstva raspoređena su za uspostavljanje novih prihvatnih centara i to 5 miliona eura (oko 10 miliona KM) i za podršku institucijama BiH 3,7 miliona KM (skoro 8 miliona KM).

Od juna 2018. do decembra 2019. godine u BiH je stiglo 30,7 miliona eura (nešto više od 60 miliona KM) donatorskih sredstava, od čega je potrošeno 20,6 miliona eura (nešto više od 40 miliona KM). Prema izvještaju IOM-a najviše je novca utrošeno na uspostavljanje prihvatnih centara i to 9 miliona eura (oko 18 miliona KM), kao i na humanitarnu pomoć 8,3 miliona eura (skoro 17 miliona KM).

Trenutno u Kantonu Sarajevo migranti borave u dva prihvatna centra i to u kasarni u Blažuju i Ušivku kod Hadžića.

Prije nekoliko dana grupa od 170 migranata prebačena je iz Ušivka u kasarnu Blažuj. Radi se o migrantima koji su prije Ušivka bili smješteni u Vučjaku, improviziranom kampu kod Bihaća.

Očekuje se da u narednom periodu još 200 migranata bude premješteno na ovu lokaciju. Kasarna u Blažuju još nije u potpunosti spremna i očekuje se da svi radovi budu završeni do 25. januara ove godine kako bi u njoj moglo biti smješteno što više ljudi dok je hladno vrijeme. (KLIX)

Objava 80 miliona KM za rješavanje migrantske krize pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Srebrenik.NETwork

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Kraljevska Desetka 2024

Intervju s jednim od organizatora “Kraljevske desetke”: Trka koja podiže ljestvicu svake godine

Edis Kavgic: Naš cilj je svake godine unaprijediti trku u svim aspektima. Ove godine smo podigli standarde i vjerujemo da je ovo bila najbolja Kraljevska desetka do sada. Ipak, već radimo na planovima za 2025. godinu kako bismo trku podigli na još viši nivo. Poruka građanima: Htjeli bismo se posebno zahvaliti svim građanima na razumijevanju u vezi s potpunom obustavom saobraćaja tokom trke. Njihova podrška je važna za uspjeh ove manifestacije. Kraljevska desetka još jednom je pokazala da je događaj koji raste iz godine u godinu, privlači sve veći broj trkača i oduševljava publiku i goste, postavljajući Srebrenik na kartu važnijih sportskih dešavanja u regiji.