Bosna i Hercegovina treća u regiji po iznosu direktnih stranih investicija

Bez obzira na lošu političku situaciju, ohrabruje informacija da je Bosna i Hercegovina na trećem mjestu u regiji, nakon Srbije i Albanije, po iznosu direktnih stranih investicija. Uz povećanje stranih ulaganja od 65 posto u 2021. godini, u odnosu na godinu ranije, Bosna i Hercegovina predstavlja primamljivu destinaciju za direktna strana ulaganja, bez obzira na potencijalne i stvarne rizike.

Hrvatska, Austrija, Rusija i Slovenija najviše su uložile tokom prošle godine u Bosnu i Hercegovinu. Investirano je u oblast proizvodnje, u bankarskom, te sektoru trgovine, telekomunikacija i usluga, kažu u Agenciji za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini.

“Za prvih devet mjeseci 2021. godine zabilježili smo milijardu i 49 miliona KM priliva stranih ulaganja, što je 65 posto više u odnosu na isti period iz 2020. godine, kada smo zabilježili 678 miliona KM stranih ulaganja.”, kazala je Jasmina Dževlan, portparolka FIPA.

Za ogroman potencijal bilo je potrebno napraviti sistemski pristup, a investitoru omogućiti da ne gubi vrijeme i da vidi ozbiljnost našeg rada, kaže direktor Investiciono-razvojne banke Republike Srpske Dražen Vrhovac.

“Nedavno nam je bio ambasador, sa zainteresovanih nekoliko njihovih grupa investitora, u vrijednosti 300 miliona ulaganja u Republiku Srpsku, najviše u solarnu energiju.”, pojasnio je Dražen Vrhovac, direktor Investiciono razvojne banke Republike Srpske.

akta.ba

Objava Bosna i Hercegovina treća u regiji po iznosu direktnih stranih investicija pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši?

[ Analiza Investicija u Općini Srebrenik: Gdje se novac troši? Kandidat SDA Samir Muratović objavio …

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.