Vlada FBiH traži zabranu izvoza ogrjevnog drveta i peleta do kraja godine

Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, na današnjoj telefonski održanoj hitnoj sjednici prihvatila je inicijativu da se do kraja ove godine zabrani izvoz ogrjevnog drveta i peleta iz Bosne i Hercegovine.

“Prateći odnose ponude i potražnje, kao i kretanje cijena ogrjevnog drveta i peleta, u BiH je zbog povećane potražnje na svjetskom tržistu došlo do značajnog povećanja izvoza. Stoga je situacija na tržištu ogrjevnog drveta i peleta u našoj zemlji dostigla zabrinjavajući nivo. Na evropskom tržištu evidentna je nestašica ogrijevnog drveta i peleta, kojoj je od 2020. godine doprinijela i pandemija koronavirusa. Dodatni pritisak izazvan je i trenutnom nemogućnošću da se ovi proizvodi nabavljaju iz Ruske Federacije i Ukrajine, koji su globalno njihovi najveći izvoznici. Kako bismo mogli zadovoljiti potrebe našeg stanovništva i zaštititi ih od posljedičnih poskupljenja ogrijevnog drveta i peleta potrebna je hitna reakcija,” izjavio je federalni ministar trgovine Zlatan Vujanović.

Kako je obrazložio, mnogi bosanskohercegovački proizvođači i prometnici izvoze ogrjevno drvo i pelet u kvotama u visini od 90 posto, a pojedini čak i 100 posto svoje proizvodnje.

“Zbog toga postoji opravdana bojazan da ovih proizvoda neće biti u dovoljnoj količini za potrebe bosanskohercegovačkog tržišta. Ilustracije radi, u 2017. godini iz BiH je izvezeno skoro 94,3 miliona kilograma peleta u vrijednosti nešto većoj od 25,2 miliona KM, u 2018. izvezeno je nešto više od 82 miliona kilograma u vrijednosti skoro 24,4 miliona KM, 2019. godine skoro 70 miliona kilograma za oko 21,3 miliona KM. Tokom 2020. izvezli smo iz BiH skoro 61 milion kilograma za 17,2 miliona KM, prošle godine skoro 75,7 miliona kilograma za nešto više od 22 miliona KM, a u prvom kvartalu ove godine iz BiH je izvezeno gotovo 25,9 miliona kilograma za više od 9,5 miliona KM. Evidentan je značajan porast izvoza i tržište BiH suočeno je sa velikim skokom cijena, koje su se u prošloj godini samo za pelet kretale od 300 do 400 KM po toni, a sada su dostigle cijenu od 600 KM po toni i više. Takve cijene dovode građane u vrlo nezavidan položaj. Naša obaveza je da zaštitimo potrošače i domaće tržište, te za potrebe stanovništva osiguramo dovoljne količine drveta za ogrijev i peleta za sezonu koja sljedi,” potcrtao je ministar Vujanović.

Inače, zbog nestašica ogrijevnog drveta i peleta reagirale su i pojedine zemje iz našeg okruženja. Tako je Vlada Srbije 26. maja ove godine donjela oduku kojom je na 60 dana zabranila izvoza drvnih asortimenata.

Zaključkom Vlade Federacije BiH inicirano je da se zaduži Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH da u što kraćem roku, a ne kasnije od 15 dana od usvajanja ove inicijative, da uputi Vijeću ministara BiH odluku o privremenoj zabrani izvoza iz BiH ogrjevnog drveta i peleta do 31. decembra ove godine.

Uvjet je da ta odluka neće imati negativne efekte za BiH u smislu naknade štete po već zaključenim i važećim ugovorima za izvoz, odnosno da se sačini tako da se ne odnosi na važeće zaključene ugovore do dana stupanja na snagu ove odluke.

The post Vlada FBiH traži zabranu izvoza ogrjevnog drveta i peleta do kraja godine appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.