Tuzlanski plivači nemaju gdje trenirati

Zbog tehničkih problema na bazenu Hotela Tuzla, preko 400 plivača nema gdje trenirati već više od dvije sedmice. Bazen je zatvoren zbog sanacije koja bi mogla potrajati i do četiri mjeseca, zbog čega ispaštaju djeca i mladi koji treniraju plivanje.

Najzdraviji sport na svijetu, kako ga mnogi nazivaju, odjednom je postao nedostupan za oko 400 djece koliko okupljaju plivački klubovi iz Tuzle i Lukavca. Do sada su svoje treninge obavljali na bazenu u Hotelu Tuzla. Međutim, ta opcija više nije dostupna zbog sanacije velikog tehničkog kvara na bazenu.

“Situacija je vrlo komplikovana. Djeca su trenutno na pauzi, nažalost do nas su došle infomacije da se bazen u Hotelu Tuzla nalazi pod zakupom novog privrednog subjekta. Zbog toga je upitan naš povratak na ovaj bazen”, rekao nam je Dejan Maskijević, trener Plivačkog kluba Sloboda Tuzla.

Trenutno se radi na pronalasku rješenja za ovaj problem, međutim još uvijek nema konkretnih informacija. Ova situacija je još jednom pokazala potrebu za gradskim bazenom, poput onoga koji imaju Sarajevo i Banjaluka.

“Tuzla je bila plivačko središte 30-40 godina, međutim sa poboljšanjem plivačkih uslova u Sarajevu i Banjaluci, gdje su ti gradovi dobili olimpijske bazene Tuzla nije mogla da prati taj trenažni proces koji se zasniva na olimpijskom bazenu. Mi smo oštećeni jer imamo bazen od 25 metara, a olimpijski je 50 metara”, dodaje Maskijević.

Važnost kontinuiranog trenažnog procesa

Iz Ministarstva za kulturu, sport i mlade TK kažu kako ih o ovom problemu niko nije formalno obavijestio, ali da su o istom upoznati. Ne vide ad-hoc rješenje ovog problema, ali kako su nam rekli, na ovom i drugim problemima se radi već više od godinu dana.

“Mi već unazad godinu dana pokušavamo da pronađemo načine kada je u pitanju infrastruktura klubova generalno, ne samo plivanja, obzirom da smo svi svjesni da sportska infrastruktura nije u najboljem stanju. Sredstva koja mi izdvajamo se odnose na trenažni proces, klubovi mogu aplicirati za ta sredstva za trenažni proces i odlazak na takmičenja. Međutim, kada je infrastruktura u pitanju, obzirom da klubovi nemaju u svom vlasništvu infrastrukturu, to je malo veća problematika”, rekla nam je Lejla Elezović, pomoćnica ministra za sport i mlade TK. 

Iz Ministarstva dodaju da će se potruditi da što prije iznađu model po kojem bi se djeca mogla vratiti na treninge, budući da su svjesni važnosti koju ima kontinuiran trenažni proces.

“Ovo što se desilo sa plivanjem je zaista strašno. Naši klubovi imaju fantastične rezultate u prethodnim godinama i bilo bi šteta da ta djeca izgube kontinuitet treniranja. Molimo klubove da budu slobodni da nas upoznaju sa tim problemima sa kojima se suočavaju jer vrlo često nemamo valjane pravovremene informacije kako bismo reagovali”, dodaje Elezović. 

Gradska uprava upoznata sa problemom

Pomoćnica gradonačelnika Tuzle za kulturu, sport i mlade Asja Redžić kaže kako je gradska uprava upoznata sa ovim problemom i da su već obavili razgovore sa klubovima. Međutim, i oni tvrde da zvanični dopis od klubova nisu dobili.

“Grad, iako nije nadležan za sport, izdvaja skoro 2,5% za sport iz budžeta. Mi finansiramo dio trenažnog procesa klubova, a kada sam razgovarala sa predstavnicima klubova, rekli su mi da su već razgovarali sa Hotelom Mellain da djeca tamo treniraju, ali da je u tom hotelu jako skupo”, dodaje Redžić.

“Još uvijek nemamo povratne informacije, veliki je problem u pitanju. Preko 400 djece u ova četiri kluba je trenutno oštećeno za plivanje, a benefite plivačkog sporta pa je suvišno pričati o bilo kakvim daljim komentarima”, dodaje Maskijević. 

Do pronalaska rješenja, djeca će i dalje biti na pauzi. U toku ljeta jedno od mogućih rješenja mogli bi biti otvoreni bazeni… sve do dolaska hadnijeg vremena.

The post Tuzlanski plivači nemaju gdje trenirati appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.