Parkiranje općinskih službenika na sportskom poligonu

FOTO: Nevidljiva auta za policijske službenike u Srebreniku

Parkiranje automobila u gradu Srebreniku već odavno je postala prava umjetnost. Trenutna cifra registrovanih motornih vozila u Srebreniku iznosi preko 11.000, što ima za posljedicu veliku gužvu u saobraćaju, naročito utorkom kada je u Srebreniku pazarni dan te izlaznim danima/noćima. Jednostavno, parking prostori u gradu su premaleni da prime sva vozila tako da se ista parkiraju po pravilo "gdje se ko snađe".

Kao što smo već pisali, instaliranjem i puštanjem u pogon aparata za naplatu parkinga Općina Srebrenik je započela 12.01.2015. godine dodijeljevši nadležnost za parking automate i prosotre Javnom preduzeću "9. Septembar" d.d.

Pomenuto javno preduzeće za upravljanje dobilo je sve lokacije javog parkinga u Srebreniku, i to: parking prostor, sada već bivše auto pijace, prostorom desne saobraćajne trake u ulici 1. marta, prostorom lijeve saobraćanje trake u ulici 25. Novembra, prostor lijeve i/ili desne saobraćajne trake u ulici 211. Oslobodilačke brigade, prostror lijeve saobraćajne trake u ulici Zlatnih ljiljana, parking prostori u ulici Žrtava genocida u Srebrenici, prostor ispred pošte u ulici 21. Srebreničke brigade, prostor iza Policijske stanice u ulici Teritorijalne odbrane, parking prostor ispred Robne kuće, parking prostor ispred Sportske dvorane, parking prostor ispred zgrade općine i zgrade Bigeraj, te prostor između Poljostroja i Tinjanke II.

U vremenu do početka rada parking automata, a i poslije, u parking mjesto je pretvoren gotovo svaki dio asfalta, trotoara i pješačkih zona u čitavom gradu. U nedostatku prostora za parkiranje, vozači automobile ostavljaju ne vodeći računa ni o drugim vozilima kao ni o pješacima. U parking je pretvoreno čak i sportsko igralište kod baraka, iza Prve osnovne škole i Mješovite srednje škole u Srebreniku, ali kako saznajemo specijalno za općinske službenike.

Nepropisno parkirana vozila su direktna prijetnja sigurnosti u saobraćaju. Nepropisno parkirana vozila, bilo da se radi o vozilima na trotoaru ili prilazima određenim zgradama, u mnogome otežavaju normalan život prvenstveno osobama sa invaliditetom, osobama koje koriste invalidska kolica i druga pomagala.

Odredba izricanja novčanih kazni za nepropisno parkiranje i tamo gdje nema znaka zabrane iz ranijeg zakona o saobraćaju izbrisana je 2010. godine, a u zakon je vraćena 2013. godine izglasavanjem u Parlamentarnoj skupštini BiH, o čemu je odluka objavljena u ‘Službenom listu BiH’.

Vraćanje novčanih sankcija u Zakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima BiH posebno su te godine pozdravljali u policiji, ali nažalost i nakon dvije godine ispostavilo se da su samo pozdravljali. Nažalost, policijski službenici ne poduzimaju ništa po tom pitanju.

Da nikada nije vladao veći saobraćajni haos u našem gradu svjedoče i fotografije koje vam donosimo u fotogaleriji. Neka auta nepropisno parkirana su čak u vlasništvu općinskih i policijskih službenika, a da stvar bude veća ta auta su parkirana ispred njihovih "fotelja. Pogledajte i prosudite sami.

Foto: Facebook

Također provjerite

Izazovi i problemi vodovodnog i odvodnog sistema u Srebreniku – kritika

Međutim, nedostatak konkretnih akcija i jasne strategije za rješavanje problema čini da mnogi vjeruju kako trenutna gradska uprava nije sposobna nositi se s ovim velikim izazovima. Situacija je naročito kritična u ruralnim područjima, gdje nepostojanje kanalizacione mreže stvara sve veće ekološke i zdravstvene probleme (pogledajte malo na šta liče pojedini potoci koji prolaze kroz Seonu, Luku, kako nam Tinja izgleda i koliko smeća je u potocima koji se ulijevaju u Tinju). Gradska uprava bi trebala posvetiti posebnu pažnju i ovim zajednicama, osigurati financiranje za razvoj infrastrukture i osigurati da svi građani imaju pristup osnovnim uslugama koje su ključne za bolji i kvalitetan život.

Atina i Akropolis – simbol starogrčke civilizacije

Akropolis, smješten u srcu Atine, predstavlja ključni simbol starogrčke civilizacije i važan arheološki lokalitet. Naziv "akropolis" potiče od grčkih riječi za "visoko" i "grad". Najpoznatija građevina na Akropolisu je Partenon, hram posvećen božici Ateni, izgrađen u 5. stoljeću prije nove ere. Osim Partenona, kompleks uključuje i Erehtejon s Kariatidama i Propileje, monumentalni ulaz. Akropolis je bio svjedok mnogih promjena tokom istorije, od vjerskog središta do vojne utvrde. Danas je prepoznat kao svjetska baština i privlači brojne turiste. On simbolizuje ne samo antičku Grčku, već i trajnu kulturnu i umjetničku vrijednost.